Povežite se s nama

U fokusu

Cjelodnevna nastava je u osnovi dobar projekt, ali se sada uvodi nepripremljeno, netransparentno i u njega se na mala vrata uvode zaostale ideje

Objavljeno:

- dana

Krajem ožujka ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”.

U osnovne škole u Hrvatskoj uvodi se tako jedna od većih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća – cjelodnevna škola koja će obuhvatiti sve učenike od 1. do 8. razreda. Plan Ministarstva je da ona u svim školama zaživi od 2027./2028., a prethodit će joj eksperimentalna provedba. Koncept eksperimentalnog programa cjelodnevne škole predstavljen je u srijedu, 22. ožujka, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a riječ je o projektu vrijednom preko milijardu eura!

Novine

Nastavni dan za učenike bit će podijeljen u dva dijela – obvezni i izborni. Obvezni dio trajao bi do 15 ili 15:30, nakon čega, u drugom dijelu, slijede izborne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti do oko 17 sati. Uvode se i novi predmeti, a učiteljima će biti uvećana osnovna plaća. Javni poziv za odabir 50 škola koje će sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi iduće četiri godine traje do 28. travnja, a škole u eksperimentu u prosjeku će dobiti 300.000 eura. Oko cjelodnevne nastave digla se prašina, a mnogi su isticali više negativnih strana.

Iz Grada Varaždina ističu da još nemaju podatak koje su se varaždinske škole prijavile na javni poziv Ministarstva. Najveća varaždinska škola VI. osnovna škola nije se prijavila.

– Učiteljsko vijeće i Vijeće roditelja upoznati su s dokumentima koje je donijelo MZO, te su o tome raspravili. Vijeće roditelja je jednoglasno donijelo negativno mišljenje o prijavi u eksperimentalni program dok je Učiteljsko vijeće, uz nekoliko glasova za, većinom glasova donijelo negativnu odluku o prijavi u predloženi eksperimentalni program – istaknuo je Mario Stančić, ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin.

Ipak, neke škole u Hrvatskoj prijavile su se na natječaj mimo odluke Učiteljskog vijeća i Vijeća roditelja.

Za i protiv

– U razuvjeravanjima i pritiscima, uz ravnatelje škola i županijske dužnosnike, sudjeluju i emisari Ministarstva. Za iskrivljenu percepciju promjena krivnja se svaljuje na oporbene stranke, nastavničke grupe i sindikate koji se, baš tako je za potonje ustvrdio poslanik Ministarstva u jednoj školi, promjenama protive jer one radnicima donose povišicu plaće koju sindikati nisu uspjeli osigurati. Na primjedbe o utjecaju najavljenih promjena na nastanak tehnoloških viškova, npr. učiteljica u produženom boravku ili učitelja informatike, lakonski se odgovora da nitko bez posla neće ostati, ali i da će se za njih pobrinuti ili osnivači ili Ministarstvo. Ovakvim zbunjujućim i nesuvislim odgovorima među radnicima se produbljuju strah ali i otpor. Kako će se, prema našim informacijama, unatoč protivljenju zaposlenih, pojedine škole ipak prijaviti na natječaj, Preporod poziva učitelje i radnike tih škola da Povjerenstvo pisanim putem upoznaju s činjenicom da je odluka donesena ili bez izjašnjavanja ili čak suprotno volji radnika. U sindikatu vjerujemo da tako pomažemo članovima Povjerenstva prilikom selektiranja prijavljenih škola, ali i pridonosimo tome da nositelji cjelodnevne škole budu oni koji istinski žele u promjenama sudjelovati – ističe Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.

Uvažavanje

Što se tiče projekta Cjelodnevne nastave, Stančić pak ističe da je za uspješno provođenje bilo koje reforme prvo potrebno evaluirati postojeći sustav, evaluirati njegove kurikulume, provesti širu javnu raspravu svih relevantnih dionika (ravnatelja, učitelja, roditelja, sveučilišnih stručnjaka), uvažiti regionalne različitosti, učiti od uspješnih europskih sustava, zadržati komparativne prednosti te pronaći najbolje rješenje.

– Traženje mišljenja i podrške, te kontinuirana edukacija nakon prihvaćanja, bitan je segment uspješnosti bilo koje reforme. Primjerice, kako znati koliko povećati ili smanjiti satnicu nekog predmeta ako pritom nismo izmjerili njegovu uspješnost u skladu s očekivanjima, a opet isto usporedili sa zacrtanim strategijama razvoja – dodaje Stančić te ističe i pozitivne strane Cjelodnevne nastave.

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ravnatelj VI. OŠ Varaždin Mario Stančić

– Navedeni eksperimentalni prijedlog ima nekoliko dobrih zamisli. Kroz program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja želi se omogućiti pružanje podrške naprednim i darovitim učenicima na način da svi učenici dva sata dnevno provode sa svojim učiteljima kroz ponavljanje i pisanje zadaće odnosno učenje dodatnih sadržaja. Budući da nisu sve županije u Hrvatskoj jednako razvijene, nemaju sve škole produženi boravak ili ujednačen broj sati dodatne i dopunske nastave. Ovim  programom želi se pomoći roditeljima da njihova djeca ostanu zbrinuta u školi dok su oni na poslu te da im njihovi učitelji pruže podršku u školi umjesto da nakon škole traže pomoć instrukcija. Tu je također poticanje tjelesnog vježbanja te pravilne prehrane, kao i opremanje škola – objašnjava i dodaje koji su nedostaci projekta.

Nedostaci

– Tu je neopravdano smanjivanje satnice informatike. U vrijeme razvoja novih tehnologija informatička znanja postaju neophodna u svakodnevnom životu. Također, svi predmeti postaju obvezni, a izvannastavne aktivnosti postaju neostvarive za učenike nižih razreda budući da su predviđene nakon 15:00, a za učenike viših razreda nakon 15:30. Tu je i neopravdano zadržavanje svih učenika u dodatnoj i dopunskoj nastavi, kao i mogućnost gubitka satnice za učitelje različitih predmetnih područja. Mogućnost gubitka satnica za učitelje u produženom boravku, jer dosadašnji produženi boravak je dobro zamišljen. Obuhvaća: pisanje domaće zadaće, utvrđivanje gradiva, organizaciju slobodnog vremena i izvannastavnih aktivnosti. Dodatna je mogućnosti je da se učitelje produženog boravka zaposli te da rade kao dopunski učitelji u razredu što je praksa u Sloveniji, Austriji i drugim europskim zemljama. Tada bi se razvijala jedna nova uloga pomoćnika učitelja što bi omogućilo kontinuirano pružanje podrške darovitim i učenicima kojima treba više pomoći. Treba istaknuti i nedostatak slobodnog vremena za učenike i redovitu obiteljsku dinamiku, a osim navedenog trebalo bi jasnije odrediti vrijeme boravka učitelja u školi – dodao je ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin.

Bivša ministrica Blaženka Divjak ističe da je prvi cjeloviti Strateški plan za cjelodnevnu nastavu objavljen još 2020. godine.

– U to vrijeme sam bila ministrica, a bio je izrađen u suradnji sa Svjetskom bankom te je predstavljao tzv. “drugo poluvrijeme kurikularne reforme”. Citat iz tog dokumenta: “ Uvođenjem cjelodnevne nastave, kao drugog poluvremena kurikularne reforme, u hrvatski obrazovni sustav izravno bi se doprinijelo poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, osiguravanju jednakih mogućnosti svim učenicima za cjelovit razvoj, poboljšanju dobrobiti učenika i njihovih obitelji te povećanju autonomije i odgovornosti škola i njihovih osnivača. “ Naime, dobar odgovor na masovnu pojavu instrukcija je uvođenje cjelodnevne nastave kroz koju će škola učenicima dati više potpore u procesu učenja kako bi temeljitije savladali nastavno gradivo i povećali jednake prilike za sve učenike. Nažalost, program cjelodnevne nastave danas nije dobro predstavljen u javnosti i roditeljima, učiteljima i učenicima nisu jasne prednosti cjelodnevne nastave. Također nije ih se sustavno pitalo za mišljenje. Naime, ako nema daljnjeg pomaka u kvaliteti nastave, šireg uvođenje suvremenih, inovativnih i motivirajućih metoda poučavanja, onda ljudima nije jasno što se time dobiva, a u posljednje tri godine prave rasprave o tome u javnosti nije bilo – ističe Blaženka Divjak.
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja dodaje da nakon tri godine Ministarstvo izlazi van s nečim što zovemo “eksperimentalno”, a da pri tome nismo razjasnili bitne stvari.

Nepoznanice

– Ministarstvo nije napravilo kurikulum cjelodnevne nastave za eksperimentalne škole. Raspravljamo o cjelodnevnoj nastavi a nitko ne zna po kojem će se kurikulumu provoditi. U našem Strateškom planu za cjelodnevnu nastavu iz 2020., temeljem kojeg se cjelodnevna nastava inicirala, napisali smo da bi programom cjelodnevne nastave trebali smanjiti količinu instrukcija i pomoći roditeljima u radnom odnosu oko bolje organizacije obveza njihove djece. Dobrim dijelom i sportske aktivnosti učenika, pomoć za one koji zaostaju ili žele više u nekom području, vratili bi se u prostor njihove škole – objašnjava Divjak koja se osvrnula i na smanjivanje stanice Informatike.

– To mi je posebno neshvatljivo jer to nije bilo planirano, zato jer bi to trebao biti jedni predmet kojemu bi se smanjila satnica i to u vrijeme strelovitog razvoja umjetne inteligencije kada druge države uvode sve više informatičkih ishoda i sadržaja u kurikulume. Teškom smo mukom uveli Informatiku 2018. godine s puno napada sa svih ideoloških strana. Neki neobični tipovi su nas čak tužili Ustavnom sudu i tražili ukidanje Informatike. Na sreću, uzaludno. I sad kad je Informatika konačno u rasporedu bilo kao obvezni ili kao izborni predmet, kad smo informatički opremili škole, umjesto da djeci otvaramo nove vidike, prilike za novim spoznajama, mi idemo smanjivati satnicu informatike i uz to se još laže da je to zapravo povećanje satnice – dodaje Divjak koja potiče na konstruktivnu raspravu.

– Dakle, cjelodnevna nastava je u osnovi dobar projekt, ali se sada uvodi nepripremljeno, netransparentno i u njega se na mala vrata uvode zaostale ideje. Vrijeme je da se stane na loptu i sve temeljito raspravi i pripremi, ako se već nije u protekle tri godine – dodala je Divjak.

Prilagodbe

Stančić drži da kurikulume općenito treba prilagoditi razvijanju i utvrđivanju kompetencija učenika (znanja, vještina i stavova).

– To je nemoguće ako od šume ne vidimo drvo tj. ako su predmetni kurikulumi preopširni, a tempo takav da ne dozvoljava pogrešku. Konkretno, svaki oblik učenja i poučavanja mora polaziti od primjene znanja. Nepotrebno učenje činjenica bez potrebne praktične aktivnosti učenika ostaje prazno slovo na papiru. Ako želimo imati uspješne učenike, praktične aktivnosti trebaju zauzimati 30% ukupne satnice svakog nastavnog predmeta. Nadalje, cijelom sustavu potrebno je prilagoditi vrednovanje (općenito prepoznato kao ocjenjivanje). Zanimljiv je podatak da većina europskih zemalja nema brojčano ocjenjivanje do 7. razreda. Davanjem relevantnih (opisnih) povratnih informacija roditeljima se pruža realnija procjena učenikova napretka, a kod učenika potiče učenje neopterećeno ocjenom – zaključuje Stančić.

Nakon što su pročitali gotovo 3.000 komentara u javnoj raspravi, ministar Radovan Fuchs za nacionalne medije rekao je da je zaključak da će nastava trajati do 14 sati, a ne kako se prvotno predviđalo do 15 sati.

Koje će još izmjene doživjeti eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”, doznat će se ovaj tjedan.

Tako će se škole za sudjelovanje u projektu, nakon tih prezentiranih promjena, moći prijaviti do petka, 28. travnja.

U fokusu

Birališta su otvorena, glasa se preferencijalno, evo kako izgleda važeći, a kako nevažeći listić

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas u 7 sati otvorena su birališta i glasovati možete na svojim biračkim mjestima sve do 19 sati.

Gong je objavio kako izgledaju važeći, a kako nevažeći listići.

-Na ovim izborima biramo preferencijalno, to znači da uz glas za listu koju simpatiziramo možemo dodatno zaokružiti još jednog kandidata ili kandidatkinju s te liste. Preferencijalni glas je važan jer njime možemo favorizirati određenog kandidata ili kandidatkinju s kandidacijske liste, za koje smatramo da su to zaslužili svojim djelovanjem. Njime izražavamo želju da nas zastupa onaj kandidat ili kandidatkinja s liste kojeg osobno preferiramo, a ne redom oni koje je stranačko vodstvo odredilo – objašnjavaju u Gongu.

Kakvi se listići priznaju kao važeći, a koji se smatraju nevažećima, pogledajte u nastavku:

Nastavite čitati

U fokusu

Niste sigurni na koje biralište sutra trebate izaći? Ovdje provjerite koje je vaše biračko mjesto

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sutra, 17. travnja, održavaju se parlamentarni izbori. Birališta se otvaraju u 7 sati i moći će se glasovati do 19 sati.

Službena promidžba završila je u ponoć, nakon čega je u Hrvatskoj nastupila izborna šutnja. Na parlamentarnim izborima bira se 151 zastupnik i to u 12. izbornih jedinica. Varaždinska, Međimurska, Krapinsko – zagorska i mali dio Zagrebačke županije pripada III. izbornoj jedinici.

Tako je u našoj izbornoj jedinici predano čak 16 pravovaljanih kandidacijskih listi parlamentarnih stranaka i nezavisnih lista. S obzirom da postoji mogućnost preferencijalnog glasanja, u srijedu 17. travnja, moći ćete zaokružiti bilo koje od 224 ponuđenih imena kandidata. Druga je mogućnost naravno zaokružiti samo broj liste.

Svi oni koji žele provjeriti svoje podatke u registru birača te koje je točno njihovo biračko mjesto mogu to učiniti na posebnim stranicama Ministarstva uprave.

Ukoliko niste sigurni, provjerite na kojoj je adresi vaše biračko mjesto. Popis svih biračkih mjesta po izbornim jedinicama možete pronaći OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje