Povežite se s nama

Život i društvo

Dograđuje se dječji vrtić u Trnovcu za još oko 60 djece

Objavljeno:

- dana

Općina Trnovec Bartolovečki uskoro će imati zadovoljene prostorne kapacitete za smještaj mališana u dječje vrtiće na svom području.

Naime, u tijeku je realizacija projekta dogradnje Dječjeg vrtića „Zeko“ u Trnovcu kojom će se omogućiti smještaj još 60-ero djece u dječji vrtić.

Nakon izrade idejnog rješenja dogradnje vrtića, kreće se u postupak izrade projektne dokumentacije, a zatim i u samu javnu nabavu za izvođača radova.

Načelnik Zvonko Šamec ističe da je jedan od prioriteta općinske vlasti osigurati primjeren i dovoljan prostor za smještaj djece u dječje vrtiće, a to će biti učinjeno upravo realizacijom ovog projekta. Nastavak je to kontinuirane brige o najmlađima.

– Općina Trnovec Bartolovečki mjesto je života brojnih mladih obitelji. Za njih, kao uostalom i za sve žitelje, kontinuirano podižemo standard življenja. Jedan od segmenata je osiguravanje uvjeta za brigu o najmlađima kada znamo da je naša općina s izrazito velikom zaposlenošću te roditelji trebaju na primjeren način imati organiziranu i dostupnu dnevnu brigu za svoju djecu predškolskog uzrasta. Upravo zato smo nedavno energetski obnovili postojeći objekt dječjeg vrtića u Trnovcu, a sada smo blizu početka same dogradnje – naglasio je Šamec.

Postojeći objekt dječjeg vrtića je neto površine 777 kvadratnih metara, a s terasama 897 kvadrata. Dogradit će se s 393 kvadratna metra neto korisne površine, odnosno s terasama ukupno 450 kvadrata.

Proširenje postojećeg vrtića predviđeno je sa sjeverozapadne strane. Ulaz će biti zaseban sa sjeveroistočne strane dok će veza s postojećim vrtićem biti kroz hodnik.

Dodatni prostori koji su osigurani dogradnjom bit će za tri vrtićke grupe s pratećim prostorijama, zatim višenamjenski prostor koji obuhvaća polivalentnu dvoranu površine 80 kvadratnih metara, koja nedostaje u postojećem objektu, te spremište rekvizita i didaktičkih sredstava, potom sanitarije za djecu i za odgojno-obrazovne djelatnike, vjetrobran i hodnik te natkrivena i djelomično natkrivena terasa vrtićkih grupa s pristupom prema zelenim površinama i igralištu za djecu. Rampom uz ulaz omogućit će se pristup osobama smanjene pokretljivosti.

Vrijednost dogradnje vrtića je oko 4,5 milijuna kuna. Općina namjerava iskoristiti mogućnosti prijave projekta na natječaja za sufinanciranje, čim se takve prilike ukažu.

U proračunu Općine Trnovec Bartolovečki ove je godine osigurano milijun kuna za dogradnju vrtića, ali i 167.500 kuna za rekonstrukciju unutarnjeg prostora postojeće zgrade, koja je izvršena. Također, Općina Trnovec Bartolovečki godišnje izdvaja 1,7 milijuna kuna za sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima.

Valja podsjetiti da je prošle godine završio projekt energetske obnove Dječjeg vrtića „Zeko” u Trnovcu kojim je dotrajala stolarija zamijenjena novom i izvedena je termoizolacijska fasada što će doprinijeti značajnim uštedama na troškovima za energiju. Tako će skorom dogradnjom Općina Trnovec Bartolovečki imati moderan, energetski učinkovit i kapacitetom dostatan objekt dječjeg vrtića u Trnovcu.

Život i društvo

Grad Novi Marof za programe i projekte 26 udruga u ovoj godini izdvojio više od 76.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Siniša Jenkač u četvrtak je, 11. srpnja, potpisao ugovore s predstavnicima udruga kojima su dodijeljena sredstva u sklopu Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Grada Novog Marofa u 2024.godini.

Riječ je o 26 udruga, odnosno 28 prijavljenih projekata čija je ukupna vrijednost 76.314 eura.

– To je doista mnogo novca, a u pitanju su samo udruge koje su izvan sustava, odnosno izvan Zajednice sportskih udruga i Vatrogasne zajednice, udruga u kulturi i sportskih društava. Kad bi još i to pribrojili, sredstava koja izdvajamo iz proračuna je mnogo, mnogo više – rekao je Jenkač.

Udruge će 60 posto sredstava dobiti unaprijed, a preostalih 40 posto kada realiziraju i opravdaju programe ili projekte, a gradonačelnik je istaknuo da nije riječ samo o udrugama iz Novog Marofa.

– Grad podržava i rad udruga koje nisu s našeg područja, ali djeluju ovdje ili pak imaju članove Novomarofčane. Kao lokalnoj samoupravi, cilj nam je da dobro funkcionira i taj sektor koji je  nevladin, odnosno nije javni sektor, stoga za njih svake godine izdvajamo značajne iznose – izjavio je Jenkač.

Naglasio je da će se na inicijativu udruge Mladi za Marof, koja je pokrenula projekt „Zajedno živimo, zajedno planiramo”, pokušati registrirati i Mreža udruga grada Novog Marofa te pozvao predstavnike udruga da se uključe. Kroz tu bi Mrežu udruge komunicirale i razmjenjivale informacije o aktivnostima koje provode i događanjima koja organiziraju.

– Nama je interesantno da vi međusobno komunicirate i da vam se važnije aktivnosti koje imate ne preklapaju jer smo imali priliku doživjeti da se dosta toga preklapa, pa ljudi ne stignu ići na dva, tri događanja istovremeno. Kroz Mrežu udruga svi će kroz godinu definirati svoje aktivnosti i znati kada i koja događanja, odnosno manifestacije organiziraju ostali. Vjerujemo da će to u konačnici rezultirati većim brojem posjetitelja na eventima – kazao je novomarofski gradonačelnik.

Sredstva osigurana u novomarofskom gradskom proračunu osnovna su sredstva za programe i projekte, a Jenkač je predstavnicima udruga savjetovao da naprave i iskorak i iskoriste ono što se dodatno nudi.

–  Pokušajte naći sredstva izvan lokalnih proračuna te raditi i provoditi takve projekte i programe koji mogu biti financirani iz drugih izvora, primjerice ministarstava, a i Europska unija nudi puno toga pa možete krenuti i u tom smjeru, osigurati si još više sredstava, a time i kvalitetniji rad – zaključio je.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Ne vidim razlog zašto žene u Hrvatskoj ne bi služile vojni rok”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Hrvatsko Ministarstvo obrane radi na izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama jer Hrvatska od iduće godine ponovno uvodi služenje vojnog roka.

O tome su u emisiji U mreži Prvog HRT-a govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu, Arsen Bauk iz SDP-a, Ante Deur iz HDZ-a te vojni analitičar profesor Marinko Ogorec.

Bauk naglašava kako Hrvatska i dalje ostaje na konceptu profesionalne vojske. Kako kaže, nakon obuke, dio vojnika koji želi ostati u oružanim snagama će ostati, a ostali će nastaviti sa svojim civilnim životom s određenim znanjima koja će steći u dva ili tri mjeseca.

Na pitanje koliko bi mladih godišnje moglo ići na odsluženje vojnog roka i imamo li kapaciteta za njihovu izobrazbu, Deur je odgovorio da kapacitete imamo.

– Smatram da imamo kvalitetne časnike i dočasnike, imamo vojarne koje su dobre i tu nema bojazni. Vojska ima svoj sustav rada i tu nema bojazni da će to biti kvalitetno i u interesu oružanih snaga, ali i zainetesiranih mladih ljudi.

Ogorec smatra kako je sada vidljivo da vojni rok nije trebalo zamrzavati jer kada se neke sposobnosti dulje vrijeme ne primjenjuju, onda dolazi do problema.

– Dobro bi bilo da je vojni rok ostao kao takav. Pred OSRH je pet i pol mjeseci da započnu s novim aktivnim služenjem vojnog roka, a kako će se to realizirati, tek ćemo vidjeti, rekao je.

Naglašava kako je dva do tri mjeseca dovoljno za temeljnu obuku.

Bauk je rekao da je u dragovoljnom služenju vojnog roka izostao broj ročnika koji bi se pridružili OSRH.

– Uključivanjem većeg broja mladih muškaraca i žena povećala bi se prilika da postanu pripadnici OSRH – kazao je.

Predsjednik je rekao kako nam nedostaje 4000 vojnika, a taj podatak nitko nije demantirao.

Ogorec je kazao da civilni vojni rok ne postoji i da je to naša izmišljotina koja nam se, kako kaže, osvetila i banalizirala cijelu situaciju.

– Postoji slučaj da pojedinac zbog priziva savjesti ne želi uzeti oružje u ruke, ali to ga ne limitira ni po jednom drugom pitanju. Ne vidim zašto takav pojedinac ne bi obukao na sebe odoru i služio vojsku sa svojim kolegama, naglasio je.

Dodaje kako unutar vojske postoji cijeli niz aktivnosti koje ti ljudi mogu obnašati.

Što se tiče obveznog služenja vojnog roka i za žene i za muškarce, Ogorec smatra da bi to trebalo biti tako.

– Ne vidim razlog zašto žene ne bi služile vojni rok – naglasio je.

Deur dodaje da će se žene moći prijavljivati u sustav. Ističe kako je u Domovinskom ratu bilo mnogo žena koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje