Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1.315 eura, ali mnogi rade za puno manje
U Hrvatskoj je u ovogodišnjem lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1.315 eura, što...
RIS UZBURKAO AP
– Povod današnje konferencije za novinare je inicijativa čelnika Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) i povjerenika tog sindikata u poduzeću AP kojom poziva svoje članove na okupljanje u nedjelju jer su se, kako su naveli, “stekli uvjeti i potreba za pokretanje sindikalnih aktivnosti u svrhu zaštite prava radnika AP Varaždin”.
Oni su sazvali sastanak vezano uz mobing i zaštitu prava radnika, što je po nama potpuno nelogično i neopravdano. U AP Varaždin nema mobinga i kršenja radnih prava. U razgovorima s djelatnicima ne vidimo nikakvih problema, kao firma investirali smo ogromna sredstva u AP i samo tražimo red, rad i disciplinu, ništa drugo – rekao je jutros direktor AP-a Ivica Presečki.
Obavijest o sastanku članova sindikata RIS-a osvanula je oglasnoj ploči AP-a.
– Tvrtka je uložila u zadnje dvije godine 60 milijuna kuna u tvrtku i ne opravdavamo što nas netko proziva na mobing. Nije nam ni jasno o kakvom se mobingu radi. Ne znamo što će se dogoditi sa sindikalnim sastankom u nedjelju, kakve su njihove namjere, a ako bude potrebno mi ćemo reagirati – poručio je Presečki.
Izvršni direktor tvrtke Franc Harapin je istaknuo kako je većina radnika svjesna gospodarske situacije.
– Na dvoje, troje ljudi je stala cijela priča. Neki zaboravljaju stare navike i to je problem – tvrdi Harapin
– To su pošteni i vrijedni radnici, prihvaća se reorganizacija i nastoje se sačuvati radna mjesta. Radnicima su za 10 posto povećane plaće, isplaćene su im božićnice, a 500.000 kuna potrošeno je na edukaciju, osposobljavanje vozača, kojih nemate na tržištu rada. Problem je što je na dvoje, troje ljudi stala cijela priča. Neki teško zaboravljaju stare navike i to je problem – rekao je Harapin.
U tvrtki inače djeluju dva sindikata: RIS djeluje i Sindikat prometa i veza. Harapin tvrdi da radnici nemaju pritužbi, a na pitanje je li točno da nema suradnje između Uprave i sindikata, odnosno, da sindikati moraju pismeno svoje zahtjeve upućivati poslodavcu, ali da odgovore ne dobivaju, Harapin je rekao da je to upitno.
– Zašto to tvrdi samo jedan sindikat? U zadnjih godinu dana sa sindikatom smo održavali sastanke i pokušali riješiti probleme – tvrdi Harapin koji je potvrdio da je nedavno sedmero radnika dobilo otkaz. Potvrdio je i to da je riječ o radnicima koji su radili na blagajni te ih se tereti da su pronevjerili novce.
– To je u postupku i ne mogu komentirati. Zna radnika kako štiti svoja prava i neka ih štiti ako nije kriv – rekao je Harapin koji je objasnio kako je to posljedica novog sustava naplate kojim se sam proces poboljšao, ali koji omogućava i nadzor.
Predstavnici Uprave tvrde da nisu točne informacije ne brane sindikatu održavanje sastanaka u prostorijama tvrtke.
– To su zločeste tvrdnje – poručili iz AP-a.
Ivica Presečki, direktor Autobusnog prijevoza
Franc Harapin, izvršni direktor Autobusnog prijevoza
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
SDP Varaždinske županije održao je 8. listopada konferenciju za medije te su najavili da je njihov kandidat za župana Varaždinske županije Bruno Ister, dok će Lovro Lukavečki na predstojećim lokalnim izborima biti njegov zamjenik.
Podsjetimo, lokalni izbori trebali bi se održati sredinom 2025. godine.
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, u Varaždinu je rekao da su Ister i Lukavečki odličan spoj iskustva te mladosti i entuzijazma.
– Hvala članovima SDP-a na podršci u kandidaturi za župana Varaždinske županije! Naša županija u posljednjih osam godina postala politički poligon za obračune klasičnih političara, odnosno političkih teškaša. Ja nisam karijerni političar – i to smatram svojom prednošću. Ova županija, naši građani, ne trebaju klasične političare uvijek spremne na političke svađe, već ozbiljne i odgovorne osobe, profesionalce koji će im omogućiti bolje i kvalitenije uvjete za život u ovoj našoj prekrasnoj Županiji – poručio je Ister.
Nedavno najavljeni porez na nekretnine će se plaćati samo za nekretnine koje se ne koriste za stanovanje, uz određene izuzetke.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj se 40 posto stanova ne koristi za stanovanje. U to spadaju prazni stanovi, stanovi za odmor, za poljoprivredne djelatnosti i one u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. Okvirno se prema tome može odrediti da porezna baza za nekretnine iznosi oko 900.000 stambenih jedinica, ako se zanemare oni koji se koriste za poljoprivredu jer se na njih neće plaćati porez na nekretnine.
Teško je procijeniti koliko je od nenastanjenih stanova neprikladno za stanovanje, što znači da se ni na njih neće plaćati porez na nekretnine, i koliko će ih biti izuzeto na temelju ostalih odredbi, piše index.hr.
Postoje i velike varijacije između županija po pitanju učestalosti oblika praznih nekretnina. Izuzmu li se stanovi za odmor, poljoprivredu i za obavljanje djelatnosti, u Hrvatskoj je nenastanjen svaki četvrti stan (24.88 posto). Najmanji udio nenastanjenih je Varaždinskoj županiji (19 posto), Međimurskoj (20 posto), i Zagrebačkoj (20 posto). Čak trećina nekretnina je nenastanjena u Šibensko-kninskoj županiji (36 posto), Ličko-senjskoj (34 posto) i Sisačko-moslavačkoj (32 posto).
Uz stanovanje, najviše stanova u Hrvatskoj služi za odmor. Postoji oštra podjela na dvije Hrvatske: kontinentalne županije s malim brojem stanova za odmor i priobalne županije s velikim. Osim Zagrebačke županije i Varaždinske županije, nijedna kontinentalna županija nema više od 10.000 stanova za odmor. Najmanje ih je u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj.