Povežite se s nama

Život i društvo

Brojne povijesne postrojbe uveličale ovogodišnju Čiselsku nedelu v Maruševcu

Objavljeno:

- dana

Kuburaška udruga Maruševec i Općina Maruševec i ove su godine organizacijom prigodnih programa obilježili blagdan Čiselske nedele.

Uz Jurjevo i Rokovo, Čiselska nedela je jedan od najočekivanijih blagdana na području Općine Maruševec. Blagdan Kraljice svete Krunice, odnosno Čiselska nedela, posljednje je veliko proštenje u ovom dijelu godine kojeg građani redovito posjećuju. Bilo je tako i prošlog vikenda.

Čiselska nedela tradicionalno je započela budnicom Kuburaške udruge Maruševec, ujedno i organizatora ove poznate manifestacije. U Maruševec su se ove godine zaputile i povijesne postrojbe te kuburaška društva i udruge iz Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Zagrebačke županije.

Tako su svojim prisustvom Čiselsku nedelu v Maruševcu uveličali Husarska garda Varaždinske županije, Zrinska garda Čakovec, Športsko kuburaško društvo “Radobojska kubura” Radoboj, Kuburaško društvo “Glasna kubura” Kamenica, Viteško društvo Svetog križa – Lobor, Društva ročnih možnaristov Rogatec (Republika Slovenija), Kuburaško društvo „Prva kubura Višnjica“, Kuburaško društvo “Taborska kubura” Hum na Sutli, Kuburaška udruga Cigrovec, Kuburaško društvo “Tri kralja” Jakovlje, Kuburaško društvo “Ban Toma Erdedy” Kačkovec, Kuburaško društvo ”Ban Josip Jelačić” Zaprešić, Vinagorska kubura Vinagora, Kuburaško društvo “Sveti Leonard” Pregrada te naravno domaćini Kuburaška udruga Maruševec.

Manifestaciji je prisustvovao te je svojim dolaskom podržao župan Varaždinske županije Anđelko Stričak kojemu su povijesne postrojbe, udruge i društva postrojene kod Župne crkve svetog Jurja predale prijavak u pratnji zapovjednika KUM-a Vladimira Podbojca te uz prisustvo načelnika Općine Maruševec Marija Klapše i predsjednika Općinskog vijeća Damira Šprema.

Uslijedio je mimohod do crkve gdje je održano misno slavlje koje je predvodio Nikola Tomašević, pastoralni pomoćnik u Župi Maruševec uz župnika Župe Maruševec Krunoslava Milovca i Valenta Posavca, dekana ivanečkog dekanata i kanonika Zbornog kaptola.

U sklopu programa Čiselske nedele održan je i 12. Sajam v Maruševcu koji je i ove godine omogućio predstavljanje proizvoda i aktivnosti vrijednih poljoprivrednika i članova udruga sa šireg maruševečkog područja posjetiteljima manifestacije.

Na Sajmu su se mogla kušati tradicijska jela, slastice, prirodni likeri, sokovi i proizvodi, kupiti unikatni ručni radovi, razgledati domaće životinje, a građani su se mogli upoznati i sa gljivarskim svijetom. Iza izlagačkih štandova Turističke zajednice Sjever Zagorja koja obuhvaća i Općinu Maruševec, posjetiteljima su se predstavili KUD “Klaruš” Maruševec, Udruga žena ”Maruša” Maruševec, Učenička zadruga Osnovne škole Gustav Krklec Maruševec, DVD Maruševec, Božica Varga iz Čalinca, OPG Špoljar iz Čalinca, Sanja Martinčević iz Čalinca, Udruga žena Jurketinec, Katica Fogec iz Jurketinca, Udruga žena Vidovec, Maja Ferenčak iz Ledinca, Udruga “Ivanečko sunce” Ivanec, Božena Carević iz Ivanca, Društvo uzgajatelja malih životinja “Fauna” Ivanec te Čakovečko gljivarsko društvo Smrčak.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša istaknuo je prilikom obilaska štandova kako je zadatak Općine Maruševec očuvanje njezine tradicije i svih njenih vrijednosti.

Čuvanjem naše tradicije i baštine pokazujemo koliko i zašto volimo Općinu Maruševec i Varaždinsku županiju, koliko ih poštujemo i zašto se njima možemo ponositi. Velik broj izlagača, povijesnih postrojbi, udruga, društava iz naše ali i susjednih županija i Republike Slovenije dokaz su vrijednosti i veličine ove manifestacije koju brižno čuva i njeguje Kuburaška udruga Maruševec čijim članovima i članicama čestitam na organizaciji događanja svih ovih godinanaglasio je Klapša te zahvalio svim izlagačima na dolasku i sudjelovanju.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak kazao je kako je Čiselska nedela zaista lijepa manifestacija kojoj je cilj prikazati kako su se to nekada naši roditelji, bake i djedovi družili i veselili, čime su se bavili, što i kako radili.

