Povežite se s nama

U fokusu

Dogovorili se oko trošenja: sporno je rukometno prvenstvo, štednja na komunalu i obnova vodotornja

Objavljeno:

- dana

Proračun je prihvaćen

Varaždin je dobio proračun za 2018. godinu u iznosu od 270 milijuna kuna. Prihodovna i rashodovna strana su jednake.

U proračunu nije predviđen novac za rješavanje problema baliranog smeća

Za proračun je glasalo 19 vijećnika ( Lista za Čehoka, HDZ, Reformisti  i  Liga za Varaždin), protiv su bila četiri vijećnika SDP-a dok je jedini HNS-ovac u Vijeću bio suzdržan.

Od bitnih stvari je gradonačelnik izdvojio 20 – ak stavki, od kojih su građanima najzanimljiviji projekt rješenja Kućanske rampe, završetak POS stanova u Hrašćici i Vilka Novaka, širokopojasni Internet razvoj Poslovne zone Brezje, stavljanje imovine u funkciju, uređenje Dravske park šume, biciklističke staze… Graditi će se dvorana 6. Osnovne škole, energetski se obnavljati vrtići uvoditi se liftovi u zgrade.

Bale se niti ne spominju

HDZ kao partner vladajućih nije dvojio o prihvaćanju proračuna, Liga je prihvatila dokument jer su u njemu svi projekti koje su i sami zagovarali u predizbornom programu, Reformistima su prihvaćeni amandmani, a SDP – u nisu zbog čega, kao što su i najavili, nisu podržali proračun.

Natalija Martinčević i Ljubica Križan su se iznenadile jer u proračunu nije predviđen novac za rješavanje problema baliranog smeća, što je gradonačelnik pojasnio realnim proračunom, u kojemu su samo sigurne stavke, dok će se tijekom godine proračun moderirati prema potrebama.

Izostanak rješenja za smeće, Ivan Čehok objašnajva Ovako:

–  Traju pregovori s predstavnicima zajednice ponuditelja i Piškornicom. Zajednica je spremna sniziti cijenu, ako se mirno raščiste sporovi oko čestica u Brezju i ako Piškornica kupi MBO. Međutim, nakon smjene direktora, Piškornica je odustala od toga, pa je sad situacija drukčija. Pregovori s Pripuzom traju, spor je u mirovanju i traži se rješenje. Zato bala nema u proračunu – pojasnio je gradonačelnik.

Varteks Gradu duguje šest milijuna kuna

Začudila je stavka da se pri kupovini bivše Varteksove robne kuće govorilo o obećanim milijunima iz Ministarstva kulture, a sad je u proračunu za ru svrhu predviđeno samo 200 tisuća kuna, što neće biti dovoljno niti za kompletiranje dokumentacije.

U proračunu su i stavke kontradiktorne odluci o „sigurnim projektima“, kao recimo 400 tisuća kuna za Galeriju moderne umjetnosti, čiji koncept još niti nije razrađen.

Osim novih rashoda, tijekom godine bi se trebali povećavati i prihodi i to boljom naplatom dugovanja. Samo Varteks je, primjerice, Gradu dužan šest milijuna kuna, četiri milijuna je dužno Zagorje -Tehnobeton ali Grad vjeruje da će to dugovanje“prebiti“ radovima na zgradama POS-a dok Varteks nema ideju kako će vratiti novac.

Vijećnik Vjeran Strahonja je ukazao da je najveći proračunski gubitnik komunal jer je većina stavki niža u odnosu na ranije godine.

– Bez bitnih ušteda u nabavi i kontrole trošenja, imat ćemo zapušteni grad, sliku koji niti maćuhice na rotorima neće popraviti – rekao je nezavisan vijećnik, koji sjedi u Klubu HDZ-a.

Rukometno prvenstvo: bacanje novaca

Njega brine više od milijun kuna za Europsko rukometno prvenstvo, za što, kaže, ne može pronaći opravdanje, niti korist koju će Varaždin dobiti za uzvrat. – S druge strane, proračun ne sadrži stavke koje ukazuju da konačno namjeravamo urediti barem neki od vrijednih objekata kao što su Sinagoga, Varaždinska kuća i vila Oršić – komentirao je Vjeran Strahonja.

I drugi vijećnici su pitali je li pametno trošiti veliki novac na rukometno prvenstvo , ako se zna da će sve reprezentacije  boraviti u Svetom Martinu pa se ne vidi kako će Varaždin profitirati od prvenstva.

Natalija Martinčević je spomenula potrebu suradnje Grada i Županije pa kao primjer navela i obnovu Vodotornja, što je vijećnik Patafta nazvao lošom investicijom jer je zgrada stara 50 godina i zbog nje je gradska jezgra izgubila zaštitu UNESCO-a.

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

Međimurje

Vladimir Topolnjak: “Nakon 32 godine u Međimurskim vodama ponosno sam otišao u mirovinu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mnoge Međimurke i Međimurce nedavno je iznenadila vijest da je dosadašnji direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak podnio ostavku na funkciju koju je obavljao zadnjih osam godina, osobito s obzirom na činjenicu da je prije nekoliko mjeseci dobio novi četverogodišnji mandat.

U medijima se čak pojavila i tvrdnja da je tada najavio kako će mandat odraditi do kraja, no Topolnjak kaže da ta informacija nije točna. Prije nešto više od osam godina, kad je na direktorskom mjestu zamijenio dotadašnjega dugogodišnjeg direktora Josipa Zorčeca, u novinama su se pojavili napisi da se radi o političkoj smjeni. Tadašnji je direktor, naime, u to vrijeme bio članom HDZ-a, dok je Topolnjak član SDP-a.

– Ispunjavam sve uvjete za starosnu mirovinu, a ovaj naporan posao prepuštam nekomu mlađem i odlazim iz osobnih razloga. Tvrtka je u odličnom stanju u svakom pogledu, kako s ljudskim resursima, tako i s materijalnima i likvidnošću.

Imali smo prilike izabrati najbolje kadrove na natječajima, bez utjecaja politike, na što sam posebno ponosan, jer smo sve radili u interesu društva. U zadnjih nekoliko godina bilo je problema s manjkom vodoinstalatera: na tržištu rada u zadnje vrijeme praktički nije ni bilo školovanoga kadra tog tipa. Situacija se, doduše, pomalo popravlja – ljudi prepoznaju činjenicu da zanatima itekako predstoji svijetla budućnost. Naša tvrtka možda ne nudi najveće plaće, ali nudi sigurnost, poštovanje prema radnicima i odlične međuljudske odnose.

Naši radnici znaju da trebaju poštovati korisnike i vlasnike – jedinice lokalne samouprave. Na to nas obvezuju i ustanovljeni standardi unutar tvrtke, jer smo bili prva tvrtka u Hrvatskoj unutar naše branše koja je uvela ISO standarde kvalitete, i koja je svih ovih godina unapređivala te standarde i uvodila nove, sukladno svjetskim trendovima – objašnjava Topolnjak. Dodaje i da su u zadnjih osam godina “preporođeni” materijalni resursi tvrtke.

Korištenje sredstava EU

– Pritom mislim na radne prostore, s obzirom na činjenicu da smo radili u vrlo skromnim uvjetima u upravnoj zgradi koju smo dijelom dobili iz hipoteke posrnulog diva MTČ-a, a dijelom kasnije kupovali od banaka. Tu zgradu smo u potpunosti obnovili, ponajviše iz europskih sredstava. Tako su radnici dobili adekvatne radne uvjete, ali i naši korisnici usluga, počevši od samog ulaza, gdje su, osim info centra za potrošače i blagajne, služba odnosa s korisnicima i dva platomata koja su odlično poslužila svrsi u vrijeme pandemije. Naši korisnici još uvijek mogu na blagajni i na platomatima plaćati bez naknade.

Vodovod i skladište preselili su se u građevinu kupljenu iz stečaja uz južnu obilaznicu Čakovca na strateški vrlo dobrome mjestu za ekipe koje moraju što brže doći u bilo koji dio Međimurja. Radilo se o skoro novoj građevini kupljenoj u skladu s našim potrebama za te odjele trgovačkog društva. Odjel odvodnje i Odjel pročišćavanja smješteni su na rekonstruiranom Pročistaču otpadnih voda Čakovec te su uz pomoć EU projekta prošireni. Nude dobre uvjete; kako za radnike, tako i za sva vozila i strojeve koji su neophodni za funkcioniranje tih dvaju sustava.

Na istoj lokaciji je i interni laboratorij Međimurskih voda, također moderniziran u skladu s najnovijim propisima, koji provodi analizu vode za piće na cijelom javnom sustavu vodoopskrbe Međimurja, ali i na sustavu odvodnje i pročišćavanja vode u Međimurju – kaže sada već bivši direktor Međimurskih voda.

Voda izvrsne kvalitete

Sadašnje stanje vodoopskrbe najbolje je dosad u pogledu gubitaka vode na mreži i općeg stanja sustava, ističe. Gubitci vode na mreži trenutačno iznose oko 22 posto, dok ILI indikator uspješnosti vodoopskrbe prema kriterijima Svjetske banke za razvijene zemlje iznosi 1,3.

– U Međimurju je vodovodna mreža u potpunosti izgrađena u svakom od 131 naselja, a svih godina znatna sredstva ulagana su i u rekonstrukcije. Mnogi vodovodi muku muče kako zadržati gubitke na istoj razini, jer kilometri cjevovoda stare, a to je velik problem. Obnova ide iz amortizacije, iz vlastitih sredstava. To je samo dio upravljanja kvalitetom.

Međimurske vode su u velikoj mjeri digitalizirale svoje sustave, sve s ciljem upravljanja sustavima u realnom vremenu. Odvodnja ima specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i opremu za ispitivanje vodonepropusnosti i TV inspekcijsko snimanje sustava, najvećim dijelom nabavljenu iz EU sredstava.

Odjel vodoopskrbe i skladište

Oformili smo i vlastiti laboratorij za provođenje ispitivanja vodonepropusnosti i TV inspekcijskog snimanja koji je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija pa može provoditi službena ispitivanja i snimanja svojih sustava za vlastite potrebe s vlastitim kadrom. Na poligonu Međimurskih voda svi preostali laboratoriji polažu i obnavljaju svoje akreditacije, njih četrdesetak u Hrvatskoj, od čega su samo dva iz javnog sektora – Međimurske vode i VARKOM.

Cilj opremanja laboratorija bila je optimizacija troškova, koje na kraju plaćaju naši korisnici. Svojim laboratorijem provjeravamo kvalitetu novozavršenih cjevovoda kako bismo ih preuzeli u ispravnom stanju, mogli nedostatke reklamirati u jamstvenom razdoblju i otkloniti ih na teret izvođača – naglašava “friški” umirovljenik iz Nedelišća.

Ovih dana u Vodama završava državna revizija, koja se provodi u svim vodoprivrednim poduzećima. Topolnjak je zadovoljan što je do nadzora došlo upravo u trenutku kad odlazi u mirovinu, jer će se verificirati u kakvom je stanju bila tvrtka prilikom njegova odlaska.

Kanalizacijska mreža

Za sam kraj dodaje da su za vrijeme njegova upravljanja Vodama dovršene dvije velike aglomeracije – Čakovec i Novo Selo na Dravi, kao i da su u tijeku poslovi oko dviju velikih aglomeracija – Donje Dubrave i Murskoga Središća – a sve je pripremljeno i za druge velike aglomeracije koje još čekaju Međimurje: Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec. Njih će se aplicirati čim državne institucije završe pregovaranje za buduće razdoblje EU fondova i objave poziv i pravila za prijavu.

Detalj s radova na kanalizacijskoj mreži u Donjem Vidovcu (Aglomeracija Donja Dubrava)

– Dosad smo izbjegnuli sve moguće penalizacije koje prijete ovoliko velikim projektima, što je izrazito teško. Želim napomenuti da je cijena vodnih usluga – vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja – ista već 11 godina, iako su svi troškovi rasli. Na kraju novomu vodstvu Društva i radnicima želim puno uspjeha u daljnjem radu! – zaključuje i poručuje Topolnjak, koji će odsad više vremena posvetiti obitelji – supruzi Mariji i sinovima Dini i Filipu – i zanemarenim hobijima.

Nastavite čitati

U fokusu

Istrijani u Varaždin izvoze skoro sav svoj biootpad i ne misle stati!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istarska građanska inicijativa “Čist zrak duga ljubav“ ovih dana dobro se zabavlja na račun Varaždina, grada koji je kao stvoren da „guta“ sve, čak iz 350 kilometara udaljenih kanti za smeće.

Naime, sa Facebook stranice spomenute građanske inicijative može se iščitati da su u Istri nesposobni urediti kompostane, pa između ostalog voze u Varaždin biootpad koji zbrinjava jedno bioplinsko postrojenje.

I dok varaždinskoj platformi Budimo grad i vladajućoj koaliciji SDP / Reformisti „nešto smrdi u zraku“, pa nabavljaju stacionarne stanice za mjerenje kvalitete zraka, drugima zapuše mala burica i odmah im smrdi.

Stoga su se pametni Istrijani dosjetili jadu i zaobišli ŽCGO Kaštijun. Primjerice, nedavno su napokon nabavili kante za biootpad za svoje tržnice, pa i onu u Gradu Pula koji je većinski vlasnik tamošnjeg MBO-a, a sve što prikupe tovare i voze u Varaždin.

Za taj posao angažirana je tvrtka “Metis“ u vlasništvu hrvatskog „kralja otpada“ s kojim varaždinska gradska vlast na čelu s Nevenom Bosiljom pregovara o kupnji tvornice za MBO otpada u Brezju. S ovim poslovnim aranžmanom pohvalila se Koviljka Aškić, direktorica tvrtke „Eko Pula“ i gradska vijećnica u Puli iz redova “Možemo“…

Istrijani očigledno ne žele širenja smrada i eventualne zaraze u svom dvorištu. Stoga su idealno rješenje za zbrinjavanje svog biootpada pronašli u Varaždinu, jer tu se nema tko buniti.

I dok Varaždin svoj MKO ne može voziti u Jerovec, nitko od nadležnih se ne sekira što se sa zbrinjavanjem istarskog biootpada na području Varaždinske županije narušava „načelo blizine“.

Štoviše, Varaždinci nemaju pojma je li taj istarski otpad dobro razvrstan. Ako nije, može se ponoviti afera iz Svetog Petra Orehovec. Naime, tzv. „digestat“ se obićno prosipa po poljima, a ako nije produkt „čistog“ biootpada, nastaje ekološki problem.

Više o svemu pročitajte OVDJE  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje