Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj je u četvrtak zajedno sa zamjenikom Miroslavom Markovićem, zastupnicom u Hrvatskom Saboru Barbarom Antolić Vupora i predsjednikom Gradskog vijeća Lovrom Lukavečki priredio tradicionalni prijem za predstavnike sredstava javnog priopćavanja. Na Trgu Miljenka Stančića uputili su novogodišnju čestitku i poruku novinarima, fotoreporterima, snimateljima, urednicima i vlasnicima medija.
Bila je to prilika i da se Bosilj osvrne na aktualnu političku situaciju te je, među ostalim, komentirao izmjene stopa poreza na dohodak koji počinju važiti na početku „super izborne godine“.
– Vidim da su nacionalni mediji preuzeli jedan narativ kojega gura Vlada kojim se optužuju gradonačelnici da su povećali poreze. Istina u cijeloj priči je ta da se radi o jednom bezočnom pokušaju krađe novaca iz blagajne gradova. Kad smo ih ulovili s rukama u našem džepu, što je najnormalnije za HDZ, onda su rekli da gradonačelnici ne daju povećanje plaća. Narativ koji znamo još od primjera kako HDZ surađuje s medijima u aferi s FIMI medijom i Sanaderom te ovih zadnjih mreža s Lovrinčevićem, je „modus operandi“ kojim se pokušava okrenuti stvarnost na sasvim drugačiji način. Svima je jasno da u ovoj državi imamo pedesetak raznih vrsta poreza, trošarina i parafiskalnih nameta. Vlada se nije odrekla ni jednog poreza nego je išla uzeti u blagajne gradova. Prirez je bio jedini čisti gradski porez, a porez na dohadak je većinom prihod grada. Vlada se igrala jedino sa ta dva poreza, jedino su ukinuli prirez i nisu dali ni cent iz državne blagajne – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj i dodao da je Vlada nove porezne zakone donijela u listopadu kada se već formiraju gradski proračuni i raspodjeljuju prihodi.
Upozorio je da su neki gradovi i općine koje vode HDZ-ovci smanjivali poreze na dohodak u zadnji tren, a da su proračunske prihode ostavili na istom nivou.
-To su lažirani proračuni jer nisu rezani troškovi. To su napravili samo zato da bi HDZ u izbornoj godini mogao reći da su nešto napravili i omogućili, a zapravo se radi o jednoj bezočnoj podvali, napadu na fiskalnu slobodu i integritet u kojoj su gurnuli ruku u džepove grada bez da su se odrekli i jednog centa iz državne blagajne. U Varaždin po poreznim stopama kakve imamo svima će rasti plaća osim samcima s primanjima većim od 2500 eura – izjavio je na novogodišnjem prijemu gradonačelnik Varaždina dr. sc. Neven Bosilj.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
