PREDAVANJE O POREMEĆAJIMA PREHRANE

– Nekad se vjerovalo da s bulimijom i anoreksijom najviše problema imaju djeca viših slojeva društva, no to nije istina. Iz svoje prakse znam da poremećaji prehrane jednako pogađaju djecu mehaničara i trgovaca kao i djecu sveučilšnih profesora, a od bulimije pate i menadžeri – rekao je psihijatar dr. Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u Psihičkoj bolnici Sv. Ivan u Zagrebu.

Upravo su poremećaji prehrane bili glavna tema predavanja koje je nedavno održano na Prvoj gimnaziji Varaždin, a koje je okupilo vodeće hrvatske stručnjake koji se niz godina bave ovom problematikom. Zanimljivo je da je do toga došlo na incijativu varaždinskog gimnazijalca.

Premalo se govori, a posljedice kobne

– Danas nam društvo nameće ideale ljepote koji su nedostižni. Posljedica toga su poremećaji prehrane koji za sobom ostavljaju i fizičke i psihičke posljedice. Mislim da se o tome premalo govori, a kako u sklopu programa koji pohašam imamo predmet u okviru kojeg trebamo organizirati događaje kojima pomažemo zajednici, bila je to prilika da organiziram ovakvo predavanje – rekao je Sven Tot, učenik 3. razreda IB međunarodnog programa, a u organizaciji mu je pomogla profesorica Sanja Hajdin.

Iako točnih podataka o broju oboljelih osoba nema jer nisu provedena istraživanja, stručnjaci upozoravaju kako je riječ o velikom problemu koji najčešće pogađa adolescente.

Djevojke koje boluju od bulimije “prema van” su jako lijepo uhranjene, vesele, druželjubive, a kod kuće povraćaju i po 30 puta

– Poremećaji prehrane najčešće se javljaju između 12 i 25 godine života i većina oboljelih je ženskog spola, premda se u zadnje vrijeme sve češće javljaju i muškarci – navodi mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, voditeljica Centra za poremećaje hranjenja BEA iz Zagreba.

Prim. dr. sc. Orjena Žaja, voditeljica Zavoda za gastoenterologiju u Klinici za pedijatriju KBC Sestre milostrdnice koja se već više od dva desetljeća bavi liječenjem poremećaja prehrane, navodi kako se u praksi češće susreće sa slučajevima anoreksije iako je po učestalosti češća bulimija.

– To je zato što se mršavost ne može prekriti, dok se bulimija jako dugo može prikrivati. Djevojke koje boluju od bulimije “prema van” su jako lijepo uhranjene, vesele, druželjubive, a kod kuće povraćaju i po 30 puta – upozorila je prim. dr. sc. Žaja.

Posljedice poremećaja prehrane, posebno ako traju godinama i ne liječe se, mogu biti katastrofalne.

– Bulimija i anoreksija ostavljaju posljedice na sve organe u tijelu, a dominanto na srce, mozak, kosti i hormone. Stoga je važno bolest prepoznati na vrijeme, te brzo i agresivno liječiti kako posljedice ne bi ostale za cijeli život, posebno ako se radi o djeci i adolescentima. Jer, ako ne započnete s liječenjem na vrijeme, imat ćete djevojčicu koja nikada neće biti majka, koja može dobiti osteoporozu s 15 godina i za koju jedna obična vožnja biciklom može biti životno ugrožavajuća – upozorila je prim. dr. sc. Žaja, a dr. Handl istaknuo kako su anoreksija i bulimija psihijatrijske bolesti koje imaju veliku smrtnost.

– Anoreksično ponašanje je parasuicidalno ponašanje. Ima puno djevojaka koje, kad se zadrže u tom obrascu, odu u krajnost, odnosno, toliko se izgladnjuju dok ne umru – rekao je zagrebački psihijatar

Začarani krug prejedanja i povraćanja

Dakle, ako se shvati dovoljno rano što se događa, fizičke i psihičke posljedice na organizam bit će blaže. No, kako prepoznati anoreksiju i bulimiju?

– Anoreksiju je lakše prepoznati, pogotovo uznapredovalu, jer se vidi gubitak na težini. Osoba je blijeda i slaba. Oboljeli od bulimije mogu godinama svoj problem držati u tajnosti zato što se prejedanja, a onda povraćanja odvijaju u osami. Iako se bulimija može dulje držati u tajnosti, sumnju da se nešto događa mogu signalizirati nestajanja velikih količina hrane u kući ili kada osoba nakon svakog obroka odlazi na zahod ili se izdvaja na bilo koji drugi način. Zapravo, u oba slučaja karakretistična je povučenost, izdvajanje iz okoline. Osobe koje imaju poremećaje prehrane toliko su preokupirane kilažom, jedenjem i nejedenjem da to postaje središte njihove pažnje i zasjenjuje sve ostale dijelove života – objasnila je mr. sc. Balabanić Mavrović.

Najbolja metoda borbe protiv poremećaje prehrane je edukacija.

– Ciljana edukacija je najbolja prevencija, dakle, važno je da se o anoreksiji i bulimiji informiraju roditelji, učitelji, stručni suradnici u školama, treneri, sama djeca i mladi te njihovi prijatelji. Jer, jedino ako se bolest prepozna na vrijeme puno ćemo je bolje, brže i lakše izliječiti – poručila je prim. dr. sc. Orjena Žaja. Predavanja, poput ovog održanog u Prvoj gimnaziji Varaždin, važna su i zato što su usmjerena i prema rizičnim skupinama. – Želimo da o posljedicama poremećaja prehrane čuju djevojke, odnosno svi oni koji su još na početku ili koje tek eksperimentiraju s takvim ponašanjem, te da se kroz ovakva predavanja osvijeste i čim prije potraže stručnu pomoć – istaknula je mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović koja je roditeljima poručila da tijekom adolescentskih godina, koje su vrlo burne i naporne ostanu što bliže svojoj djeci. – Roditelji bi kontroliranje i kritiziranje trebali staviti na stranu i trebali bi uspostaviti onaj bliski roditeljski odnos pažnje i brige. Dakle, kad se primijeti da nešto nije u redu komunicirati s djetetom i i potražiti stručnu pomoć – poručila je mr. sc. Balabanić Mavrović.

 

 

Izvor:
Foto: Siniša Sović