Kada danas pogledamo broj tih starih obrta i zanata, nažalost ih možemo nabrojati na prste jedne ruke. Međutim, danas postoje udruge u kojima zaljubljenici u našu tradiciju, običaje i povijest to baštine i njeguju. Zahvaljujući njima, povijesnim postrojbama, od kuburaša do husara, članovima KUD-a Klaruš zaista smo osjetili taj dašak povijesti i bogatstvo kako maruševečkog kraja, tako i Varaždinske županije – rekao je župan Stričak zahvalivši se Općini Maruševec, KUD-u Klaruš i Kuburaškoj udruzi Maruševec što su i ove godine kroz manifestaciju „Čiselka nedela“ oživjeli proštenje kako je ono nekad bilo.

Kulturno-umjetnički program održale su članice i članovi KUD-a Klaruš nakon kojeg su uslijedila pucanja iz kubura i topova koje su pratili brojni posjetitelji i gosti maruševečkih čiselskih događanja, među kojima i Martin Mikolič, načelnik pobratimljene Općine Rogatec iz Slovenije te izaslanik načelnika Općine Nijemci iz Vukovarsko-srijemske županije Trpimir Žderić.

Sunčani dani te raznoliki sportski, glazbeni, kulturni i vjerski programi proteklog su vikenda u Maruševcu za svakoga ponudili nešto novo i zanimljivo. Naime, u subotu uoči Čiselske nedele u Donjem Ladanju odigran je derbi sedmog kola 3. ŽNL skupine Varaždin između ŠNK Rudar 47 i Udarnika 32, kao i utakmica između NK Omladinca i NK Vratna u Jurketincu, dok su u večernjim satima u Maruševcu koncert održali popularni Mejaši i Repeat band.

Život i društvo

Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija/Pixabay

Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.

I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.

>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.

Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.

Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.

Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.

Savjeti

Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).

Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.

Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.

Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:

  • izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća
  • ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
  • ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
  • ako kukac sleti na ruku pažljivo je skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci
  • ne hodati bosonog po travi – pčele rado borave u djetelini
  • izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se kukci mogu zavući i postati agresivni; nositi odjeću koja pokriva što veći dio tijela
  • ne oblačiti odjeću jarkih boja; nositi svijetlu, glatku odjeću
  • ne nanositi na kožu intenzivne mirise; izbjegavati parfumirane sapune, šampone i dezodoranse
  • voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)
  • ako pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac
  • posudu sa smećem držati zatvorenu; održavati radna područja čistima; društvene ose uspijevaju na mjestima gdje ljudi odbacuju hranu
  • na vrata i prozore postaviti zaštitne mreže
  • prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju kukce
  • ako dođe do napada nekoliko insekata, treba pobjeći od njih. (Pčele ispuštaju kemikaliju kada ubodu, što može privući druge pčele.); skloniti se u zatvoreni prostor
  • ako pčela uđe u vozilo, preporučljivo je polako zaustaviti automobil i otvoriti sve prozore da kukac izađe
  • osobe koje znaju da su alergične na ubode kukaca trebale bi sa sobom nositi lijekove.

Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:

  • ostati s osobom kako bi bili sigurni da nema alergijske reakcije
  • oprati mjesto uboda sapunom i vodom
  • ukloniti žalac gazom
  • nikada ne stiskati žalac ili koristiti pincetu
  • na mjesto uboda staviti hladan oblog (led) kako bi se oteklina smanjila
  • ne češati ubod jer to može povećati oteklinu, svrbež i rizik od infekcije.

U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:

  • uklanjaju ostatke hrane iz okoliša i izbjegavaju konzumaciju hrane u vanjskom okolišu kako ne bi privlačili stršljene, ose, druge insekte i glodavce. Stršljene i ose posebno privlače slatke tekućine, ali i drugi prehrambeni proizvodi, a posebno je opasan ubod u ustima ili kada se insekt proguta prilikom jela.
  • angažiraju ovlaštene izvođače DDD mjera radi uklanjanja gnijezda stršljena pogotovo kada su vjerojatno locirana na području naseljenog mjesta. Za navedeno mogu zatražiti pomoć nadležnog komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave koji mogu predložiti ili angažirati ovlaštenog izvođača DDD mjera. Ne preporučuje se da uklanjanje gnijezda ili trovanje dezinficijensima provode needucirane i neovlaštene osobe zbog rizika od uboda te osobe i drugih u neposrednom okruženju, kao i rizika primjene dezinsekcijskih otrova.

Nastavite čitati

Život i društvo

Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.

Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.

Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.

– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.

Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.

Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje