Povežite se s nama

Međimurje

Depresija je dvostruko češća u žena i prisutnija na sjeveru zemlje

Objavljeno:

- dana

KAMPANJA

Stručnjaci najavljuju da će idućih godina depresija postati glavni zdravstveni problem kod žena i drugi kod muškaraca.

Stoga je ove godine za obilježavanje Svjetskog dana zdravlja odabrana tema depresije. Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja povodom obljetnioce osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije. Podaci na razini Hrvatske pokazuju da od depresije boluje 19 posto žena i 10 posto muškaraca, što znači da je depresija dvostruko učestalija kod žena nego muškaraca, a prema nekim pokazateljima prisutnija je u sjevernim krajevima Hrvatske nego u južnim.

Sramota!

Također se uz oboljele još uvijek veže stigma, tj. za mnoge obitelji oboljelih depresija i slične psihičke tegobe još su uvijek sramota. Stoga se naglasak kampanje posebno stavlja na potrebu govorenja o depresiji u društvu. Glavni ciljevi ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zdravlja su bolje informiranje građana o depresiji, njezinim uzrocima i posljedicama, ali i mogućnostima liječenja, koje uključuje antidepresive i psihoterapiju, pri čemu se osobito učinkovitom pokazala kognitivno-bihevioralna terapija. Na taj se način psihičke bolesti poput depresije mogu bolje razumjeti i liječiti, što može doprinijeti smanjenju društvene stigme, pa će time veći broj oboljelih tražiti stručnu pomoć.

Što je točno depresija? Riječ je o bolesti koja je karakterizirana tugom i gubitkom interesa za svakodnevne aktivnosti i nesposobnost za obavljanje obveza i poslova. Simptomi uključuju gubitak apetita, nesanicu, probleme s koncentracijom, nervozu, tjeskobu, osjećaj bezvrijednosti, beznađe, suicidalne misli, a posljedice mogu biti fatalne i završiti samoubojstvom.

Simptomi uključuju gubitak energije i apetita, nesanicu te osjećaj beznađa 

Svatko može oboljeti od depresije, a na svjetskoj razini posebna je pozornost posvećena najosjetljivim skupinama: adolescentima, mladima, ženama u fertilnoj dobi (osobito nakon porođaja) i osobama starijima od 60 godina. Rizik od razvoja depresije povećava se sa siromaštvom, nezaposlenošću, gubitkom voljene osobe, raspadom emocionalnog odnosa, fizičkom bolešću te konzumacijom alkohola i psihoaktivnih tvari.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugo obolijevanje po učestalosti nakon kardiovaskularnih bolesti. U 2013. godini u Hrvatskoj je zbog depresije hospitalizirano 13,3 posto građana, a prema broju dana bolničkog liječenja zbog mentalnih poremećaja vodeća je dijagnoza shizofrenija (29,2 %), a slijedi alkoholizam (13,1 %) te depresija na trećemu mjestu s 11 %. Više o ovim temama moći će se čuti na skupu pod nazivom “Pričajmo o depresiji” koji se 7. travnja održava u velikoj dvorani Varaždinske županije od 10 sati. I u Čakovcu se povodom Svjetskog dana zdravlja i Dana borbe protiv alkoholizma održava javna tribina pod nazivom “Nove ovisnosti, stari problemi – kako ih spriječiti i/ili liječiti”

Samopouzdanjem protiv alkoholizma i kockanja

Ovisnost, patološko kockanje i samopouzdanje bit će glavne teme javne tribine koja se 6. travnja održava u zgradi Scheier u Čakovcu pod nazivom „Nove ovisnosti, stari problemi – kako ih spriječiti i/ili liječiti“, s početkom u 17.00 sati. Psihijatar Zoran Zoričić govorit će o tretmanu patoloških kockara i intervenciji u obitelji. Diana Uvodić-Đurić s međimurskog Zavoda za javno zdravstvo govorit će o ovisnosti u Međimurskoj županiji, a psihologinja Berta Bacinger-Klobučarić o samopouzdanju kao zaštitnom faktoru. Tribina je namijenjena svima koji se u radu ili privatnom životu susreću s potrebom rješavanja problema ovisnosti. Skup organiziraju županijski Zavod za javno zdravstvo i Savez klubova liječenih alkoholičara Međimurske županije povodom Dana borbe protiv alkoholizma (1. travnja) i Svjetskog dan zdravlja (7. travnja).

Izvor:
Foto:

Međimurje

Beličkomu Ogranku UDVDR-a donacija lokalnog SDP-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 14. svibnja, u prostorijama beličkog Ogranka UDVDR-a članovi Općinske organizacije SDP-a predali su donaciju beličkim braniteljima.

U paketu je bilo pedesetak komada polo majica s logotipom UDVDR-a, koje je izradila Štikma d.o.o.

Uime Ogranka UDVDR-a na donaciji je zahvalio predsjednik udruge Dejan Janušić, a predali su ih predsjednik beličke Općinske organizacije SDP-a Josip Mlinarić, Stjepan Horvat i Viktor Herman.

Nastavite čitati

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!