Povežite se s nama

U fokusu

Direktor Ivkom-plina smatra da građani neće plaćati njihov plin 20 kn/m3 nego će ih prihvatiti Gradska plinara Zagreb

Darko Putar
Darko Putar

Objavljeno:

- dana

Tek prije koji dan Vlada je donijela mjere kojima će biti osigurana opskrba plinom za kućanstva po “prihvatljivim” cijenama, ali to još nije riješilo neizvjesnost za baš sve korisnike ovog energenta. S cijenama plina zbog rata u Ukrajini i još nekih faktora bori se cijela Europa.

Naime, Ivkom-plin, koji opskrbljuje potrošače na širem ivanečkom području, još prije nekoliko mjeseci poslao im je dopis da bi od 1. listopada ove godine cijene plina, nastave li koristiti njihove usluge, mogle drastično skočiti i do 20 kuna po metru kubičnom (m3). Preporučili su svojim potrošačima prelazak na Gradsku plinaru Zagreb koja je na njihovom distributivnom području opskrbljivač u vezi javne usluge te su napomenuli da bi njihova cijena plina bila oko 3,3 kn/m3 s uključenom subvencijom Vlade RH.

Ivkom-plin je čak potrošačima poslao praktički ispunjeni formular koji do navedenog datuma moraju poslati GP Zagreb. Ali tu je nastao problem jer GP Zagreb, kako je pojasnio zagrebački gradonačelnik Tomašević, nema kupljeno dovoljno plina za više tisuća novih korisnika koji bi prešli k njima. Ne radi se samo o potrošačima Ivkom-plina nego i iz drugih dijelova Hrvatske. Inače proces prelaska drugom distributeru traje nekoliko dana, ali većina Ivančana koji su poslali dokumentaciju zasad nije dobila nikakav odgovor od GP Zagreb.

Zbog velike zabrinutosti među građanima u četvrtak, 15. rujna, održana je tema sjednice Gradskog vijeća Ivanca o problematici plina.

Darko Putar, direktor Ivkom-plina, detaljno je iznio problematiku oko plina te rasta njegove cijene. Putar je napomenuo da iako još ima neizvjesnosti, izgleda da će Vlada na niz načina spašavati GP Zagreb te ovoj tvrtki omogućiti nabavku dodatnih količina plina, dovoljnih za sve privatne potrošače koji su na njihovoj javnoj usluzi.

Na tematskoj sjednici pojašnjeni su neki osnovni pojmovi, koji ponekad zbunjuju korisnike, pa ćemo ih pokušati razjasniti. Ivkom-plin brine za distribucijski sustav od 170 kilometara plinovoda i ima 3700 priključenih korisnika. Na ivanečkom području “trgovinu” plinom obavlja devet opskrbljivača, a opskrba u obvezi javne usluge je pod GP Zagreb, te je dobivena putem javnog natječaja koji raspisuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Javna usluga je definirana kao opskrba za kućanstva, a sve elemente regulira država. Ivkom-plin je do 31. ožujka 2021. bio opskrbljivač u obvezi javne usluge, a sada je to GP Zagreb te će to ostati 30. rujna 2024. godine. Upravo zato su iz Ivkom-plina preporučili građanima prelazak na GP Zagreb.

– Cijenu plina određuje HERA i to tako da uzima prosjek cijene plina na burzi u posljednjih 12 mjeseci. Sve u cijeni plina je fiksno osim troška opskrbe plinom (kn/kWh), odnosno tko će ponuditi najnižu cijenu da taj plin dovede do Ivanca, u našem slučaju. Znači, nije predmet natječaja bio nabavna cijena plina nego samo trošak dovođenja plina do nas, a tu je lani GP Zagreb pobijedio na natječaju jer su “zaronili” u odnosu na našu cijenu. Za usporedbu u Zagrebu su ponudili trošak opskrbe gotovo duplo veći nego kod nas, a tamo bi cijena trebala biti znatno niža jer je puno više korisnika. HERA određuje plafon cijene plina, ali opskrbljivači mogu ići ispod toga – pojasnio je Putar.

Optimizam

Direktor Ivkom-plina dodao je da je optimističan da će korisnici moći prijeći tvrtki GP Zagreb, a kao razlog za to navodi mjere Vlade te dopis iz HERA-a koji objašnjava da su sve dobro napravili poslavši papire građanima te da će Gradska plinara morati prihvatiti korisnike koji žele prijeći.

– Mi smo dosad imali 89 % građana na Ivkom-plinu i to na tržišnim osnovama s najnižom cijenom u Hrvatskoj. Samo 80-ak ljudi ostalo je tada na GP Zagreb, a to su ljudi za koje smatramo da možda žive u inozemstvu i nisu se bavili time. Naši najčešći kupci su u razredu od 500 do 2500 m3 plina godišnje. I oni koji su tada ostali na javnoj usluzi GP Zagreb imali su također najnižu cijenu. Ali s ratom u Ukrajini i recesijom mnogo se toga promijenilo, nabavna cijena plina se povećala te time i krajnja cijena za korisnike. I zato smo poslali dopis građanima o cijeni i prelasku GP Zagreb od 1. listopada. Smatram da je Vlada u ožujku ove godine donijela dobre mjere potpore od kune po metru kubičnom plina te smanjila PDV, ali nije isto ako je li cijena plina oko 2 kune ili oko 20. Na današnji dan je jako velika razlika u cijeni plina između javne usluge i nas. Smatram da smo pošteno i na vrijeme obavijestilo naše kupce da više nismo konkurentni cijeni javne usluge. Nitko danas na tržištu ne može ponuditi uslugu koja je niska cijenom kao ona javne usluge. Mala smo sredina i morali smo usmjeriti kupce gdje je najpovoljnije, da se vrate u javnu uslugu. GP Zagreb kupce mora prihvatiti jer mu je to zakonska obaveza. HERA je prije tjedan dana poslala dopis svim opskrbljivačima u kojem nas upozorava na postupak promjene opskrbljivača. Opskrbljivač iz javne usluge mora prihvatiti svakog kupca iz kategorije kućanstva koji želi k njima prijeći, tako je posložen sustav. Iz dopisa je jasno da smo napravili sve kako smo trebali. Cijena u javnoj usluzi, sa subvencijom Vlade, bila bi približno 3,3 kn/m3. Vjerujem da će ta priča dobro završiti za naše potrošače i da će se uspjeti prebaciti na javnu uslugu. Smatram da je Vlada spašavajući kućanstva spasila i GP Zagreb – rekao je Putar.

Ipak, nije imao konkretne odgovore hoće li i kada točno GP Zagreb omogućiti prijelaz kupcima koji su to zatražili.

Gradski vijećnik Goran Spasojević (NL „Za Ivanec“ M. Batinića) skrenuo je pažnju na to da uglavnom stariji sugrađani nisu svjesni koliko će poskupjeti plin i nisu zatražili prebacivanje na GP Zagreb. 

– Da, postoji realan problem naše starije populacije i naše obavijesti o važnosti prelaska na javnu uslugu opskrbe plinom. Mi kao Ivkom-plina maksimalno ćemo se potruditi da to odradimo. Oni koji ne podnesu zahtjev na prelazak na javnu uslugu ti će konzumirati naš ugovor na čiju smo cijenu upozorili. Po sadašnjoj cijeni na burzi to je 20 kn/m3. Nadam se preokretu u kojem će se korisnici jednim klikom prebaciti na javnu uslugu GP Zagreb. Ako netko ne prijeđe na javnu uslugu 1. listopada, prijeći će 15. listopada nadam se, a nadam se da tih nekoliko dana potrošnja neće biti velika još – razjasnio je Putar.

Poduzetnici

Direktor Ivkom-plina skrenuo je pažnju na to da će se naći rješenje za kupce kućanstva, s cijenom vjerojatno od oko 3 kn/m3, ali da su poduzetnici u teškoj poziciji jer za njih ne vrijede povlastice kao za građane. Mnogi su dobili višestruko veće račune nego prethodnih godina jer kupci iz kategorija poduzetništva nemaju mogućnost odabira javne usluge opskrbe plinom.

– Za njih cijena plina prati cijenu plina na burzi. Prema toj formuli cijena plina za kolovoz iznosila bi približno 20 kn/m3. Takvo stanje je neodrživo i očekujemo reakciju države, koja je već najavila neke mjere. Cijena za javne ustanove poput škola i bolnica je riješena, ali za poduzetnike još čekamo što će biti – istaknuo je Putar.

Bilo je govora i o budućnosti Ivkom-plina.

– Najveća prijetnja opstojnosti Ivkom-plina je visoka nabavna cijena plina. Plin se zakupljuje za godinu i pola unaprijed, to je velik rizik, jer količine koje imate, prodali ih ili ne, morate platiti. Na tržištu mi smo konkurentni, ali javnoj usluzi nitko ne može biti konkurentan. Ivkom-plinu ostaje posao distribucije plina – završio je Putar.

Batinić

Gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić istakao je da se nada da će tematska sjednica pomoći da informacije dođu da građana, a njih je pozvao da prate informacije o energentima koje dolaze s državne razine.

– Dugo pamtim. I devedesetih je bila kriza i besparica. Morali smo štedjeti i uspjeli smo se snaći. Bojim se da ponovno ulazimo u takvu krizu, ne samo u Europi, nego svjetsku krizu. Nisam uvjeren da će nam sljedeća zima biti dobra što se tiče cijene energenata. Sjećam se kad se kod mene doma uvodio plin. Do tada smo se grijali na drva. Tada je cijena plina bila nešto niža u odnosu na cijenu prostornih drva koja su mi trebala da zagrijem obiteljsku kuću. I s cijenom plina koja je bila dosad, a kod Ivkom-plina je bila najniža, grijanje mi je duplo skuplje nego da kupujem drva. Ne želim da se moramo na to vratiti jer želim zaštiti šume. Moramo spoznati te relacije. Isto tako, moramo se početi toplije oblačiti – rekao je Batinić.

U fokusu

Rastu povlaštene mirovine, najviše saborskim zastupnicima, dužnosnicima, sucima… Povećanje će dobiti i 63.000 branitelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je odlučila da će ukinuti smanjenje povlaštenih mirovina iz 2010. godine. Ukidanje smanjenja će ići u dva navrata. Tako će mirovine, koje su veće od 464,53 eura, od 1. srpnja narasti pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne “obične” mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika, piše Jutarnji list.

Među njima je najveći broj branitelja, njih 63.000.

Mirovine će najviše porasti saborskim zastupnicima, dužnosnicima Vlade i sucima Ustavnog suda. Najveće prosječne mirovine 684 takva dužnosnika iznose 1495,32 eura. To znači da ih očekuje rast od 149,53 eura. Rast mirovina očekuje i umirovljene članove HAZU-a, i to rast od 132,60 eura. Oko 16.094 djelatni vojnih osoba očekuje rast od 58,82 eura.

Ministarstvo još radi procjene koliko će to koštati.

Nastavite čitati

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje