Povežite se s nama

Zabava & Stil

Albanija – nedovoljno istražena zemlja za jeftin odmor

Objavljeno:

- dana

Albanija ima oko 300 sunčanih dana godišnje, a albanska rivijera nudi brojne pješčane plaže, jeftinu i ukusnu hranu, povoljan smještaj i razne atrakcije te je odlična destinacija za (jeftini) godišnji odmor!

Albanija je pravi primjer mješavine različitih kultura. Bila je pod osmanskom, ali i talijanskom, ruskom i komunističkom vlašću, da bi kasnije postala nezavisna. Danas na površini od 28.748 km² živi oko 2,8 milijuna stanovnika, od kojih je oko 70 % muslimana, 20 % pravoslavaca i 10 % katolika. Službeni jezik je albanski, a valuta albanski lek (1 kuna = 16 leka).

Od 1945. do 1990. Albanija je bila komunistička zemlja s jednim od najrepresivnijih režima, a posljedice vladavine Envera Hoxhe (pod kojim je bila u izolaciji) osjećaju se i danas. Iz tog razdoblja Albanija ima oko 750.000 bunkera, za zaštitu i obranu od neprijateljske invazije (do koje nije ni došlo). Neki bunkeri danas su pretvoreni u muzeje, kulturne ustanove ili čak ugostiteljske objekte i hotele.

Albanija je dom najjeftinijega i (navodno) najbržeg interneta u Europi te najveći proizvođač hidroelektrične energije. Zanimljivo je i da je Albanija dom najvećih europskih rezervi nafte, a benzinske postaje zaista se mogu naći na svakom koraku. U prometu se često trubi, a rijetko poštuju pravila, te vladaju veliki kaos i zakon jačeg.

Omiljena Albanka je sv. Majka Terezija (rođena u Skopju, u današnjoj Sjevernoj Makedoniji) i jedina je Albanka dobitnica Nobelove nagrade.

Jeste li znali da pjevačice Bebe Rexa, Dua Lipa, Era Istrefi i Rita Ora imaju albanske korijene?

Shëngjin

Shëngjin je rastuća turistička destinacija, poznata po svojim plažama i odmaralištima. Bez prevelikih očekivanja posjetili smo Shëngjin jer nam je nakon duge vožnje trebao odmor. Noćenje za dvije osobe u velikom apartmanu tik uz plažu stajalo je 25 eura. Shëngjin nudi oko 3 kilometra pješčanih plaža te mnogo restorana, barova i trgovina uz more. Lijepo i jeftino, a i ljudi su bili prijateljski i srdačni.

Durrës (Drač)

Drač je drugi po veličini i jedan od najstarijih gradova u Albaniji. Nalazi se na ulazu u Jadransko more, što mu je davalo velik značaj u povijesti. Kad je Albanija 1912. postala neovisna, Drač je postao glavni grad i tu titulu imao je do 1920. godine.

Grad Drač danas ima oko 320.000 stanovnika, turistički je centar i najveća luka u Albaniji (90 % albanskoga morskog tereta stiže u Drač). Ispod staroga grada razvio se novi grad s avenijama i šetalištima. Zanimljivo je da je prvi red do mora uređen, ali već drugi red je često u raspadajućem stanju… Ima puno suvenirnica, restorana, barova, a i pokretnih trgovinica na plaži.

Kava za 5 kuna

Ručak uz plažu za dvije osobe platili smo 47 kuna, burek u lokalnoj buregdžinici 6 kuna, dvije ledene kave u fancy beach baru 25 kuna, a sladoled 3 kune. Kava uz more može se naći već od 5 kuna.

Tirana

Tirana je glavni i najveći grad Albanije, u kojem živi oko 500.000 stanovnika, i jedini je glavni grad u Europi (uz Reykjavík) u kojem ne postoji McDonalds.

Trg Skanderbeg, najveći trg u Tirani, prostire se na 40.000 m² te njime dominira kip Jurja Kastriotića Skenderbega, albanskoga narodnog heroja, “oca nacije” koji je svoje junaštvo stekao borbom protiv Osmanlija.

Najveći trg u Albaniji privlači brojne lokalce i turiste, a okružen je nekim od najzanimljivijih građevina Tirane, kao što su Nacionalni povijesni Muzej, Nacionalna knjižnica, Nacionalna opera, Nacionalna banka, Palača kulture i različita ministarstva.

Nedaleko od trga nalazi se tiranska piramida, betonska građevina u obliku piramide izgrađena 1988. u čast bivšem diktatoru Enveru Hoxhi, a kasnije je promijenila nekoliko funkcija, pa bila vidno zapuštena, no sad se obnavlja i nije joj bilo moguće prići.

Posjetili smo Gradski park s umjetnim jezerom, pravu oazu i osvježenje od gradske gužve i vreve.

Za kraj smo se još popeli uspinjačom Dajti Ekspres na planinu Dajti, koja je ujedno i nacionalni park. Uspinjača je najduža na Balkanu, vožnja traje 20 minuta i nudi pogled na grad.

Sladoled za 3 kune

Parking u centru grada stoji 12,5 kuna za 3 sata, a izvan centra se može naći već od 2,5 kuna za 1 sat.

Žičara stoji 62 kune (dvosmjerna karta), sladoled 3 kune, a dobro se možete najesti već od 20 kuna.

Možda vam nije bilo u planu, ali razmislite i o opciji ljetovanja u Albaniji dok su cijene još niske.

Više o svojim putovanjima pišem na blogu: www.patricia-lackovic.from.hr, a brojne savjete dijelim na IG profilu https://www.instagram.com/patricia_wanderlust_pl/.

Zabava & Stil

Rifovi revolucije osvojili nagradu za najbolji dugometražni glazbeni film

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prošle subote, na završnoj ceremoniji šestog izdanja Filmuzik Festivala u talijanskom gradu Gioiosa Ionica, varaždinskoj ekipi Riffs of Revolution (Rifovi revolucije) uručena je nagrada za najbolji dugometražni glazbeni film.

Nakon prikazivanja na Grossmannu, DORF-u, Dok’n’ritmu i Shockfestu, glazbeno-akcijska komedija „Riffs of Revolution“ redatelja Jurice Hižaka, inače profesora Sveučilišta Sjever, i dalje privlači pažnju publike i kritičara. Prošlog četvrtka bila je prikazana na šestom izdanju Filmuzik festivala, u gradu Gioiosa Ionica na samom jugu Italije, te je izazvala aplauze oduševljenja, ali i srca tročlanog žirija pod predsjedanjem filmskog kritičara Antonia Falconea. Projekciji filma, uz Hižaka,  nazočili su i izvršna producentica filma Nataša Kubiček, glavna glumica Aranka Oreški te još nekoliko članova filmske ekipe.

Na završnoj ceremoniji koja se održala u subotu, predsjednik festivala Alberto Gatto uručio im je nagradu Lego Bonsai sa specijalnom posvetom te istaknuo simboliku nagrade kojom želi potaknuti svijet na suradnju i mir. Festival je posvetio poginulom mlinaru Roccu Gattu kojeg je ubila kalabrijska mafija ‘Ndrangheta 1977. godine. 

Filmuzik festival je inače specijaliziran za glazbene filmove, te bira najbolja djela u četiri kategorije: najbolji videospot (FilMuzik Videoclip), najbolji dokumentarac (Filmuzik Doc),  najbolji kratkometražni (Filmuzik Short) te najbolji dugometražni (FilMuzik).  U konkurenciji 78 filmova iz dvadesetak zemalja za najbolji dugometražni film izabran je upravo hrvatski film „Riffs of Revolution“, a predsjednik žirija Antonio Falcone ovu odluku obrazložio je sljedećim riječima: „U svom dugometražnom prvijencu, Hižak je s filmom Riffs of Revolution namjerno stvorio vizualno trash djelo, ističući ograničenost proračuna koji je imao na raspolaganju. Na pozadini distopijske budućnosti, Hižak stvara grubu, ali ipak učinkovitu satiru o tome kako subverzivnost rock glazbe u svojoj pravoj buntovnosti može biti suzbijena kad je podvrgnuta komercijalnoj diskografiji. Kvalitetna glazbena podloga filma kompenzira nedostatke u duljini i povremenom glumačkom pretjerivanju.”

Filmska ekipa se na jugu Italije zadržala šest dana, te je između ostalog posjetila sicilijanski gradić Savocu gdje je Francis Ford Coppola snimio neke od kultnih scena legendarnog „Kuma“ gdje primjerice Michael Corleone upoznaje Apoloniju, a potom traži i odobrenje od njenog oca u caffe-baru „Vitelli“.

Uzbudljivo, ali i naporno putovanje filmske ekipe sufinancirali su Zaklada Kultura Nova, Varaždinska županija, Grad Varaždin i Marlex kojima se na završnoj ceremoniji Hižak zahvalio naglasivši kako se veseli novom valu žanrovskog filma u Europi i Hrvatskoj.

Nastavite čitati

Zabava & Stil

U sklopu Dana europske baštine radionica na Trgu tradicijskih obrta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Dana europske baštine, koji se ove godine obilježavaju na temu „Baština ruta, mreža i veza“, u organizaciji Konzervatorskog odjela u Varaždinu i Turističke zajednice grada Varaždina, ove subote, 7. rujna, od 10 do 12 sati na Trgu tradicijskih obrta bit će održana radionica izrade i prezentacije licitara.

Radionica, koju će realizirati licitarka Valentina Gladović iz Licitarstva Gladović, dio je serije radionica koje Ministarstvo kulture i medija financira u sklopu programa zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Radionica je besplatna i svi su dobrodošli, a svoje oslikano licitarsko srce moći će ponijeti kući.

U mnogim je europskim samostanima već u srednjem vijeku, a napose tijekom 16. i 17. stoljeća, zabilježena tradicija izrade posebno bogato izrezbarenih kalupa za pripremu brojnih vrsta kolača. Takav način izrade kolača ubrzo je prerastao u obrt, a iz istočno alpskog područja postupno je prihvaćen i u panonskom, gdje nalazi širu primjenu i na području dijela današnje Hrvatske u obliku poluseljačkog obrta medičara i svjećara. Najatraktivniji su medičarski proizvodi svakako licitari, a među njima licitarska srca.

Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije nalazi se na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Također, medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske nalazi se na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.   

Manifestacijom Dani europske baštine, koja se tradicionalno održava tijekom rujna i listopada, obilježava se važnost zajedničke europske kulturne baštine te se nastoji potaknuti zanimanje za nacionalnu, ali i europsku kulturnu baštinu.

Dodajmo kako se ove subote nastavlja program Glazbenih subota. Uz glazbu iz glazbene kamperice na Korzu od 10 sati nastupat će Trio Coda, a od 19 i 30 Boris Herceg. Potočnik  & Šenjug od 10 i 30 do 11 i 30 svirat će s balkona Županijske palače, a Viktor Ožeg  od 11 do 12 sati s balkona palače Sermage.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje