Povežite se s nama

Kultura

Hrvatske muzeje lani posjetilo više od četiri milijuna znatiželjnika

Objavljeno:

- dana

Prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC), hrvatske muzeje u protekloj godini posjetilo je 4 397 405 posjetitelja, čime je ostvaren porast posjećenosti od 27 % u odnosu na 2022. godinu.

Uzevši u obzir da se gotovo petina naših muzejskih kuća trenutno nalazi u nekoj od faza pripremnih radnji i izrade novih stalnih postava, obnovi nakon potresa, energetskoj obnovi ili drugim projektima obnove sufinanciranih iz EU fondova, porast posjećenosti predstavlja izvrstan rezultat hrvatske muzejske djelatnosti.

U analizi Muzejsko dokumentacijskog centra zaključuju da je za brojke koje nas polako približavaju referentnoj pretpandemijskoj godini, djelomice zaslužan porast stranih turista koji čine sve važniji segment publike naših muzeja, ali i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava i primjena interaktivnosti i multimedije u promociji kulturnog nasljeđa što je dovelo do novih oblika suradnje s kreativnim sektorom otvorivši vrata privlačenju novih korisnika svih dobnih skupina i različitih interesa.

Prema navedenoj anketi, najposjećeniji muzej već devetu godinu je Arheološki muzej Istre kojeg je u 2023. godini posjetilo 558 tisuća posjetitelja. Taj muzej u čijem su sastavu izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište, ostvario je porast posjećenosti od 9,6 % u odnosu na prethodnu godinu, približivši se rezultatu iz 2019. kada je muzej posjetilo 17 tisuća posjetitelja više. Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s ostvarenih rekordnih 413 tisuća posjeta, a na trećem Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta. Slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 252 tisuće posjetitelja.

Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen u posjetima stranih turista koji su se povećali za 68 %, na 1 milijun i 532 tisuće, od čega gotovo dvije trećine otpada na tri muzeja: Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita. Taj veliki porast broja stranih turista dijelom treba pripisati i činjenici da su Dubrovački muzeji od 2023. počeli bilježiti i tu kategoriju posjetitelja.

Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima koji su u odnosu na prošlu godinu narasli za 31,5 %, odnosno na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, kao i u posjetima učenika osnovnih i srednjih škola koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 % više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta. Ponovno su najaktivniji u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 79 tisuća djece. Slijedi Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece, dok se na trećem mjestu nalazi Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica 1991., koje je posjetilo 46 tisuća naših najmlađih korisnika.

Gledano po gradovima, na prvom mjestu se nalazi Pula čija su tri muzeja – Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ostvarila 752 tisuće posjeta. Na drugom mjestu je Grad Zagreb sa 712 tisuća posjeta muzejima, dok se na trećem mjestu sa 621 tisućom posjeta nalazi Dubrovnik čija je još jedna baštinska institucija – Umjetnička galerija Dubrovnik, ostvarila rekordnu posjećenost obuhvativši svojim programskim aktivnostima 74 tisuće korisnika.

Od manjih gradova koji se nalaze izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar čija su dva muzeja Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture privukli 128 tisuća posjetitelja, a uz to treba imati na umu da su velik broj posjeta ostvarile i vukovarske memorijalne lokacije poput Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica 1991. koju je obišlo 97 tisuća posjetitelja.

Kultura

Nastavlja se obnova kotoripskog Kužnog pila – Kulturnog dobra RH

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.

Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija,  u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.

Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.

Nastavite čitati

Kultura

Kristali kao simbolika neravnopravnosti žena: Kristalne predmete možete donirati u palači Herzer

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.

– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.

Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.

– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.

Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje