Povežite se s nama

Međimurje

Krštenje uz kuma i biškupa

Objavljeno:

- dana

OBIČAJI KOJE VOLIMO

Na dan Svetog Martina (11. studeni) proslavlja se sazrijevanje mošta u vino. Moštu se izabere kum, a biškup mošt prekrsti u vino. Najpoznatiji obred krštenja mošta zabilježen je u Križevačkim statutima.

Na Martinje se obilno jelo. Svaka je kuća na stolu morala imati pečenu gusku s mlincima. Tako je to nekad bilo, no ni danas nije mnogo drukčije, jer se upravo po Križevačkim statutima krstio mošt u vino na proslavi Martinja prošle subote u Novom Marofu.

Vino na posvetu

Ipak, nije samo Sveti Martin vinogradarski svetac. Gotovo u svakom mjesecu ima neki svetac kojeg vinogradari i vinari štuju.

– Evo, mjesec dana prije Svetog Martina blagdan je Svete Terezije, koji se slavi 15. listopada. Nakon tog blagdana, u sjevernijim vinogorjima pravilo je da se započinje s berbom graševine. Nakon Sv. Martina, pak, dolazi Božić, a na božićnome stolu, uz blagoslovljenu svijeću, kruh, slamu i novac, stajao je i vrč vina. Ispijanje vina simboliziralo je potvrdu dogovora, odavanja časti i potvrde dobrih želja prigodom zdravica. Na blagdan Svetog Ivana apostola, 27. prosinca, nekad se odnosilo vino na posvetu u crkvu. Dio blagoslovljenog vina ulijevao se u bačve da čuva vino od kvarenja, a drugi se dio pio u slučaju bolesti – ističe etnolog Tibor Martan, predsjednik Etno udruge Greben iz Madžareva.

Ako na Vrbana sunce grije, jesen pune bačve nalije!, jedna je od izreka

Jedan od najvažnijih vinogradarskih svetaca je Sveti Vinko, koji se obilježava 22. siječnja. Stari pučki običaj nalaže da se tada prvi put u novome ljetu pohodi vinograd.

Običaj je, kaže Martan, da se toga dana tri mladice vinove loze odrežu i stave u pehar s vodom te se drže u toploj prostoriji kraj prozora. Po tome koliko će pupova potjerati, vinogradar procjenjuje kako će godina biti rodna. Nakon toga trsovi se blagoslove, zaliju vinom i okite kobasicama.

Za Jurjevo, pak, 23. travnja, valja posaditi novi nasad loze, a u starom vinogradu zašiljiti kolje, pognojiti trsje, okopati ih i završiti rezidbu.

Sv. Juraj i vrijeme

– Izgled vremena na blagdan Svetog Jurja određuje urod vina. U Podrutama vele: “Jurjevska rosa, trojačka vedrina, onda ima kruha i vina!”. Jurjevo se smatra početkom proljeća i svježa rosa potiče vegetaciju. Ima i izreka koja povezuje Svetog Martina i Svetog Jurja. U Madžarevu vele: “Martinski sneg do Jurjeva ne prejde!”, što znači ako prvi snijeg padne na blagdan Svetog Martina, zima će biti duga s mnogo snijega i potrajat će sve do Jurjeva – pojašnjava Martan.

Na božićnome stolu, uz blagoslovljenu svijeću, kruh, slamu i novac, nekad je uvijek stajao i vrč vina

Blagdan Svetog Filipa slavi se 1. svibnja, a blagdan Svete Sofije 15. svibnja. Mraz u tom dijelu godine pogibeljan je za vinograde, pa i za urod vina.

U svibnju se slavi i Sveti Urban i to 25. svibnja. Prema vremenu toga dana može se odrediti vrijeme cijelog srpnja, a i rujna, pa je kiša znak lošeg ishoda berbe.

– U narodu su poznate ove izreke: „Kaj sveti Vrban natače, to mimo lagva teče!“ te „Ako na Vrbana sunce grije, jesen pune bačve nalije!“ – priča Martan.

Za Ivanje, 24. lipnja, trsje se mora drugi put okopati, povezati, oplijeviti i poprskati. Poslije Ivanja, u vinograde se ide samo prskati i odstraniti mladice i zaperke, a jedan od lijepih vinogradarskih običaja odvija se na dan Svetog Bartola, 24. kolovoza, kada se u vinogradima podiže klopotec koji će tjerati čvorke i nagovijestiti da se bliži berba.

– Ako je godina bila dobra, bez tuča, nevremena i preobilnih kiša za Miholje, 29. rujna, započinje berba. Ranije se sorte grožđa mogu brati ranije, ali prava bi berba trebala započeti sedam dana nakon Miholja – istaknuo je Tibor Martan.

Veselo i živo i u Vinici

U nedjelju se u Vinici po osmi put održala manifestacija Martinje – krštenje mošta u Vinici. U organizaciju Martinja bile su uključene sve viničke udruge koje se financiraju iz općinskog proračuna, od kojih se svaka predstavila svojom ponudom. Udruga vinogradara Vinea pobrinula se da svi posjetitelji imaju dovoljne količine mošta i vina, a viničke žene uključene u razne udruge bile su zadužene za domaće kolače. Vatrogasci su preuzeli obvezu pečenja kestenja, nogometaši i košarkaši okušali su se u spremanju kotlovine, branitelji su pripremali grah, ribiči fiš-paprikaš, a lovci lovačke specijalitete.

Svoje rukotvorine predstavila su djeca iz Dječjeg vrtića Sreća, djeca uključena u radionicu VIKI – Vinički kreativci te učenici, članovi školske zadruge Vrčeki, a vinički pčelari prisutnima su ponudili med, rakiju od meda i medenjake.
Za krštenje mošta u vino i razne špelancije te za dobro raspoloženje bili su zaduženi članovi KUD-a Vinica te članice ŽVS Leluja. Posebni gosti viničkog Martinja i ove su godine bili članovi Kuburaške udruge KUM iz Maruševca koji su ispalili plotun u čast sv. Martina i početka ceremonijala krštenja mošta.

Topliji dani pred zimu – Martinje ljeto

Otac sv. Martina bio je časnik rimske vojske, pa je potkraj svoje karijere dosegao visoki čin tribuna. Kad mu se rodio sin, nazvao ga je Martinom, što je umanjenica od imena Mars, koji je bio rimski bog rata. Otac je tako nazvao sina da počasti vlastito vojničko zvanje, a ujedno naznači budućnost djeteta. Nije tada ni mogao zamišljati da će mu sina Martina pamtiti povijest, ali ne kao vojskovođu okićenog ratnim uspjesima, već po činu dobrote i nesebične ljubavi. Kad je imao nešto više od 15 godina, Martin je na konju, u gordoj vojničkoj opremi, na kojoj se posebno isticao veliki crveni ogrtač, jahao dok je studeni vjetar najavljivao dolazak zime. Iznenada, uz rub ceste, pojavi se stari siromah, sav promrzao, u poderanim krpama koje je navukao da zaštiti tijelo od studeni. Taj je prizor toliko uzbudio mladog konjanika da je stao neodlučan pred starcem koji je tresući se pružio ruku za pomoć. Martin se dosjetio – mačem je presjekao polovicu svoga crvenog plašta i njime zaogrnuo promrzlog starca. Te noći je Martin blaženo usnuo, a u snu mu se javio Isus, kojega pravo još nije ni poznavao te mu zahvalio što ga je zaogrnuo polovicom svog ogrtača. “Martin još katekumen pokrio me ovim plaštem!” Legenda još dodaje da je tu gestu dobrote popratilo naglo zatopljenje vremena, kao da se i nebo smilovalo siromašnima koji su cvokotali od studeni, pa na spomen toga i danas u mnogim krajevima toplije dane pred početak zime zovu “Martinje ljeto”.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uvidom u evidencije isteka valjanosti prometnih dozvola uočeno je da na području Međimurske županije postoji veliki broj motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a vlasnici ih u zakonskom roku nisu odjavili u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Kako bi izbjegli prekršajne sankcije, Policijska uprava međimurska poziva vlasnike da odjave vozila kojima je istekla valjanost prometne dozvole.

Podsjećaju vlasnike vozila na obvezu pridržavanja odredbi čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.

Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.

Također, vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli, a u roku od 30 dana dužan je odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice, ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.

Za nepridržavanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to za fizičke osobe, odnosno vlasnike vozila 90 eura, za pravne ili fizičke osobe obrtnike od 660 do 1990 eura, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 190 do 660 eura.

Ujedno, policija podsjeća nove vlasnike vozila (kupce vozila) da su u roku od 15 dana od stjecanja vlasništva dužni registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registriraju na svoje ime ili ne odjave, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano (prodavatelj vozila), rješenjem ukinuti registraciju vozila.

Napominju da se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji motornog vozila prodavatelj i dalje u službenim evidencijama MUP-a vodi kao vlasnik vozila, sve dok se vozilo ne odjavi u službenim evidencijama nadležne policijske uprave ili postaje, ili dok ga novi vlasnik ne registrira na svoje ime.

Nastavite čitati

Međimurje

U čakovečkom Centru za kulturu održana svečana promocija studenata ekonomije, računarstva i održivog razvoja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimursko veleučilište u Čakovcu u čakovečkom Centru za kulturu Čakovec održalo je svečanu promociju prvostupnica i prvostupnika ekonomije, inženjera računarstva, inženjera održivog razvoja te magistri i magistara ekonomije.

Dekan MEV-a Igor Klopotan naglasio je ulogu studenata i njihovu borbu za izjednačenje vrijednosti ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija, što je rezultiralo time da Međimursko veleučilište u Čakovcu danas može promovirati drugu generaciju s titulom magistara ekonomije.

– Borba je trajala dugo jer smo nailazili na veliku opstrukciju da se ne izjednače veleučilišne titule sa sveučilišnim. Ali zahvaljujući borbi vas, studenata i Zbora veleučilišta, uspjeli smo izjednačiti 300 ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija. Velika razlika u izvođenju nastave ne postoji jer isti profesori predaju na fakultetima, isti profesori rade na veleučilištima, među predavačima su doktori znanosti. Konačno smo uspjeli, vi ste druga generacija, odnosno druga promocija kojoj dajemo titulu magistri i magistara ekonomije – istaknuo je Klopotan.

Dekan MEV-a najavom o mogućnosti nastavka studija razveselio je studente računarstva. Naime, uskoro će se prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje uputiti elaborat pa su očekivanja da će se s nastavkom studiranja na smjeru računarstva u Čakovcu moći krenuti već za godinu dana.

Dekan Klopotan također je naglasio važnost veleučilišta s obzirom na činjenicu da okupljaju gotovo 20 posto studentske populacije. Naime, riječ je o 26.000 studenata i kada im se pribroje studenti koji studiraju stručne studije na sveučilištima, dolazi se do broja od 47.000 studenata.

– Stoga, naša borba za struku vrijedi i za sveučilišta koja također imaju stručne studije. Stručni studij koji izvode veleučilišta nedvojbeno generiraju visoku zaposlenost i to dolazi do izražaja kada na tržištu rada nema dovoljno mladih. A  tome smo svjedočili zadnjih nekoliko godina. Naši studenti brzo usvajaju znanja i brzo se zapošljavaju – poručio je Klopotan, pohvalivši pritom studente na njihovom angažmanu i uloženom trudu.

Uslijedio je svečani dio programa promocije.

– Položili smo sve propisane ispite i obranili završne i diplomske radove na studijima Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. U ime svojih kolegica i kolega te u svoje osobno ime, molim da nas promovirate u zvanje prvostupnika inženjerstva računalstva, prvostupnika ekonomije, prvostupnika inženjera održivog razvoja i magistra ekonomije – rekla je studentica Bosiljka Oletić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje