Povežite se s nama

Kultura

Održana druga večer poezije

Objavljeno:

- dana

U SRAČINCU

U prostorijama Udruge umirovljenika Sračinec – Svibovec Podravski u Sračincu održana je druga večer poezije na kojoj su se predstavili veliki i mali poete iz Sračinca, ali i njihovi gosti. Za početak večeri recitirali su Niko Crnčec i Hana Drožđek pjesme “Boha” i “Biala kokuš” koje je napisala Snežana Liber, a svoje dvije pjesme “Huda zima” te “Čmelica i cvijet” recitirao je Ivan Hižman.

Štefica Mikac, nakon što je prisustvovala na prvoj večeri poezije prije godinu dana, odlučila je ovaj put predstaviti svoje pjesme “Zagorska mati i “Pustite život”. Svoje pjesme recitirala su djeca iz Osnovne škole Sračinec – Ena Petričević, Petra Flegar, Ana Habulan, Maja Kralj, Lucija Varzić, Jana Jambriško, Nika Kovačić, Lana Gran i Karlo Hudjek, a Luka Vinter je recitirao pjesme Ive Majcen “Jesen na selu” i “Potok naš presušio”.

Svoje pjesme “Zima h veliki grabi”  i “Oda ruaži” recitirala je autorica Ljiljana Flajšman, a predstavila se i gošća Evica Lazar iz Cestice. Onda je do sada napisala tri knjige poezije, dobitnica je priznanja  za najkreativniju ženu s ruralnog područja za 2014. godinu, osnovala je ženski pjevački sastav “Križarice” itd.  Predstavila se pjesmama “Zahvala Majki Buažji Bistrički” s kojom je pobijedila na recitalu u Mariji Bistrici, “Liapi ti muaj kraj” i “Cuaprala je coprnica”.
Iva i Mateja Drožđek recitirale su pjesme “Muderna kravica”, “Dežđ” i “Spomenek čez lesu” koje je napisala Snežana Liber. Svoje su pjesme pročitale i Nadica Martinec te Snežana Liber, od koje je i potekla ideja o održavanju večeri poezije u Sračincu.

Za rad s djecom Osnovne škole Sračinec treba pohvaliti profesoricu Mirelu Briševac koja vodi Literarnu grupu. Za svoj rad djeca su nagrađena mnogobrojnim nagradama – Mia Šokman i njezina pjesma “Strašilu” uvrštena je u zbirku pjesama Smotre kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” 25. 10. 2014. u Zelini, Elena Biškup nagrađena je na smotri s pjesmom “Mestu f mojem srcu”, a Simona Vuković dobitnica je Županove nagrade za najbolji literarni rad u županiji s pjesmom “Brige z dežđum” te je bila u konkurenciji za državni Lidrano 2013./14.  Luka Vinter osvojio je prvo mjesto na županijskom natjecanju “Lidrano” u pojedinačnom scenskom izražavanju. Recitirao je pjesmu “Ni med cvetjem ni pravice” iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže.

Drugoj večeri poezije u Sračincu nazočio je i načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec, koji je pohvalio organizatore i izrazio želju da se ove pjesme nađu u zborniku pjesama autora s područja Općine Sračinec.

Izvor: Općina Sračinec
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje