Općini Bednja stiže 200.000 eura za polivalentni kulturni centar
U Općinu Bednja ovih su dana stigle lijepe vijesti. Naime, Ministarstvo kulture i medija objavilo je rezultate Javnog poziva za...
Nakon godinu stanke u veljači 21. Sjajni bal
Grad Varaždin, Koncertni ured i Hrvatsko-austrijska zajednica riješili su sve nesuglasice zbog kojih prošle godine Sjajni bal nije održan. No, tradicionalni bal vraća se u varaždinsko kazalište, u Veliku koncertnu dvoranu 6. veljače.
– Drugi moraju izmišljati nove događaje, obnavljati tradiciju da bi privukli turiste, a mi smo bal započeli prije 20 godine. Uz to, naša dvorana je i građena za ples i za redute – rekla je na konferenciji za novinare u petak u Gradskoj vijećnici jedna od organizatorica Ingeborg Jurić.
Program bala ostaje isti kao i svih ovih godina. Nastupit će Big band Bad Gleichenberg kao i Varaždinski komorni orkestar, solistice Ulrike Tropper i Ivana Lazar, kao i niz plesača: solisti baleta zagrebačkog HNK, prvaci Hrvatske u latinoameričkim plesovima, Studio baroknog plesa i podkalnički plemenitaši. Na ovom će balu biti i praizveden “Sjajni valcer” kompozitora Davora Bobića. Program će kao i obično voditi bečka voditeljica hrvatskih korijena Silvija Buzcolich te Dražen Siriščević, a bal će čuvati i purgari.
Prvi put će se javno čuti “Sjajni valcer” Davora Bobića
Novost ovog Sjajnog bala je Sjajni jazz bar koji će smjestiti u Rogoz, mogli bismo reći da je to drugi “floor” ove manifestacije, a i dalje će u funkciji biti i crveni salon. Bal će pratiti i bogata gastronomska ponuda kao i Šampanj bar.
– Željeli bismo naglasiti kako Sjajni bal nije ukočena elitistička manifestacija već događaj na kojem vlada opuštena atmosfera, na kojem se sklapaju prijateljstva i poslovni odnosi – istaknula je Jurić. Vele – opušteno, ali ipak treba pripaziti na odjeću. Žene trebaju imati duge svečane haljine, a muškarci svečana odijela.
Bal je uvršten u kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture, a varaždinski gradonačelnik Goran Habuš obećao je da više neće biti prekidanja tradicije bala. Iz proračuna je za bal namijenjeno 50.000 kuna dok za cjelokupnu organizaciju treba 200.000 kuna. – Ulaznice po 350 i 450 kuna moći će se uskoro kupiti na blagajni HNK. Financiramo se od ulaznica i ove godine postrožit ćemo kontrolu – pojasnila je Jurić.
Izvor:
Foto: RT
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.