Povežite se s nama

Međimurje

Otkako joj je preminuo suprug, Bernarda skupila 15 tisuća djetelina s četiri lista!

Objavljeno:

- dana

NEVJEROJATNA PRIČA

Bernarda Tompoš iz Savske Vesi kraj Čakovca ima čak petnaest tisuća razloga za sreću.

Otkad joj je suprug umro prije devet godina, počela je skupljati djeteline s četiri lista, a svojim je hobijem zainteresirala i prijatelja Dragutina Antonovića iz Preloga, koji ih je dosad našao oko sedam tisuća.

Daruje djeteline

– Dosad sam skupila oko petnaest tisuća djetelina s četiri lista. Suprug i ja imali smo auto i uvijek smo se njime vozili. Kada je preminuo, morala sam svugdje ići pješice jer nemam položeni vozački ispit. Puno sam hodala i tako ih pronalazila – ispričala je 78-ogodišnja Bernarda Tompoš. Djeteline, kaže, pronalazi čak i u mraku, a poklanja ih svima koje to zanima i veseli. Aktivna je u Udruzi umirovljenika Čakovec Jug, gdje je angažirana u vatrogasnoj postrojbi veterana. – Vrijeme kratim i kuglanjem – govori Bernarda pokazujući osvojenu nagradu u kuglanju. Kada traži djeteline naočale ne nosi, a otkriva da ih u proljeće i jesen nema. Prije tri mjeseca postala je prabaka te će svog praunuka, kada malo naraste, naučiti kako pronalaziti djeteline s četiri lista.

– U devet sati navečer pri rasvjetnom stupu pronašla sam sedamnaest djetelina s četiri lista. Ali najljepše mi je bilo kada sam ih zajedno s Dragutinom našla u snijegu u okolici čakovečke bolnice. Odgrnula sam snijeg i tamo su bile toliko lijepe i svježe, kao u ljeto – objašnjava Bernarda, koju traženje djetelina posebno veseli.

– Jedna me žena pitala može li dobiti djetelinu za bolesnog muža – prisjeća se Bernarda. Na dan je znala pronaći i sto djetelina s četiri lista, a na pitanje donose li sreću, Bernarda kaže da je najveća sreća biti zdrav.

– To je narodna uzrečica da djetelina s četiri lista donosi sreću. Možda nekome da, ali meni je najveća sreća kad na maloj površini tražim i ugledam djetelinu s četiri lista. To je ta sreća – objašnjava pedesetpetogodišnji Dragutin Antonović, koji ih skuplja oko pet godina, koliko i traje prijateljstvo s Bernardom.

– I prije sam ih skupljao, ali nisam previše pozornosti obraćao na to. Jednom sam, u društvu s Bernardom, vidio da ih traži, pa sam pomislio zašto ne bih i ja. U to sam se uključio s velikim uspjehom – rekao je Dragutin, koji ih je dosad skupio sedam tisuća. Kaže da ih ima svugdje, samo ih treba tražiti. 

Kada pronađe djeteline s četiri lista, Dragutin ih stavlja na prešanje, gdje stoje jedan do dva tjedna. S vremenom ih slaže i lijepi na papir.

I dalje ih traže

Na pitanje zašto u Međimurju ima toliko djetelina s četiri lista, Dragutin u šali odgovara da ih u tom kraju ima toliko jer su Međimurci vrijedni ljudi, a poštene ljude Bog uvijek nagradi.

– Sjećam se da je jedanput rominjala kiša, a Bernarda i ja smo ih tražili s otvorenim kišobranima. Ljudi koji su prolazili pitali su nas što radimo po toj kiši, a mi smo odgovorili – Tražimo sreću! – kazao je Dragutin, koji će i dalje, zajedno s Bernardom, tražiti djeteline s četiri lista.

Izvor:
Foto:

Međimurje

U „Riznici Međimurja“ predstavljena monografija „Nematerijalna baština Međimurja“ i kalendar MMČ-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Potaknuti prošlogodišnjim velikim interesom za kalendarom koji na svojim listovima predstavlja bogatu nematerijalnu baštinu Međimurja, i ove godine Muzej Međimurja Čakovec odlučio je predstaviti zidni kalendar za 2023. godinu.

Promocija je održana u božićnom ambijentu i atmosferi multimedijalne dvorane, novootvorenoj Muzeja nematerijalne baštine – „Riznica Međimurja“, gdje je, osim predstavljanja kalendara za 2023. godinu, bila održana promocija monografije „Nematerijalna baština Međimurja“ autorice Janje Kovač, više kustosice i voditeljice Etnografskog odjela.

Monografija predstavlja višegodišnji istraživački rad na razotkrivanju zakulisnih kutaka bogate međimurske nematerijalne baštine, pa se tako u ovoj knjizi može puno saznati o umijeću izrade tradicijskog božićnog nakita, vađenju zlata, umijeću izrade cekera i uporabnih predmeta od komušine koje je od ove godine upisano na listu nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske, o međimurskoj popevki koja se od 2018. godine nalazi na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine te mnogim drugim „blagima“ Međimurja.

Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula naglasio je vrijednost ljudskih potencijala u procesu oživljavanja tradicijske kulture.

– U istu ravan trebamo staviti svjedočenje živućih ljudi, svjedoka vremena u kojem je baština nastala i postala dio svakodnevice, da bi na koncu usahla pod teretom nesmiljenog napretka tehnologije i nagle promjene načina života te mladih naraštaja, stručnjaka i amatera, koji su prepoznali vrijednost te baštine i nastoje ju oživjeti i prilagoditi kulturno-turističkoj ponudi – rekao je Grula.

Knjiga prati i opširnije opisuje tematiku stalnog postava Muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“, koji je ove godine Hrvatsko muzejsko društvo proglasio najboljim stalnim postavom, rekla je ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan te pohvalila rad neumorne istraživačice međimurske etno baštine Janje Kovač čini je entuzijazam rezultirao muzejskim postavom „Minijature“ i knjigom „Nematerijalna baština Međimurja.“

Svoje dojmove i impresije prilikom stvaranja ove monografije iznijela je autorica Janja Kovač, spomenuvši poimence ljude s kojima je surađivala te im zahvalila na doprinosu u stvaranju ove vrijedne monografije.

– Međimurje je poznato po svom bogatstvu nematerijalne kulturne baštine, a osim popevki, ponosimo se našim starim običajima, usmenim predajama, vjerovanjima i narodnim mudrostima. Blaga su to koja uz kulturna i materijalna dobra nastojimo očuvati od zaborava i njihov značaj prenijeti na mlađe generacije, a koja je prepoznao i UNESCO koji je tri kulturna dobra s područja Međimurja upisao na svoju Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Važnu ulogu u očuvanju naše baštine imaju stotine kulturnih amatera, brojne kulturno-umjetničke udruge i društva, pojedinci i ustanove, među kojima važno i neizostavno mjesto zauzima Muzej Međimurja Čakovec, stoga mi je drago što još jedna vrijedna monografija izlazi iz njihove biblioteke te nas vodi na zanimljivo putovanje i upoznavanje s međimurskim običajima i nematerijalnom kulturnom baštinom – napisao je župan Međimurske županije Matija Posavec u predgovoru ove monografije, vrijedne za čitavo Međimurje.

Knjiga „Nematerijalna baština Međimurja“ izlazi u izdanju Muzeja Međimurja Čakovec, a na 124 stranice donosi rezultate rada na istraživanju nematerijalne baštine Međimurja koji su se odvijali zadnjih pet godina.

Predstavljanju monografije prisustvovali su brojni zaljubljenici i štovatelji kulturne baštine Međimurja, dok je u glazbenom dijelu nastupila Lea Šprajc s prekrasnim izvedbama međimurskih tradicionalnih pjesama.

Nastavite čitati

Međimurje

Ljubomir Kolarek novi je predsjednik HDZ-a Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Županijska organizacija HDZ-a Međimurske županije u nedjelju, 4. prosinca, birala je svog novog predsjednika.

Ipak, imali su samo jednog kandidata za navedenu poziciju i to je bio Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga. Županijsko izborno povjerenstvo HDZ-a Međimurske županije 20. studenoga povrdilo je Kolareka kao jedinog kandidata.

– Na danas održanim izvanrednim izborima za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Međimurske županije, Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga, izabran je za predsjednika s 576 glasova od ukupno izašlih 578 članova. Iskrene čestitke novom predsjedniku! – objavio je međimurski HDZ na svom Facebooku u nedjelju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje