Povežite se s nama

U fokusu

Presečki: U AP-u nema mobinga, mi samo tražimo red, rad i disciplinu

Objavljeno:

- dana

RIS UZBURKAO AP

– Povod današnje konferencije za novinare je inicijativa čelnika Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) i povjerenika tog sindikata u poduzeću AP kojom poziva svoje članove na okupljanje u nedjelju jer su se, kako su naveli, “stekli uvjeti i potreba za pokretanje sindikalnih aktivnosti u svrhu zaštite prava radnika AP Varaždin”.

Oni su sazvali sastanak vezano uz mobing i zaštitu prava radnika, što je po nama potpuno nelogično i neopravdano. U AP Varaždin nema mobinga i kršenja radnih prava. U razgovorima s djelatnicima ne vidimo nikakvih problema, kao firma investirali smo ogromna sredstva u AP i samo tražimo red, rad i disciplinu, ništa drugo – rekao je jutros direktor AP-a Ivica Presečki.

U tvrtki dva sindikata, a samo jedan prigovara?

Obavijest o sastanku članova sindikata RIS-a osvanula je oglasnoj ploči AP-a.

– Tvrtka je uložila u zadnje dvije godine 60 milijuna kuna u tvrtku i ne opravdavamo što nas netko proziva na mobing. Nije nam ni jasno o kakvom se mobingu radi. Ne znamo što će se dogoditi sa sindikalnim sastankom u nedjelju, kakve su njihove namjere, a ako bude potrebno mi ćemo reagirati – poručio je Presečki.

Izvršni direktor tvrtke Franc Harapin je istaknuo kako je većina radnika svjesna gospodarske situacije. 

– Na dvoje, troje ljudi je stala cijela priča. Neki zaboravljaju stare navike i to je problem – tvrdi Harapin

– To su pošteni i vrijedni radnici, prihvaća se reorganizacija i nastoje se sačuvati radna mjesta. Radnicima su za 10 posto povećane plaće, isplaćene su im božićnice, a 500.000 kuna potrošeno je na edukaciju, osposobljavanje vozača, kojih nemate na tržištu rada. Problem je što je na dvoje, troje ljudi stala cijela priča. Neki teško zaboravljaju stare navike i to je problem – rekao je Harapin.

U tvrtki inače djeluju dva sindikata: RIS djeluje i Sindikat prometa i veza. Harapin tvrdi da radnici nemaju pritužbi, a na pitanje je li točno da nema suradnje između Uprave i sindikata, odnosno, da sindikati moraju pismeno svoje zahtjeve upućivati poslodavcu, ali da odgovore ne dobivaju, Harapin je rekao da je to upitno.  

– Zašto to tvrdi samo jedan sindikat? U zadnjih godinu dana sa sindikatom smo održavali sastanke i pokušali riješiti probleme – tvrdi Harapin koji je potvrdio da je nedavno sedmero radnika dobilo otkaz. Potvrdio je i to da je riječ o radnicima koji su radili na blagajni te ih se tereti da su pronevjerili novce.

– To je u postupku i ne mogu komentirati. Zna radnika kako štiti svoja prava i neka ih štiti ako nije kriv  – rekao je Harapin koji je objasnio kako je to posljedica novog sustava naplate kojim se sam proces poboljšao, ali koji omogućava i nadzor.

Predstavnici Uprave tvrde da nisu točne informacije ne brane sindikatu održavanje sastanaka u prostorijama tvrtke.

– To su zločeste tvrdnje – poručili iz AP-a.

Ivica Presečki, direktor Autobusnog prijevoza

Franc Harapin, izvršni direktor Autobusnog prijevoza

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati