VRTIĆ U NORVEŠKOJ
Sunce, kiša, snijeg… Zamislite da vam je dijete svaki dan vani, na svježem zraku, šest sati dnevno.
Za vrtić ga spremite tako da mu stavite vodonepropusni kombinezon i kapicu. Igra se u pijesku, skače po šumi, od blata radi figurice, na vatri peče ručak, a brine se i za ovce i piliće na farmi u sklopu vrtića. Jasličari svoje dane također provode na zraku, a spavaju ušuškani u kolicima, vani, na zraku.
Djeca na zraku provedu 6 sati dnevno, po bilo kakvom vremenu
Ovakav program prosječnom hrvatskom tati ili mami sigurno nameće pitanja – zašto su vani, neće li se dijete prehladiti i nisu li ta djeca stalno prljava.
No takav program uobičajen je u predškolskom odgoju svih skandinavskih zemalja, a u Norveškoj, jednoj od najbogatijih zemalja Europe, velika se važnost daje upravo boravku u prirodi i poticanju individualnosti.
U to su se uvjerili djelatnici varaždinskog vrtića Dječji svijet koji su u sklopu programa Europske unije Comenius posjetili norveški Kvernaland. Cilj Comeniusa je uz upoznavanje s igrama i igračkama drugih zemalja i razmjena iskustava u predškolskom odgoju.
– Njihov odnos prema odgoju je sasvim drugačiji. Kako je tamo uglavnom hladno i pada kiša, djeca su cijelo vrijeme u svojim vodootpornim “radnim” odijelima. Vele, tako mora biti jer se od rane dobi moraju priviknuti na vremenske uvjete. Vrlo često hodaju i 6 do 7 kilometara u šumi i tamo se igraju – izrađuju figurice od blata, penju se po drveću, preskaču potočiće…
U svom pristupu prema djeci potiču samostalnost i individualnost, a opet svi zajedno vrlo dobro funkcioniraju kao grupa – kaže ravnateljica vrtića pedagoginja Ljubimka Hajdin.
Zajedno sa sudionicima Comeniusa iz drugih država uključenih u projekt (Turska, Bugarska, Slovenija, Latvija) posjetili su i vrtić koji je na farmi, ali je i sam jedna mala farma. – Vrtić je uz farmu, a djeca doslovno imaju svoje životinje o kojima se brinu. Naravno, s njima su i odgojiteljice i asistenti. S jednom odgojnom skupinom od 18 do 24 djece rade dvije odgojiteljice i tri asistenta, koji su najčešće, koliko smo primijetili, drugih nacionalnosti – priča Ljubimka.
Na prvome mjestu Norvežanima su obrazovanje i zdravstvo
Ono što je varaždinsku delegaciju posebno fasciniralo jest i “inicijacija” koju nakon završenog vrtića prolaze mali Norvežani.
– Prije odlaska u školu odlaze na jedan dan i noć zajedno s odgajateljima u planinarski dom kako bi prespavali jednu noć sami, bez roditelja. To znači da su spremni za školu. Razmišljamo o tome da tu ideju uvedemo i u naš vrtić – kaže Ljubimka.
Ovakav odgoj i pristup nije slučajan u Skandinaviji. Varaždinci su primijetili da su i odrasli Norvežani nakon posla cijelo vrijeme na trgovima i ulicama, obučeni upravo u vodonepropusnu odjeću, da se puno kreću, trče, voze bicikl.
– Iako smo imali predrasude da su sjevernjaci zatvoreni, radi se o izrazito otvorenom narodu i jako jednostavnim ljudima. Kada smo bili tamo, shvatili smo i da oni nisu bogati zato jer imaju novaca nego zato jer ne troše na ono što im ne treba. Najjednostavniji primjer su njihovi prioriteti u raspoređivanju sredstava proračuna. Njima su na prvome mjestu odgoj i obrazovanje te zdravstvo – veli Ljubimka.
Vjerojatno bi, kad bi se mentalitet hrvatskog naroda pretvorio u norveški, i naš prirodni prirast prestao padati. Kako su i Varaždinci iz vrtića tamo čuli, i sjevernjaci su imali problema s natalitetom, pa su to riješili ulaganjem u obrazovanje. U toj zemlji čak 97 posto djece pohađa jaslice i vrtić. Uz takav program, nije ni čudo.
Završna “svečanost” pred odlazak u školu norveških predškolaca nije priredba u kojoj recitiraju pjesmice. Njihova priredba je odlazak u planinu, tj. planinarski dom s odgajateljima, bez roditelja. Kada jednu noć provedu sami, bez roditelja, to znači da su spremni otisnuti se u školski život.
U sklopu projekta Varaždinci iz Dječjeg svijeta već su posjetili vrtiće u Turskoj i Bugarskoj. – U Istanbulu smo naišli na privatni vrtić rezerviran za najbogatije gdje se djecu već od ranih nogu uči da postanu perfekcionisti. U Bugarskoj smo primljeni u državnom vrtiću gdje se njeguje obrazovanje u skupini i to unaprijed organizirano, a veliko značenje pridaju upravo tradiciji i folkloru. Norveška je sasvim drugi svijet. A mi smo… negdje između. Neki naginju na jednu, a drugi na drugu stranu – kaže Ljubimka Hajdin.
U Norveškoj, kao i kod nas, postoje vrtići privatnih i javnih osnivača, ali sve je malo drugačije posloženo. Cijene su jednake kao što su jednaka i davanja iz proračuna regije, a razlika je jedna ali bitna. Privatnim vrtićima se za održavanje prostora daje novac iz regionalnog proračuna, dok se za regionalne ne daje jer njih održava regija.
Izvor:
Foto:
U petak je, 3. svibnja, u Gradskoj vijećnici Grada Varaždina najavljena velika javnozdravstveno-edukativna kampanja „Znaš li svoj broj?“ u koju se uključuje Grad Varaždin, s ciljem podizanja svijesti u javnosti o važnosti prevencije i rane dijagnoze dislipidemija.
Javnozdravstvena akcija održat će se u subotu, 11. svibnja, na Kapucinskom trgu, u sklopu održavanja 5. humanitarne utrke grada anđela.
Na konferenciji za novinare, događanje su najavili gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj, pokretač akcije „Znaš li svoj broj?“ izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin u ime Hrvatskog društva za aterosklerozu, akademik Bojan Jelaković u ime Hrvatske lige za hipertenziju te predstavnici organizatora 5. humanitarne utrke grada anđela; Anica Sitar iz Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, Marko Črljenec iz Funkcionalnog centra Active Vita i Marko Dugandžić iz SRD 315 Sjeverozapad.
Gradonačelnik je iskazao zadovoljstvo što se i ove godine održava humanitarna utrka anđela koja je postala već i svojevrsni brend grada Varaždina.
– Posebno mi je drago što se utrka događa s plemenitim ciljem, a to je pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Također me veseli što će ovaj put dio sportske manifestacije biti i velika javnozdravstveno-edukativna kampanja „Znaš li svoj broj?“ u koju se uključio Grad Varaždin. Varaždin će tako nakon predstavljanja u Zagrebu biti prvi grad u kojem se održava kampanja. U Hrvatskoj je uočen trend porasta smrti od kardiovaskularnih bolesti, stoga ovom javnozdravstvenom akcijom želimo naše sugrađane osvijestiti koja je važnost prevencije i rane dijagnoze. Pozivam naše Varaždince, ali i sve ostale iz susjednih gradova, općina, županija, da nam se pridruže, ako ne mogu trčati, da prehodaju ili pak samo humanitarno doniraju. Pozivam i sve građane da dođu na preventivnu akciju koju organiziramo, da besplatno naprave preglede i posavjetuju se s liječnicima, nutricionistima na licu mjesta. Dakle, uz humanitarni cilj, uz jutro provedeno u sportskom duhu, uz ljude dobre volje, 11. svibnja brinemo i o svojem zdravlju, informiramo se i educiramo – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
Akademik Bojan Jelaković istaknuo je kako mu je drago što će javno-zdravstvena akcija koja traje i koja se razvija, biti podržana baš zajedno s utrkom, sa sportskom manifestacijom, jer je jedan od važnih čimbenika prijevremenog kardiovaskularnog pobola i smrtnosti upravo tjelesna neaktivnost.
– Mi smo vrhunska sportska nacija u smislu super uspjeha na olimpijadama, svjetskim prvenstvima, ali globalno gledajući, naš narod je još uvijek nedovoljno aktivan. Svaku priliku treba iskoristiti da se ljude potakne da se bave tjelovježbom – rekao je, dodavši kako u Hrvatskoj kronično nedostaju pravi primarni preventivni programi.
– Upravo s tim ciljem i idejom, kroz Hrvatsku ligu za hipertenziju krenuli smo s akcijom Lov na tihog ubojicu, a jedna od komponenti je akcija „Znaš li svoj broj?“, vezana uz kolesterol – kazao je Jelaković.
Ivan Pećin ističe kako je najvažnije, naročito kod kolesterola, saznati svoj broj. Tako je i nastao sam naziv kampanje „Znaš li svoj broj?“.
– Istraživanja pokazuju da 60 % populacije Hrvatske, pa tako i u gradu Varaždinu, ne zna svoj kolesterol, zato što se kroz prošlost kolesterol nije određivao. U zadnje vrijeme, ako dođete na pregled kod doktora obiteljske medicine, kolesterol se mjeri, što je dobro. Isto tako, od prošle godine, djeci se na upisu u osnovnu školu također određuje kolesterol. To je zasluga stručnih društava u kojima radimo i to je nešto što je definitivno prevencija, jer ovdje su iznjedrila dva problema. Prvi, da većina ljudi ne zna koji su broj, koliki im je kolesterol, a drugo, da i djeca već imaju povišeni kolesterol. Sve to je direktna posljedica fizičke neaktivnosti i nezdrave prehrane – istaknuo je Pećin.
Anica Sitar je u ime organizatora humanitarne utrke grada anđela izvijestila da je trenutno 700-tinjak prijavljenih natjecatelja s više od 600 uplaćenih startnina te da im je posebno drago što se uz utrku održava i ova javnozdravstvena akcija.
– Velika zahvala gradu Varaždinu i gradonačelniku koji nas iz godina u godinu podržavaju, imaju razumijevanja za našu utrku i svjesni su njezine važnosti. Prijave su još uvijek otvorene. S obzirom na veliki interes trkača, mi smo odlučili još malo povećati kvotu za startne pakete, tako da se svi koji su zainteresirani još uvijek mogu prijaviti na stranici Stotinka.hr. Ove godine sva sredstva koja će se skupiti sa startninama idu za Udrugu za osobe s intelektualnim oštećenjem Sunce Varaždin. Posebno nas veseli što na ovom malom jubileju, petoj humanitarnoj utrci, možemo biti domaćin javnozdravstvenoj akciji „Znaš li svoj broj?“ i zapravo ćemo spojiti sve ono što najljepše, druženje, brigu za vlastito zdravlje i humanitarni aspekt“ – rekla je Anica Sitar.
Prva dječja utrka, za one najmlađe sudionike, starta u 10.30 sati, a trči se 400 metara. U 10.50 sati kreće utrka za malo stariju djecu, odnosno učenike od petog do osmog razreda i ta je ruta nešto duža, oko 800 metara. Nakon toga, u 11.30 starta glavna utrka, utrka građana, koja iznosi 4,8 kilometara. Iako su za najbrže osigurane lijepe nagrade, cilj nije biti najbrži već potaknuti što veći broj ljudi da se rekreativno uključi, bilo hodanjem, trčanjem, kombinacijom trčanja i hodanja, sve je dozvoljeno i svi su dobrodošli!
Prehrambena kompanija Podravka raspisala je nekoliko natječaja putem kojih traži dvadesetak novih radnika različitih struka.
Priliku za zapošljavanje u ovoj tvrtki dobit će čak 15 vozača viličara u Podravkinoj tvornici i skladištu u Varaždinu. Početna je plaća 940 eura bruto, uvjet je osnovna škola, a radno iskustvo nije važno.
Podravka osigurava ugovor o radu na 12 mjeseci uz probni rok od dva mjeseca uz mogućnost stalnog zaposlenja.
Uz osnovnu plaću, radnici dobivaju dodatke za smjenski rad, fiksni mjesečni dodatak na plaću, naknadu za troškove prijevoza, uplatu u treći mirovinski stup, isplatu regresa, božićnice i uskrsnice…
Traže se i četiri električara na neodređeno za rad u tvornicama u Koprivnici i Varaždinu i još toliko tehničara u laboratoriju u Varaždinu, pa dvoje operatera u Kalnikovom pogonu…
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
