Svjetsko zlato stiglo u Ludbreg, mažoretkinje i twirlingaši veselo dočekani u svom gradu
Mažoretkinje i twirlingaši jutros su se, 15. kolovoza, vratili u Centar svijeta. Ispred sportske dvorane u Ludbregu dočekali su ih...
Vrijedna donacija
Vatrogastvo ludbreške regije posljednjih je godina poznato po čestim donacijama vatrogasnih vozila odnosno različite tehnike iz zapadnoeuropskih zemalja.
Naime, skromni fiskalni kapaciteti pojedinih jedinica lokalne samouprave u pravilu ne dopuštaju nabavu novih kamionskih vozila, čija vrijednost iznosi više od milijun kuna.
Posljednja ovogodišnja donacija znatnih količina osobne zaštitne opreme stigla je iz Norveške, odnosno tamošnje nacionalne vatrogasne škole. Vatrogasne kacige, odijela za prilaz vatri i dišne aparate, među kojima znatan dio potpuno nove opreme, ukupne vrijednosti stotinjak tisuća kuna, vatrogascima iz općina Mali Bukovec i Veliki Bukovec predao je 23. prosinca 2016. član Zapovjedništva Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Stjepan Kovaček, dugogodišnji koordinator spomenutih donacija.
Već početkom iduće godine očekuje se novi posjet čelnika britanskih vatrogasnih organizacija ovome kraju, a kako bi se do kraja razradili detalji preuzimanja više vatrogasnih vozila i opreme za spašavanje koja sredinom 2017. godine stiže u Ludbreg i Veliki Bukovec. U planu je i širenje suradnje na druga područja u Varaždinskoj županiji, ali i druga područja Lijepe Naše, ne samo u smislu preuzimanja vrijednih donacija, već i kvalitetnu stručnu obuku.
Izvor:
Foto: Vatrogastvo
Povodom posjeta Varaždinskoj županiji u petak, ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek je, u pratnji župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, posjetila i poznati arheološki lokalitet Utvrdu Čanjevo.
Župan Stričak, kao tadašnji načelnik Općine Visoko, prije 22 godine pokrenuo je arheološka iskapanja, odnosno istraživanje Utvrde Čanjevo, a koju godinu kasnije i osnivanje Udruge Praškocijeve haramije.
– Cilj osnivanja udruge bio je, i dan danas je, davanje dodatnog sadržaja lokalitetu, odnosno prikaz života stanovnika tog doba – 1590. godine. U sve to je bio uključen tj. stručni voditelj dr.sc. Luka Bekić. Bez njega teško da bi sve to zaživjelo. Utvrda je danas najposjećeniji i najprepoznatljiviji lokalitet tog kraja – rekao je župan te napomenuo kako bez financijske pomoći Ministarstva kulture Utvrda bi i dalje bila neotkrivena.
– Idući korak je njena zaštita – rekao je župan.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, prilikom obilaska lokaliteta, nije krila zadovoljstvo s viđenim.
– Istraživanja su dosta dugo trajala, ali je pronađeno zaista jedno zanimljivo nalazište, na lokalitetu koji je već sad zanimljiv i lijepo prezentiran. Drago mi je da i župan i načelnik imaju planove s još jednom višom razinom prezentacije koja će onda sigurno privući posjetitelje ne samo na ovaj zanimljivi arheološki lokalitet nego i u ovu prekrasnu prirodu u Općini Visoko – kazala je ministrica kulture i medija.
Da je Utvrda postala prepoznatljivi simbol Općine Visoko, istaknuo je i načelnik Općine Dragutin Mateković.
– Istraživanja i radovi na Utvrdi Čanjevo kontinuirano traju već 20 godina, i to u suradnji s Ministarstvom kulture i medija. Samo ove godine je od strane Ministarstva za Utvrdu Čanjevo osigurano 20 tisuća eura. Mogu slobodno reći da je Utvrda postala prepoznatljivi simbol naše Općine, ali i jedan od simbola Varaždinske županije – rekao je načelnik Mateković te dodao kako to nisu jedina sredstva koje je Općina ove godine dobila od Ministarstva kulture.
– Uz sredstva za Utvrdu, od Ministarstva smo dobili sredstva i za ogradni zid crkve Presvetog Trojstva kao i za sanaciju stropa i kora zidova crkve Svete Marije Magdalene. Stoga ovim putem zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija, kao i resornoj ministrici, na kontinuiranom ulaganju u Utvrdu Čanjevo ali i ostalu kulturnu infrastrukturu – rekao je načelnik.
Inače, Ministarstvo kulture je do sada u Općini Visoko, samo u Utvrdu Čanjevo, uložilo 327.825,33 eura, dok je Općina Visoko uložila 114.322,83 eura.
Arheološka istraživanja na Utvrdi kontinuirano se provode od 2003. godine. U 20 godina, uz istraživanja, napravljena je i konzervacija, sanacija i obnova zidova te pokretnih arheoloških nalaza. Tijekom 2023. godine nastavljena je sanacija, konzervacija i obnova zidova kao osnova za formiranje arheološkog parka, te sama građevinska obnova i prezentacija utvrde.
Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u petak je održana 9. sjednica Odbora javnih veleučilišta Zbora veleučilišta. Dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i domaćin doc. dr. sc. Igor Klopotan, između ostalog, iznio je podatke o upisu u aktualnoj akademskoj godini.
– Mada smo u demografskoj krizi i sve je manje maturanata, kao i upisa u prve razrede osnovnih škola, mi možemo biti zadovoljni budući da smo ukupno dosad upisali 115 studenata na prve godine studija. Ukupan broj studenata je 600, no kada promoviramo 124 prvostupnika i magistara te kada završe obrane završnih radova, u novu akademsku godinu ući ćemo s ispod 500 studenata – rekao je dekan.
Međimursko veleučilište u Čakovcu uspješno je okončalo proces akreditacije studijskih programa, kao i cijele ustanove.
-Moramo se pohvaliti da smo uspješno završili akreditaciju svih studijskih programa i cijele ustanove, što je trajalo gotovo tri godine. Cijeli moj mandat smo se bavili akreditacijskim preporukama i podizanjem kvalitete studiranja – zaključio je Klopotan.
Profesor Stručnih studija doc. dr. sc. Željko Sudarić predsjednik je Odbora javnih veleučilišta Zbora Republike Hrvatske. -Kao i svake godine u ovo vrijeme, glavna tema o kojoj raspravljamo ispred Zbora su aktualni upisi u novu akademsku godinu, koji su rezultati i kako poboljšati da u novoj akademskoj godini stručni studiji budu još zastupljeniji u cijeloj Republici Hrvatskoj, odnosno kako što više privući mlade da studiraju stručne studije jer smatramo da su stručni studiji budućnost za Republiku Hrvatsku – rekao je Sudarić.
Osvrnuo se i na demografsku sliku države i dotaknuo se kako odgovoriti na emografske probleme.
– Ne volimo reći da je demografska slika loša, nego kažemo da nije dobra, ali nadamo se da će u budućnosti biti bolja. Trudimo se privući studente, ne samo iz cijele Hrvatske, nego i iz regije i drugih zemalja. Sva veleučilišta, a posebno javna, rade na internacionalizaciji svojih studijskih programa te smatramo da ćemo u bližoj budućnosti privući mlade, odnosno studente iz cijele Europe i samim time popuniti naše kvote – zaključio je Sudarić.
Inače, ovo je već drugi put da je MEV bio domaćin ovoj sjednici, dok se ranije jednom održala i sjednica Zbora veleučilišta koji okuplja i javna i privatna veleučilišta.