Najnoviji potez Ministarstva kulture, koje je objavilo mrežni katalog Zbirke fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine (MK UZKB), zavređuje svaku pohvalu.

Naime, zaljubljenicima u povijest su prvi put na poveznici http://fototeka.min-kulture.hr dostupne tisuće fotografija kulturne baštine Hrvatske, od kojih su mnoge zabilježene na području Varaždinske županije. Bogat vizualni materijal, koji se ovim projektom prvi put cjelovito predstavlja široj javnosti, podijeljen je u četiri zbirke – Zbirka riznica zagrebačke katedrale, Zbirka Većeslava Henneberga, Zbirka Vladimira Horvata i Orgulje u Hrvatskoj.

Prašnjavi pozitiv snimljen u depou GMV-a danas je izložen u stalnom postavu

Samo fotografska baza orguljaške baštine Hrvatske obuhvaća ukupno 5462 fotografije, a nastala je tijekom akcije „Zaštita glazbenog instrumentarija“. Podsjećamo, akciju je od 1972. do 1975. godine provodio tadašnji Republički zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, pod budnim okom cijenjenoga lepoglavskoga i ivanečkog muzikologa Ladislava Šabana. Ostali članovi njegova radnog tima bili su konzervatori Anđela Horvat i Ferdinand Meder te muzikolozi Izak Špralja i Emin Armano. Terenski fotodokumentarist bio je Nino Vranić, jedno od najistaknutijih imena naše fotografije, a ovaj pomno odabran Šabanov tim je na kraju napravio jedinstven registar povijesnih orgulja i orguljskih pozitiva.

Vrijedna ostavština

Najstariji arhivski podaci o našim orguljama sežu u 14. stoljeće, kad se spominju na Gradecu u Zagrebu te u Dubrovniku, ističe mr. sc. Sanja Grković, dugogodišnja voditeljica Službe fotografske dokumentacije Ministarstva kulture.

– U to doba orgulje dobiva i crkva sv. Stošije u Zadru. Fra Urban, graditelj orgulja u bazilici sv. Marka u Veneciji, gradi orgulje za trogirsku stolnu crkvu, od kojih su se do danas sačuvale samo oslikane vratnice, djelo Gentilea Bellinija iz 1489. Oko 1480. orgulje dobiva i zagrebačka katedrala, u Puli se spominju 1417. godine, dok 1649. zagrebačka katedrala nabavlja orgulje graditelja Gregora Štrukla – podsjeća Grković, koja u svom osvrtu na fotografa Ninu Vranića posebno naglašava da najstarije do danas sačuvane orgulje u Hrvatskoj potječu s početka 17. stoljeća.

Proštenjarsku crkvu s vrtuljkom u Mariji Bistrici je 1931. godine snimio Vladimir Horvat

Riječ je o skupini od šest malih orgulja i pozitiva iz Lepoglave, Varaždina, Zlogonja (Lepoglava) i Vukovja kod Garešnice. Nažalost, iako ih trenutno nećete pronaći među osam izdvojenih predmeta, daljnjim pretraživanjem baze fotografija nastalih u varaždinskom kraju nailazimo na iznimno vrijednu građu, odnosno na fotografije orgulja i pozitiva snimljene u crkvi uršulinskog samostana (1972.), franjevačkoj crkvi, Gradskome muzeju, kapeli sv. Florijana, kapucinskoj i pavlinskoj crkvi, župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama, kapeli sv. Jurja (Purga Lepoglavska), župnoj crkvi Sv. Trojstva u Ludbregu, viničkoj crkvi sv. Marka i drugdje.

5462 fotografije obuhvaća fotografska baza orguljaške baštine Hrvatske. Nastala je tijekom akcije „Zaštita glazbenog instrumentarija“, koju je predvodio ivanečki muzikolog Ladislav Šaban.

Inače, primarna zadaća fotodokumentacijske službe je fotodokumentiranje nacionalnih kulturnih dobara za potrebe obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine. Fotografije pružaju uvid u stanje spomenika prije, za vrijeme i nakon zaštitnih radova te prikazuju razne faze konzervatorsko-restauratorskih zahvata na spomenicima, ali donose i dragocjene zabilješke onih spomenika koji su u međuvremenu, zbog starosti, društvene nebrige, ratnih razaranja ili drugih uzroka propadanja, oštećeni ili u potpunosti nestali. Fotografska zbirka MK UZKB uglavnom sadrži fotografije arhitekture, odnosno nepokretnih kulturnih dobara, kao i ambijenata u kojima se oni nalaze.

Sakralno i profano

Uz fotografske prikaze vanjštine spomenika, jednako su zastupljeni, kao njihov nedjeljiv dio, snimci unutarnjih prostora tih građevina, primjerice zidni oslici ili plastična dekoracija, zatim namještaj i raznovrstan inventar, tako da fotozbirka sadrži i snimke brojnih pokretnih kulturnih dobara. Dokumentacija obuhvaća snimke sakralne i profane arhitekture nastale unutar širokoga vremenskog raspona te građene za različite društvene slojeve. Fotografije zastupljene u ovoj zbirci jednako su stoga zanimljive povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima, etnolozima, urbanistima, arhitektima i drugim stručnjacima društvenog usmjerenja.