Povežite se s nama

U fokusu

Čudna situacija u Trnovcu: izglasan proračun, a načelnica ga šalje na ocjenu zakonitosti

Objavljeno:

- dana

Općinsko vijeće Općine Trnovec Bartolovečki na posljednjoj je ovogodišnjoj sjednici u srijedu većinom glasova prihvatilo proračun za 2022. godinu u iznosu od 35,1 milijuna kuna. Projekcije proračuna za 2023. i 2024. su 45,8 odnosno 37,7 milijuna kuna. No, prije samog glasanja o proračunu prethodila je rasprava o amandmanima za koje je načelnica Općine Verica Vitković naglasila da nisu napravljeni u skladu sa zakonom. Stoga je načelnica najavila da će tražiti ocjenu zakonitosti proračuna.

Naime, na prijedlog proračuna stigli su amandmani Kluba HDZ-a te još dva istovjetna prijedloga Kluba SDP-HSS, ali i samostalno od Kluba SDP-a za koji je načelnica naglasila da takav klub ne postoji. Uz to što su u SDP-u napravili grešku u samom podnošenju, Vitković je pojasnila da ni sami amandmani u svojoj suštini nisu u skladu sa zakonom.

– Vidljivo je da sastavljač amandmana ne barata materijom proračuna. Ovaj amandman u četiri točke SDP-a nije u skladu sa zakonskim propisima jer ako se ti amandmani usvoje onda proračun ne bi bio u skladu sa zakonom odnosno proračun ne bi bio uravnotežen. Sami prijedlozi nisu loši, ali amandmani nisu tehnički ispravni – pojasnila je načelnica podsjećajući da se nešto slično dogodilo prilikom donošenja proračuna Varaždinske županije. Tada je predlagatelj proračuna, župan Anđelko Stričak, također moramo odbaciti SDP-ove amandmane koji ni u tom slučaju nisu bili tehnički ispravni odnosno nisu bili u skladu sa važećim zakonskim propisima.

– Izgleda da u SDP-u ne znaju računati – zaključila je načelnica Vitković.

Što se tiče šest amandmana Kluba HDZ-a dogodila se slična situacija kao i kod amandmana Kluba SDP-HSS. Vitković je ponovila da amandmani moraju biti u potpunosti tehnički ispravni i da nakon njihovog eventualnog prihvaćanja proračun mora biti uravnotežen što kod ovih amandmana nije slučaj.

– Od šest amandmana pet njih nije bilo tehnički ispravno zbog čega ih nisam mogla prihvatiti. Amandman koji je napravljen u skladu sa zakonskim propisima prihvaćam. Kao odgovorna osoba u Općini ne mogu prihvatiti ono što nije u skladu sa zakonom – pojasnila je Vitković.

Unatoč svim tim pojašnjenjima i Klub HDZ-a i Klub SDP-HSS tražili su glasanje o amandmanima te su sa svojih osam glasova, i jednog i drugog kluba, prihvatili amandmane. Protiv prihvaćanja amandmana u manjini su ostali vijećnici Narodne stranke Reformisti i HNS-a. U konačnici, upravo je glasovima HDZ-a te SDP-a i HSS-a usvojen proračuna sa spomenutim, zakonski spornim amandmanima.

– S obzirom da vijećnici nisu poslušali apele da amandmani nisu u skladu sa zakonom, a samim time i cijeli proračun, kao odgovornoj osobi u Općini ne preostaje mi ništa drugo nego da takav proračun, te način na koji je donesen, prijavim nadležnom ministarstvu koje će u konačnici dati ocjenu njegove zakonitosti – završila je Vitković.

Prije donošenja proračuna za iduću godinu, prihvaćen je drugi rebalans proračuna za ovu godinu kojim se povećava za 1,5 milijuna kuna te iznosi 26,5 milijuna kuna.

– Drugi rebalans bio je potreban zbog usklađivanja s obzirom na preneseni višak prihoda u prethodnom razdoblju u iznosu od 7,5 milijuna kuna. Povećani su prihodi od poreza za 117.000 kuna, dok će se najveći dio povećanja sredstava namijeniti za izvršavanje programskih aktivnosti i redovno poslovanje općinske uprave i korisnika proračuna, primjerice 200.000 kuna za predškolski odgoj ili 150.000 kuna za vatrogastvo – obrazložila je načelnica Vitković.

Dodajmo i da je Općinsko vijeće Općine Trnovec Bartolovečki, nakon postupka odabira ponuđača, za izgradnju svjetlovodne telekomunikacijske infrastrukture, odnosno optičkog interneta, izabralo tvrtku Infrastruktura d.o.o. iz Ludbrega.

Priopćenjem se danas oglasio i SDP pa i njihovo priopćenje donosimo u cijelosti:

Općinska načelnica Općine Trnovec Bartolovečki raspolaže ostavljenim viškom proračunskih sredstava iz 2020. i 2021. godine u ukupnom iznosu od 8.352.515,70 kuna, a Projekcijom Proračuna Općine Trnovec Bartolovečki za 2023. godinu predlaže  kreditno zaduženje u iznosu od 11.000.000,00 kuna stoga Klub vijećnika SDP-a i HSS-a predlaže da se isključi kreditno zaduživanje s obzirom na raspoloživa sredstva viška iz prethodnih godina i nerealno planiranje izrade projektne dokumentacije budući da nije u skladu sa raspoloživim proračunskim sredstvima.

Klub vijećnika SDP-a i HSS Općinskog vijeća Općine Trnovec Bartolovečki podnio je amandmane na konačni prijedlog Proračuna za 2022. godinu općinske načelnice o kojima se raspravljalo na današnjoj sjednici Općinskog vijeća,  a  odnose se na:

1.uključivanje novog kapitalnog projekta: Izgradnja nove prometnice Mažuranićeva ulica u Trnovcu s planom u iznosu od 700.000,00 kuna smanjenjem rashoda projekta: Sanacija nelegalnih odlagališta smeća sa 1.500.000,00  za navedeni projekt za 600.000,00 kuna i smanjenjem za 100.000,00 kuna kod Kapitalnog projekta  Javna rasvjeta – Led rasvjeta

2. uključivanje novog Programa: Sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolaca s planiranim

iznosom od 400.000,00 kuna smanjenjem rashoda projekta: Sanacija nelegalnih odlagališta

smeća sa 1.500.000,00  za navedeni projekt za 400.000,00 kuna

3. povećanje  rashoda za 550.000,00 kuna na stavci dodatna ulaganja na građevinskim objektima za:

– Društveni dom Štefanec u iznosu 150.000,00 kuna – unutarnje uređenje doma

– Društveni dom Žabnik u iznosu 100.000,00 kuna –unutarnje uređenje doma, sanitarnog čvora   

   i centralnog grijanja

 -Uređenje objekta Poljanke Bartolovec u iznosu 300.000,00 kuna smanjenjem rashoda  na Javni   

   rasvjeti– Led rasvjeta.

4. uključivanjem novog projekta: Obilježavanje dana mjesnog odbora i drugih blagdana s   

planiranim iznosom od 250.000,00 kuna s stavkama za navedenu namjenu u jednakom iznosu po mjesnim odborima (Trnovec I, Trnovec II, Bartolovec, Žabnik,Štefanec,  Šemovec i

Zamlaka), a isključenjem stavke za izradu projektne dokumentacije pod nazivom: Dnevni boravak za starije i nemoćne.

Klub vijećnika SDP-a i HSS-a predložio je amandmane  u svrhu povećanja komunalnog standarda na području Općine (izgradnju neasfaltirane Mažuranićeve ulice) te uvođenja nove mjere  dodjelom pomoći srednjoškolcima putem sufinanciranja javnog prijevoza u iznosu od 100,00 kuna svakom učeniku polazniku srednje škole, a što iznosi godišnje 400.000,00 kuna.

Predlaganje smanjenja rashoda na led-rasvjeti temelji se na stvarnim troškovima koji bi nastali zamjenom postojećih sa led lampama stoga nema potrebe planirati proračunska sredstva veća od potrebitih za pokriće stvarnih troškova, a  rasporedom tih sredstava za dodatno ulaganje u objekte društvene namjene osiguralo bi se ravnomjerno uređenje objekata društvene namjene u svim naseljima Općine.

Osvrt općinske načelnice na amandman vezano za planiranje sredstava u jednakom iznosu za potrebe Vijeća mjesnih odbora u svrhu njihova rada i obilježavanja dana mjesnih odbora i blagdana je ponižavajući za građane svih naselja Općine jer namjena istih sredstava nije određena za pijanke kao što je frapirano istaknula u medijima  općinska načelnica Verica Vitković.

S obzirom da općinska načelnica nije našla shodnim da surađuje s oporbom i prezentira planirane projekte vezano za projekt Dnevni boravak za starije i nemoćne nije poznato u kojem obliku bi se realizirao da li kroz osnivanje ustanove ili na koji  drugi način tako da se prvotno treba utvrditi da li Općina kao jedinica lokalne samouprave može realizirati ovaj projekt ili se samo radi o novom objektu pa bi trebalo preispitati mogućnost korištenja postojećih objekata s obzirom na njihovu neiskoristivost za tu namjenu.

Unatoč odbijanju općinske načelnice  predloženih amandmana na Proračun za 2022. godinu i Projekciju Proračuna za 2023.-2024. na današnjoj sjednici Općinskog vijeća od strane oporbe prihvaćeni su svi amandmani i Proračun Općine Trnovec Brtolovečki  donijet je  s uključenim amandmanima oporbe, izjavio je predsjednik Kluba vijećnika SDP-a i HSS-a Željko Šprem.

U fokusu

Šest djelatnika varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje još uvijek radi od kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čitatelji Regionalnog tjednika požalili su se novinarima da ne mogu doći na razgovor uživo u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Područnu službu u Varaždinu, jer brojni djelatnici i dalje zbog mjera borbe protiv koronavirusa rade od kuće.

O navedenoj problematici uputili smo upit HZMO-u kako bismo provjerili o čemu se radi.

U skladu s Odlukom o organizaciji rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021. i Uputom Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala od 10. rujna 2021., radnicima HZMO-a može se odrediti rad od kuće, ističu iz ove institucije, koji se organizira pod uvjetom da se na taj način može osigurati uredno obavljanje poslova u propisanom radnom vremenu, u protivnom, određeni rad od kuće opozvat će se na zahtjev neposrednog rukovoditelja.

– U Područnoj službi u Varaždinu zaposlena su ukupno 123 radnika, od kojih šest koristi mogućnost rada od kuće, u skladu s Odlukom o organizaciji rada u HZMO-u za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021., u kojoj stoji da je rad od kuće moguće odrediti radnicima s kroničnim nezaraznim bolestima na temelju odgovarajuće potvrde liječnika da se radi o bolesti i zdravstvenom stanju koji mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19, a sukladno popisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2. rujna 2020. godine. Na temelju navedene odluke ukupno šest radnika HZMO-a u Područnoj službi u Varaždinu priložilo je odgovarajuću liječničku potvrdu temeljem koje im je odobren rad od kuće do opoziva, odnosno do zahtjeva radnika o povratku na posao. S obzirom na navedeno, ne stoji tvrdnja da većina radnika PS-u u Varaždinu koristi mogućnost rada od kuće, već je riječ o 4,8 % radnika od ukupnog broja zaposlenih u PS-u u Varaždinu – stoji u odgovoru HZMO-a novinarima Regionalnog tjednika.

Napominju i da su u PS-u u Varaždinu svakodnevno, tijekom radnog vremena, strankama na raspolaganju pravni savjetnici za tuzemna i inozemna prava radi davanja stručnih odgovora i pružanja pomoći oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i ostalih pitanja iz nadležnosti HZMO-a.

Zakonski okvir

Inače, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnoga gospodarstva i Norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na završnoj konferenciji održanoj krajem travnja smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu.

Prema posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1 % zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9 % zaposlenih. Na razini EU-a 12 % zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6 % koji su na daljinu radili povremeno.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, rekao je: “Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih, tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom.”

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine 13 % ispitanika u Hrvatskoj željelo je nakon završetka pandemije svakodnevno raditi na daljinu, 25 % nekoliko puta tjedno, a 18 % nekoliko puta mjesečno. Na razini EU-a kao cjeline ti su udjeli: 13 % svakodnevno, 31 % nekoliko puta tjedno i 21 % nekoliko puta mjesečno.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u, i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u, predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut – institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva i isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svoga poslovnog subjekta poslodavac bi se trebao savjetovati s Radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Radnici

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kraju rasprave je zaključio: “Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprečavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca.”

Nastavite čitati

U fokusu

U ponedjeljak kreću prijave za upis u srednje škole

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

srednja strukovna škola varaždin

Prijave za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. počinju u ponedjeljak 23. svibnja, a po odluci o upisu planirano je ukupno 46.377 upisnih mjesta u 2133 razredna odjela, piše tportal.

Učenici se prijavljuju i upisuju u I. razred srednje škole elektroničkim putem preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole na temelju natječaja za upis koji raspisuju i objavljuju škole.

U javnim, odnosno školama čiji su osnivači država, županije i gradovi planirana su mjesta za 43.793 učenika u 1988 razrednih odjela, u privatnim za 1719, a u školama čiji su osnivači vjerske zajednice 865 učenika.

Za gimnazijske programe u javnim srednjim školama planirano je 10.710 mjesta u 447 razrednih odjela, u četverogodišnjim programima strukovnih škola ima mjesta za 18.438 učenika u 808 razrednih odjela, a u trogodišnjim za 6242 učenika u 284 razredna odjela.

U programima obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine ima mjesta za 4.858 učenika, u petogodišnjim programima za medicinske sestre i tehničare ima mjesta za 1.214 učenika, a u programima obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme za 124 učenika.

U prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju ima 838 mjesta u 97 razrednih odjela.

U glazbenim i plesnim školama ima mjesta za 1.369 učenika u 77 razrednih odjela.

Prijave u sustav u ljetnom upisnom roku počinju 23. svibnja, a obrazovni programi mogu se prijavljivati od 25. do 28. lipnja.

Dodatni ispiti i provjere održavat će se od 29. lipnja do 4. srpnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 9. srpnja.

Izvor: tportal

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje