Povežite se s nama

U fokusu

Danas zadnji dan dražbe, a župan Čačić uz podršku HDZ-a sutra u kupnju Šaulovca

Objavljeno:

- dana

Danas završava nadmetanje za atraktivan dvorac Šaulovec koji se zajedno s parkom prodaje za 4.051.328,93 kuna.

Podsjećamo, prodaja putem elektroničke javne dražbe počela je još 4. travnja, a dvorac u Črešnjevu zajedno s parkom prodaju se za 4.051.328,93 kuna iako je utvrđena vrijednost gotovo dvostruko veća, 8.102.657,85 kuna.  Kao što je poznato, za kupnju dvorca zainteresirana je Varaždinska županija, pa će se o kupnji Šaulovca samo dan nakon završetka javne dražbe, raspravljati na sjednici Županijske skupštine.

“Na bubnju”, no pravo prvokupa ima Županija

Iako je dvorac u kojem je živio poznati zagorski tajkun Ivan Hudoletnjak još danas”na bubnju”, u  Županiji se pozivaju na Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, prema kojem pravo prvokupa ima država, potom grad ili općina na čijem se području kulturno dobro nalazi.  S obzirom da je Igor Kos, načelnik Općine Beretinec na čijem području dvorac Šaulovec nalazi, a koja ima prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa u odnosu na Županiju, već izjasnio da Općina nema novca za kupnju Šaulovca,  županu Radimiru Čačiću sada je potrebna još podrška vijećnika u Županijskoj skupštini jer se radi o nekretnini čija vrijednost prelazi milijun kuna. Kao što se i očekivalo, podrška koalicijskih partnera je tu.

– HDZ će podržati županov prijedlog o kupnji dvorca Šaulovec koji je jedan od najočuvanijih dvoraca u našoj županiji. Smatramo da se treba uključiti javnost s kvalitetnim prijedlozima za što bi se dvorac koristio – rekla je Nadica Dreven Budinski, predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a i HSLS-a na današnjoj konferenciji za novinare uoči sutrašnje sjednice Županijske skupštine.

Podršku je najavio i predsjednik županijskog HSLS-a i županijski vijećnik Tomica Čukli koji smatra da takvo kulturno dobro treba biti u javnim, a ne privatnim rukama.

– To je dobra investicija, a i cijena nije previsoka – rekao je Čukli.

HDZ-ov saborski zastupnik Josip Križanić je rekao da je s kolegom Anđelkom Stričakom prošli tjedan razgovarao s ministricom kuluture o tome, ali i o drugim arheološkim lokalitetima u Varaždinskoj županiji.

– Kupnja dvorca je dobra, cijena nije previsoka za takvo zdanje, no potrebno je pronaći pravu namjenu – poručio je Križanić.

Kredit od osam milijuna kuna

Prema prijedlogu, koji će se sutra naći na dnevnom redu Županijske skupštine, Varaždinska županija bi se zbog kupnje Šaulovca zadužila u Zagrebačkoj banci u iznosu od najviše osam milijuna kuna, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,3 posto. Kredit bi se otplaćivao idućih 10 godina.

U fokusu

I u Varaždinu krenulo prikupljanje potpisa za ukidanje COVID potvrda

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

most, referendum, covid potvrde

Diljem Hrvatske, pa tako i u Varaždinu, na više od 1200 mjesta krenulo je prikupljanje potpisa za pokretanje raspisivanja ustavotvornog i zakonodavnog referenduma.

Potpisi će se prikupljati iduća dva tjedna, do 18. prosinca.

MOST traži referendum kojim bi se u roku od 30 dana ukinule COVID potvrde, a ovlasti Nacionalnog stožera prebacile na Sabor, koji bi odluke donosio dvotrećinskom većinom.

Iduća dva tjedna potpisi će se prikupljati na dvije stalne lokacije; kod gradske knjižnice (Franjevački trg) i na gradskoj tržnici (kod BIPE), te povremeno kod Konzuma u Zagrebačkoj ulici i na Banfici, kod Mlinara u POS naselju te ulici braće Radić.

Nastavite čitati

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje