Povežite se s nama

U fokusu

Grad mora isplatiti pet milijuna kuna, a “totalno su dekintirani”

Objavljeno:

- dana

Raskinuli ugovor s Biotehnološkim parkom

– Totalno smo dekintirani. Molim da do sljedeće sjednice imamo nacrt kako ćemo platiti tih pet milijuna kuna. Hoćemo li uzeti kredit, komad zemlje ili ćemo možda prodati bazen? – pitao je vijećnik Laburista Božidar Kolarić na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak.

Naime, Grad Varaždin, najavljeno je, u ponedjeljak je trebao potpisati sporazum sa Biotehnološkim parkom, te im u roku od 15 dana moraju isplatiti 5,1 milijun kuna zbog raskida ugovora potpisanog 2005., a onda taj novac moraju nekako “pokrpati” do kraja 2015. godine. U rebalansu proračuna navedeno je da će tih pet milijuna namaknuti povećanjem primitaka financijske imovine za 4,5 milijuna kuna te prodajom dionica Varaždinskih vijesti od koje očekuju čak 627.000 kuna.

Klimavi novac

Oslanjanje na taj novac je “klimavo”. – Uz prodaju dionica računa se na povećanje dividendi od trgovačkih društava, a ako to ne uspije uzet će se kratkoročni kredit – neslužbeno doznajemo. – Nismo željeli Gradsko vijeće opterećivati sada s prodajom dionica Varaždinskih vijesti, ali imamo informaciju da bi zaposlenici htjeli kupiti dionice. Ne bih želio špekulirati o tome hoće li ih neki od postojećih vlasnika htjeti kupiti – rekao je Habuš.

Nakon isplate Biotehnološkom parku u gradskom će budžetu nedostajati pet milijuna kuna, a jasno je da se proračun ne puni prema očekivanjima. Početkom veljače uvedene su mjere štednje, pa su svi gradski odjeli morali korigirati mjesečne planove za veljaču i ožujak za čak 30 posto. Ovim rebalansom, zanimljivo, ništa nije smanjeno, već je proračun ukupno povećan. Hoće li se možda povećati komunalna naknada i prirez da se građanima iz džepa izbije porezni džeparac? Da se neće, još 5. veljače izričito je naglasio dogradonačelnik Vjeran Radelić.

 

Habuš sada u Brezju očekuje investitore, ali bale smeća još nije maknuo

O tome, a ni o mogućem “rezanju” troškova kad je u pitanju sama gradska uprava, nije bilo riječi prilikom rebalansa proračuna. No zato se raspravljalo o raskidu ugovora s Biotehnološkim parkom, koji je navodno u sedam godina potrošio 15 milijuna kuna za razne promidžbe projekta. – Sve imaju dokumentirano – ustvrdio je gradonačelnik Goran Habuš i naveo da je 5,1 milijuna kuna koje će Grad isplatiti iz proračuna najbolje rješenje. Jeftinije od arbitraže i sudskog spora. Gradski vijećnici podržali su ga u tome, no nije prošlo bez burne rasprave. Da nikad nećemo saznati bi li projekt uspio, izjavio je HSS-ov vijećnik Mladen Hižak. – Ni bivša ni sadašnja vlast ništa nisu poduzele da se projekt pomakne s papira u pothvat – veli Hižak. – Paradoksalna je situacija da građani sada moraju izvući pet miljuna kuna da bi kupili natrag svoje zemljište. Toga svi moraju biti svjesni. Nismo našli nijedan pokazatelj da je Biotehnološki park ovdje ušao spekulativno. Varaždin je žrtva politike sukoba. Sve što je došlo iz Čehokovog lobija dočekano je na “nož” od drugog lobija koji je sada na vlasti, a posljedice snose građani – istaknuo je Hrastov vijećnik Ladislav Ilčić.
Njegov stranački kolega Željko Cecelja pak je upozorio da gradska vlast na čelu s Habušem nije na vrijeme reagirala. – Gradonačelnik Habuš 2012. potpisao je aneks ugovora i time preuzeo odredbe ugovora. Time je pokazao nemoć da se kosturi sklone na vrijeme. U vrijeme potpisivanja aneksa trebalo se sve riješiti, a ne prolongirati sve još dvije godine – veli Cecelja.

Brzopleto potpisano

Jedan od potpisnika ugovora trebao je 2005. biti i sada nezavisni vijećnik Robert Podolnjak kao tadašnji tajnik Grada. – Tadašnji gradonačelnik sazvao je radnu skupinu u kojoj smo uz njega i mene trebali biti i dogradonačelnik Zlatko Horvat i Tomislav Cvetko. Poziv na radnu skupinu na kojoj se potpisivao ugovor nisam primio, a u zapisniku piše da sam bio bolestan – vratio se u prošlost Podolnjak, tvrdeći da je ugovor potpisan brzopleto.

 

Od prodaje dionica Varaždinskih vijesti trebalo bi se zaraditi 627.000 kn

Habuš je ugovor nazvao ostavštinom “ šarlatanskog vođenja Grada”, ali očito nije dovoljno siguran u sebe da bi potegnuo pitanje kaznene odgovornosti, što je najavio nezavisni vijećnik Zlatan Avar. Umjesto toga Gradsko vijeće donijelo je zaključak da će Čehoku,  Horvatu i Cvetku uputiti dopis da se očituju zašto su potpisali ugovor. Šteta da ih nisu pozvali na sjednicu. A pitanje Božidara Kolarića s početka rasprave ostalo je neodgovoreno.
 Habuš tvrdi da tek sada u Varaždin mogu doći ozbiljni investitori jer im se može ponudi 780.000 kvadrata zemljišta vrijedno 11 milijuna kuna. Samo, podsjećamo, prvo mora maknuti bale.

Habuš plaća milijune jer nije uklonio bale!?

“Iz objektivnih poteškoća niti nakon preko devet godina od dana sklapanja Ugovora o zajedničkom pothvatu i Ugovora o pravu građenja nije došlo do razvoja Projekta, i to kako zbog nemogućnosti uklanjanja baliranog otpada s lokacije Brezje, ali i drugih okolnosti, te s obzirom na protek vremena i utjecaj promjenih globalnih okolnosti više nije izgledno da će se Projekt dalje razvijati”. Navedeno je to u promemoriji sa sastanka predstavnika Grada Varaždina i Biotehnološkog parka koji je pred Hrvatskom udrugom za mirenje održan u Zagrebu 6. ožujka, ni tjedan dana prije sjednice Gradskog vijeća.
S obzirom na to da “druge okolnosti” uopće nisu navedene, ispada da su glavni razlog zbog kojega Grad Varaždin mora isplatiti 5,1 milijun kuna Biotehnološkom parku – bale smeća. Zanimljiva je tvrdnja o “nemogućnosti uklanjanja baliranog otpada” s obzirom na to da je dobro poznato da je za taj posao potpisan ugovor, a potom je Gradsko vijeće dodijelilo i koncesiju! Varkom je ugovor potpisao s VIS-om još 2007. godine, za vrijeme bivšega gradonačelnika Ivana Čehoka. Habuš taj ugovor nije želio provesti, pa je 2013. godine raspisao koncesijski natječaj, a Gradsko vijeće je koncesiju dodijelilo zajednici ponuditelja koju čine CE-ZA-R, Eko-flor, Komunalac Davor i Održivi razvoj. No gradonačelnik Habuš ni taj posao nije dovršio jer je Fond za zaštitu okoliša odbio sufinancirati njegovo rješenje.

I ne samo to: još uvijek nema pojma što bi s balama, što se može zaključiti iz činjenice da je bale pokušao s Varkoma, čiji je direktor HNS-ovac, prebaciti na Čistoću, iz koje su to odbili tako dugo dok im Grad ne osigura 100 milijuna kuna potrebnih za zbrinjavanje! Unatoč tome, gradske vijećnike je uvjeravao da je za Biotehnološki park kriva isključivo bivša vlast. Da je maknuo bale iz Brezja, bi li tada pristao da se Biotehnološkom parku iz poluprazne gradske kase isplati 5 milijuna kuna poreznih obveznika? Ili bi možda bio u poziciji tražiti da Biotehnološki park Gradu plati odštetu? To nećemo saznati. No Habuš bi građanima barem trebao iskreno priznati zašto je pristao potrošiti njihovih pet milijuna kuna.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje