Povežite se s nama

Kultura

Hrvatske muzeje lani posjetilo više od četiri milijuna znatiželjnika

Objavljeno:

- dana

Prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC), hrvatske muzeje u protekloj godini posjetilo je 4 397 405 posjetitelja, čime je ostvaren porast posjećenosti od 27 % u odnosu na 2022. godinu.

Uzevši u obzir da se gotovo petina naših muzejskih kuća trenutno nalazi u nekoj od faza pripremnih radnji i izrade novih stalnih postava, obnovi nakon potresa, energetskoj obnovi ili drugim projektima obnove sufinanciranih iz EU fondova, porast posjećenosti predstavlja izvrstan rezultat hrvatske muzejske djelatnosti.

U analizi Muzejsko dokumentacijskog centra zaključuju da je za brojke koje nas polako približavaju referentnoj pretpandemijskoj godini, djelomice zaslužan porast stranih turista koji čine sve važniji segment publike naših muzeja, ali i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava i primjena interaktivnosti i multimedije u promociji kulturnog nasljeđa što je dovelo do novih oblika suradnje s kreativnim sektorom otvorivši vrata privlačenju novih korisnika svih dobnih skupina i različitih interesa.

Prema navedenoj anketi, najposjećeniji muzej već devetu godinu je Arheološki muzej Istre kojeg je u 2023. godini posjetilo 558 tisuća posjetitelja. Taj muzej u čijem su sastavu izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište, ostvario je porast posjećenosti od 9,6 % u odnosu na prethodnu godinu, približivši se rezultatu iz 2019. kada je muzej posjetilo 17 tisuća posjetitelja više. Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s ostvarenih rekordnih 413 tisuća posjeta, a na trećem Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta. Slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 252 tisuće posjetitelja.

Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen u posjetima stranih turista koji su se povećali za 68 %, na 1 milijun i 532 tisuće, od čega gotovo dvije trećine otpada na tri muzeja: Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita. Taj veliki porast broja stranih turista dijelom treba pripisati i činjenici da su Dubrovački muzeji od 2023. počeli bilježiti i tu kategoriju posjetitelja.

Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima koji su u odnosu na prošlu godinu narasli za 31,5 %, odnosno na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, kao i u posjetima učenika osnovnih i srednjih škola koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 % više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta. Ponovno su najaktivniji u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 79 tisuća djece. Slijedi Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece, dok se na trećem mjestu nalazi Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica 1991., koje je posjetilo 46 tisuća naših najmlađih korisnika.

Gledano po gradovima, na prvom mjestu se nalazi Pula čija su tri muzeja – Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ostvarila 752 tisuće posjeta. Na drugom mjestu je Grad Zagreb sa 712 tisuća posjeta muzejima, dok se na trećem mjestu sa 621 tisućom posjeta nalazi Dubrovnik čija je još jedna baštinska institucija – Umjetnička galerija Dubrovnik, ostvarila rekordnu posjećenost obuhvativši svojim programskim aktivnostima 74 tisuće korisnika.

Od manjih gradova koji se nalaze izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar čija su dva muzeja Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture privukli 128 tisuća posjetitelja, a uz to treba imati na umu da su velik broj posjeta ostvarile i vukovarske memorijalne lokacije poput Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica 1991. koju je obišlo 97 tisuća posjetitelja.

Kultura

Godišnja nagrada “Vladimir Nazor“ uručena Kristijanu Novaku za roman “Slučaj vlastite pogibelji“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U jubilarnoj 65. obljetnici postojanja Nagrade „Vladimir Nazor“ koja se od 1959. godine dodjeljuje kao priznanje najboljim umjetničkim ostvarenjima u području književnosti, glazbe, filma, kazališta, likovnih i primijenjenih umjetnosti te arhitekture i urbanizma, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uručila je u srijedu, 19. lipnja, najviša hrvatska državna priznanja za 2023. godinu u Hrvatskom narodnom kazalištu.

U području književnosti nagradu za životno djelo dobio je književni teoretičar, esejist, pjesnik i prevoditelj Mladen Machiedo, a godišnja nagrada dodijeljena je Kristianu Novaku za roman „Slučaj vlastite pogibelji“ objavljen u izdanju nakladničke kuće Oceanmore.

Za područje glazbe nagradu za životno djelo dobio je dirigent i skladatelj Zoran Juranić, a godišnju Ljubomir Puškarić za naslovnu ulogu u operi „Rigoletto“ Giuseppea Verdija, premijerno izvedenoj 27. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Nagradu za životno djelo u području filma dobio je redatelj Branko Schmidt, a godišnja nagrada pripala je Ivanu Ramljaku za film „El Shatt – Nacrt za utopiju“.

Dizajneru vizualnih komunikacija i grafičkom dizajneru Borisu Ljubičiću Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo dodijeljena je za područje likovne i primijenjene umjetnosti, a godišnju nagradu za isto područje dobio je Ivica Malčić za izložbu „Malčić goes to MSU“, održanu od 6. travnja do 3. svibnja 2023. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kazališni umjetnik i performer Damir Bartol Indoš nagrađen je za životno djelo u području kazališne umjetnosti, a godišnja nagrada dodijeljena je glumici Bojani Gregorić Vejzović za ulogu majke u predstavi „Majka“ Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavelle i Ludens Teatra. Arhitekt i urbanist Marijan Hržić dobio je nagradu za životno djelo za područje arhitekture i urbanizma, a Lea Pelivan i Toma Plejić godišnju nagradu za projekt „Zonar Zagreb“.

Čestitavši u ime Ministarstva kulture i medija i u svoje osobno svim dobitnicima, i onima koji su nagrađeni za cjeloživotni doprinos umjetnosti kao i onima koji su u protekloj godini ostvarili nagrađeno djelo, ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako njihova postignuća ostaju trajna vrijednost hrvatske umjetnosti i kulture.

– Opraštajući se nedavno od velikana hrvatske književnosti i prevodilaštva, akademika Luka Paljetka koji je hrvatsku kulturu neizmjerno zadužio svojim  golemim i svestranim opusom, podsjetili smo se koliko su umjetnici jedinstveni i nezamjenjivi i kako smo zahvalni velikanima hrvatske umjetnosti za sva duhovna bogatstva kojima nas obdaruju – zaključila je ministrica te dodala kako ovim najvišim državnim priznanjem želimo uvijek iznova zahvaliti i usmjeriti najsnažnije svjetlo reflektora na one umjetnike i kreativne umove čiji radovi odražavaju visoke standarde umjetničke izvrsnosti i koji su svojim originalnim i nadahnutim poetikama zaslužili naše poštovanje, medijski prostor i pozornost javnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Prvi put u Varaždinu: “Zvjezdana prašina / Stardust” Jadranka Lazića, splitskog majstora portretne fotografije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prvi put u Varaždinu, u organizaciji Gradskog muzeja Varaždin od srijede,  26. lipnja pa sve do 1. rujna, u Galeriji umjetnina GMV-a, predstavlja se opsežan izbor fotografija Jadrana Lazića, jednog od vodećih portretnih fotografa jet seta u globalnom show businessu.

Od fotografskih početaka 1971. u rodnom Splitu, preko Pariza pa sve do Los Angelesa, u više od 50 godina karijere fotograf Jadran Lazić (r. 1952.) ostvario je impozantan opus fotografija, od kojih su se mnoge našle na stranicama najvećih svjetskih magazina (Time, Newsweek, Paris Match, Hello!, Stern, People, Gala…).

Globalnu slavu stekao je 1982. snimivši, kao jedini fotograf na svijetu, sovjetskog vođu Brežnjeva na njegovu mrtvačkom odru, što je Newsweek proglasio svjetskom fotografijom godine. Prekretnicu mu je označio odlazak u Los Angeles 1987., gdje je u samo nekoliko godina postao jedan od vodećih portretnih fotografa dionika globalnog show businessa. Kirk Douglas, Robert De Niro, Marlon Brando, Elizabeth Taylor, David Bowie, Jack Nicholson, Sigourney Weaver, Carlo Ponti, Sophia Loren, Jodie Foster… samo su neke od mnogih planetarno popularnih zvijezda ovjekovječenih na Lazićevim fotografijama, koje prate i njegovi fascinantni zapisi o događanjima iza scene.

O iznimnom Lazićevu stvaralaštvu 2021. godine objavljena je i opsežna dvotomna monografija Jadran Lazić – 50 godina fotografije u nakladi Hrvatske autorske agencije – Centra za intelektualno vlasništvo d.o.o., koja predstavlja svojevrsnu (foto)povijest svjetskoga glamura jednog vremena. Jadran Lazić rođen je 1952. godine u Splitu, gdje je još u predškolskoj dobi, zahvaljujući očevu hobiju, fasciniran medijem fotografije.

Već kao srednjoškolac počinje raditi u splitskom dopisništvu zagrebačke novinske kuće Vjesnik. Isprva kao gradski fotoreporter, a s vremenom sve više kao fotograf tadašnjih estradnih, glumačkih i sportskih zvijezda na domaćoj sceni.  Ubrzo mu je ta pozornica postala pretijesna, pa se otisnuo u Pariz i potpunu neizvjesnost.

Zasluge za to što je već poslije nekoliko mjeseci uspio osigurati angažman u uglednoj agenciji Sipa Press – ponajprije zahvaljujući samouvjerenosti, kreativnoj drskosti i improviziranju – pripisuje ponajviše svojem rodnom gradu i splitskom kompetitivnom mentalitetu. Sve ostalo je samo talent i, s vremenom, sve bogatije iskustvo…

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje