U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u srijedu se otvara izložba o Varteksovoj stoljetnoj povijesti
U Muzeju za umjetnost i obrt, u srijedu, 4. rujna, otvara se izložba o stoljetnoj povijesti jedne od najvećih i...
ZAŠTO NE PRIČAMO
Ženska soba – Centar za seksualna prava i partnerske organizacije u Zagrebu su predstavile kampanju „Pričajmo jezikom ravnopravnosti“, upozorivši da „hrvatski jezik reflektira neravnopravnost žena u patrijarhalnom društvu“.
Uglavnom, treba koristiti „ženske inačice“ pojedinih „riječi muškog roda“ kad se radi o „ženama i djevojčicama“, na primjer „pilot – pilotkinja“, a ako takvih riječi nema, pozivaju se građani (i, naravno, građanke) da ih izmisle, pa je tako, na primjer, predloženo i ovo: „mudrac – mudrica“… u što baš nisam uvjeren, ali nije to bitno, nego ovo što slijedi.
Kampanja je hvalevrijedna jer u službenoj uporabi (na primjer u natječajima za radna mjesta) treba ravnopravno koristiti oblike kao što su „vozač – vozačica“.
Ali nešto je trulo u kampanji ovoj. I to već u naslovu: „Pričajmo jezikom ravnopravnosti“.
Pokojni Tomislav Lipljin često je (i javno) znao reći: „Mi Hrvati ne pričamo, nego pripovijedamo ili razgovaramo, odnosno govorimo“ (ovisno o kontekstu). To mnogi ne znaju, što i nije smrtni grijeh: jasno je da je u svakodnevnom govoru glagol „pričati“ čest, a (prečesto) se zavuče i u medijski prostor.
No svakako bi ga trebalo izbjegavati u službenoj uporabi, a naročito u kampanji kojoj je tema – hrvatski jezik.
Ne bi to bilo tako strašno da se na službenu web-stranicu kampanje nije uvukao i ovaj „ravnopravni“ par: „hirurg – hirurškinja“. Pa dokle, draga braćo… i sestre?! „Dokle će to tako? Dokle će u mojoj kući da popuje svako?!“ (citat iz „Pozorišta u kući“ Novaka Novaka).
P. S. Umro je akademik Ante Stamać – profesor, čudak, prijatelj, genij; majstor hrvatskog jezika. Još je 1999. u velikoj anketi „Što očekujete u novom tisućljeću“ odgovorio najpametnije: „U novom tisućljeću očekujem samo svoju smrt“. Neka mu je laka hrvatska zemljica koju je toliko volio.
Izvor:
Foto: FACEBOOK / ŽENSKA SOBA
Udruga „Ritam misli“ iz Varaždina svojim djelovanjem pokušava pobijediti nedaće i unijeti malo vedrine i radosti, a poezija je svakako dobar put.
U nemogućnosti poetskih susreta uživo, u želji da se poezija govori glasnije i snažnije organiziraju Web IMPULS – poezija na odstojanju, koji mogu putem YouTube kanala pratiti zaljubljenici poezije širom svijeta.
– U srijedu, 27. siječnja, s početkom u 19:30 ljubitelji poezije moći će uživati u još jednom pjesničkom susretu. Najavljeni gosti, akademik Luko Paljetak i fra Ivan Kramar, pružit će nam nezaboravan ugođaj. Poezija vrsnih majstora, barda hrvatske književnosti Luke Paljetka i izuzetnog autora, franjevca Ivana Kramara svakako će utažiti žeđ mnogim ljubiteljima dobre poetske riječi – ističu iz Udruge „Ritam misli“.
Ako ste pjesnik i želite sudjelovati u izravnom susretu, prijaviti se možete na Facebook stranici Ritma misli na sam događaj, a ako želite biti dio publike možete ih pratiti od 19:30 na YouTube kanalu (Web impuls 9 ritam misli).
– Poezija otvara nove vidike, ubrzava bilo i prožima misao. Poezija nas oplemenjuje – kažu voditelji i organizatori, pjesnici Ljubica Ribić i Milan Novak.
Članovi i članice KUD-a Mihovljan 2016. godine na poziv tamošnjega Hrvatskoga amaterskog kulturno-umjetničkog društva “Glinska tamburica” sudjelovali su na 10. Međunarodnoj smotri folklora “Ivanje u Glini”.
– Nakon folklornog nastupa uslijedilo je druženje svih KUD-ova, a nama je ostalo u sjećanju kao ono na kojem je, osim veselja, poslužen izvrstan bograč koji je pripremilo domaće lovačko društvo. Nažalost, mnogobrojne članice i članove HAKUD-a “Glinska tamburica” i njihove obitelji pogodio je nedavni potres te su mnogi od njih ostali bez svojih domova, bilo privremeno, bilo trajno – objašnjava predsjednik mihovljanskoga KUD-a dr. sc. Predrag Kočila.
Članice i članovi KUD-a Mihovljan, kao i brojni simpatizeri HAKUD-a, u ovoj teškoj situaciji nisu zaboravili na svoje folklorne prijatelje iz Gline te su skupili donacije koje su 22. siječnja dostavljene u njihov sabirni centar.
– Nemoguće je riječima opisati emocije koje su me prožimale prolaskom kroz razrušeno područje, ali isto je tako i nemoguće opisati i nesebičnu zahvalnost gospođe Anite Kramarić na dopremljenoj pomoći. Usprkos nezaobilaznoj temi o koroni i potresu, kao istinski kudovci koji čuvaju tradicijsku i kulturnu baštinu dogovorili smo neki novi zajednički nastup u nekoj novoj i obnovljenoj Glini. Još jednom veliko “Hvala!” svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji! – poručuje Kočila.