ŠTRAJK I U BOLNICAMA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Službenik s visokom stručnom spremom u državnoj ili gradskoj upravi u rujnu će raditi 168 sati. Ovaj mjesec ima 21 radni dan, a u državnim i gradskim upravama u pravilu se ne radi prekovremeno. Liječnik subspecijalist iz Specijalne bolnice za plućne bolesti i TBC u Klenovniku će istovremeno na poslu provesti oko 250 sati.
Čak i ako će štrajkati.

Sindikati liječnika i medicinskih sestara prošli su tjedan najavili da će u generalni štrajk stupiti 18. rujna. Pridružit će im se i kolege iz četiri bolnice u Varaždinskoj županiji. Među njima su i oni iz bolnice u Klenovniku.

U toj zdravstvenoj ustanovi radi 15-ak specijalista i subspecijalista te specijalizanata. Da bi se u bolnici mogao organizirati rad, svaki doktor mora u prosjeku dežurati pet puta mjesečno. To znači da će, primjerice, početi dežurati u utorak u 7 sati i na radnome mjestu biti najmanje 24 sata, dakle sve do srijede. Međutim, gotovo i nema doktora koji će otići kući sljedećeg dana u 7 sati.

Moglo bi Vas zanimati:

Sindikalisti oduševljeni – trgovci napokon imaju pravo na dan tjednog odmora i neradne blagdane

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat trgovine Hrvatske (STH) pozdravljaju rješenje od 6. veljače 2024. godine kojim Ustavni sud...

U pravilu ostaju u bolnici do 10 sati ili još duže, jer trebaju predati službu kolegama i obaviti razne druge poslove. Ostatak toga dana trebaju iskoristiti za odmor, jer sljedeći dan nemaju slobodan, nego moraju doći na posao, gdje ih čekaju pacijenti koji su na liječenju, a uz to rad u ambulantama, na dijagnostičkim pretragama…
Ovakva je svakodnevica većine hrvatskih liječnika zaposlenih u bolnicama, pri čemu još više vremena na poslu provode oni iz manjih bolnica kao što je ona u Klenovniku. Iz te ustanove je u posljednjem desetljeću otišlo 10-ak doktora, a pacijenata i posla je sve više.

“Moramo raditi prekovremeno”

Jesu li bolnički doktori za svoj rad premalo ili previše plaćeni, pitanje je o kojem se naširoko raspravlja uoči najavljenog štrajka.

– Osnovna neto plaća liječnika specijalista je oko 7.300 kuna, a sa subspecijalizacijom iznosi 8.000 do 9.000 kuna. Sve iznad toga zaradi se dežurstvima i pripravnošću. Puno se raspravlja o našim plaćama, ali se pritom zaboravlja navesti koliko sati smo odradili. U našoj bolnici prosječna mjesečna satnica je oko 250 sati – kaže dr. Vlatko Pavlić, specijalist internist – pulmolog, koji je sindikalni povjerenik Hrvatskog liječničkog sindikata u bolnici u Klenovniku.

Sindikati traže novi kolektivni ugovor kojim bi se redovan rad duži od 40 sati tjedno plaćao 50 posto više, kao prekovremeni rad.

Nakon što je sud ukinuo Kolektivni ugovor iz 2011. godine, dežurstva i pripravnost plaćaju se paušalno umjesto kao prekovremeni sati. Sporni su i dodaci na posebne uvjete rada i odgovornost. Dr. Pavlić potvrđuje da su im plaće pale i do 30 posto.

– Mi razumijemo da novca u državnom proračunu nema dovoljno, ali za to smo najmanje krivi. Ovdje se ne radi o tome da se borimo za povećanje plaća, nego samo o tome da se primjereno vrednuje naš prekovremeni rad. Radimo daleko više od onoga što je zakonom propisano. Kakva je situacija s brojem doktora u našoj bolnici, jasno vam govori podatak da naš ravnatelj, koji je liječnik, vodi Jedinicu intenzivnog liječenja, a za to mu nitko ništa ne plaća. U cijeloj Hrvatskoj nedostaje 4.500 liječnika. Moramo raditi prekovremeno, pa bi bilo normalno da se ti sati onda i plate – navodi.

U bolnici u Klenovniku je, kaže, samo jedna liječnica povukla suglasnost na tjedni rad duži od 48 sati. – