Posljednjih dana čulo se više prozivki na račun Državnog hidrometeorološkog zavoda zbog nedostatka obrane od tuče. Točnije, mnogi “zazivaju” povratak raketa protiv tuče.

DHMZ je danas, 26. lipnja, na svojim stranicam objavio svojevrsni osvrt na navedene prozivke pod naslovom “Postojeća obrana od tuče je neučinkovita, neisplativa i potencijalno štetna za okoliš”.

– Uslijed klimatskih promjena porast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava, (intenzivnih olujnih nevremena praćenih tučom, ali i mraza, bujičnih poplava, suše) dio su naše stvarnosti i bliske budućnosti te je od izuzetne važnosti na takve pojave pripremiti i prilagoditi način života u cjelokupnoj zajednici. Iako se u javnosti javljaju različita stajališta oko operativne obrane od tuče, valja naglasiti kako u znanstvenoj zajednici te u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji postoji jasan i jedinstven stav: ne postoji niti jedan znanstveno utemeljeni dokaz uspješnosti i učinkovitosti obrane od tuče. Metode koje nemaju čvrsta uporišta u znanosti i koje nije moguće nedvojbeno dokazati ne treba operativno provoditi u praksi, a pogotovo to nije dužnost nacionalne meteorološke i hidrološke službe stoga to niti nije praksa u zemljama članicama EU – na početku ističu iz DHMZ-a.

Osnovna zadaća i uloga DHMZ-a je motrenje stanja atmosfere, izrada procjene rizika od pojedinačnih vremenskih nepogoda te razvoj sustava za prognozu i upozorenja na olujna nevremena i druge ekstremne vremenske događaje.

– Izgradnja mreže suvremenih meteoroloških radara, koju je DHMZ izgradio kroz projekt METMONIC i kojom je po prvi put u povijesti radarskim mjerenjima obuhvaćena cijela Hrvatska, dodatno će unaprijediti i sustave ranog upozorenje na ekstremne vremenske i klimatske pojave uključujući i tuču. Upravo je doprinos sigurnosti građana i njihove imovine, te podrška lokalnim zajednicama u prilagodbi klimatskim promjenama jedna od najvažnijih zadaća i nadležnosti DHMZ-a – objašnjeno je.

Pregled stanja sustava obrane od tuče u Hrvatskoj za 2021. i 2022. godinu

Operativna obrana od tuče regulirana je Zakonom o sustavu obrane od tuče te Pravilnikom o operativnom djelovanju obrane od tuče. Plan operativne obrane od tuče usvaja se svake godine prihvaćanjem Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi operativnu obranu od tuče sukladno navedenom Zakonu, dok nadzor nad provođenjem Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede.

Operativna obrana od tuče provodi se na teritoriju 13 županija: Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Zakon regulira i financiranje postojećeg sustava obrane od tuče, i to iz Državnog proračuna RH, sredstvima proračuna županija s branjenog područja te proračunskim sredstvima Grada Zagreba.

– Tijekom 2021. i 2022. operativna obrada od tuče provodi se djelovanjem prizemnih generatora kroz mrežu 300 aktivnih generatorskih postaja na kojima su radile dvije osobe, poslužitelj i pomoćnik poslužitelja. Generatorskim postajam se koordinira s osam radarskih centara, a to su Sljeme (Puntijarka), Varaždin, Trema (Križevci), Bilogora (Pitomača), Stružec (Popovača), Gorice (N. Gradiška), Gradište (Županja) i Osijek (Čepin). Raketnom komponentom operativni sustav obrane od tuče nije radio tijekom 2020. i 2021. godine temeljem odluke Ministarstva poljoprivrede iz veljače 2020. Na kraju svake sezone obrane od tuče DHMZ izrađuje Godišnji izvještaj rada sustava obrane od tuče s izvještajima o radu po županijama sa svim operativnim podacima. „Analiza sustava obrane od tuče – Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj“ koju je DHMZ 2018. godine izradio na zahtjev Ministarstva poljoprivrede pokazala je kako podaci u posljednjih 23 godine operativnog provođenja sustava obrane od tuče pokazuju da broj dana s tučom i sugradicom varira iz godine u godinu te da se i u sezonama s velikim brojem akcija i velikim utroškom raketa i reagensa također javljaju štete. Valja naglasiti kako podaci o štetama pokazuju da tuča nije jedini najveći uzročnik nastalih šteta od prirodnih nepogoda. Naime, u razdoblju od 1995. do 2016. godine prijavljene i potvrđene štete ukazuju da je suša glavni uzročnik šteta u ukupnom iznosu od 45% a potom slijedi mraz, pa tek onda tuča, zatim poplave i olujni vjetar. Analiza je ujedno pokazala kako ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je aktualna operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarski isplativa te da ostvaruje uštede. Također je upozoreno na problematičnost obrane od tuče s obzirom na očuvanje i zaštitu okoliša. Tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta se kemijski reagens srebrov jodid u slobodnu atmosferu pri tlu, kada se radi o zasijavanju generatorima odnosno po visini kada se radi o zasijavanju raketama. S obzirom da se sustav obrane od tuče financira iz sredstava Državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, DHMZ predlaže da je efikasnije i isplativije ta sredstva usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža, jačanje sustava osiguranja u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda, posebice u svijetu očekivanih klimatskih promjena. Navedene metode već su dale pozitivne učinke u zemljama koje ih primjenjuju – jedan je od zaključaka DHMZ-a.

Način i organizacija provođenja obrane od tuče u svijetu može se naći u dokumentima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz kojih je vidljivo kako obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija, Srbija te dijelom Kina. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu od tuče na dijelu teritorij provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, dok se u nekim zemljama na temelju privatne inicijative i privatnog ili lokalnog financiranja operativna obrana od tuče obavlja zrakoplovima i to na malom ograničenom području (npr. Austrija, Slovenija, Njemačka). U Francuskoj, koja je na prvom mjestu u Europi po proizvodnji i izvozu poljoprivrednih proizvoda, obrana od tuče provodi se kao privatna inicijativa, na području četiri francuske regije i to isključivo prizemnim generatorima. Bitno je naglasiti kako su nacionalne meteorološke službe Slovenije i Mađarske prestale s operativnom obranom od tuče početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Tako je u susjednoj Sloveniji 1989. godine napravljena studija isplativosti sustava obrane od tuče koja je pokazala kako obrana nije imala utjecaja na smanjenje broja dana s tučom, kao i na promjenu režima oborine iz tučonosnih oblaka.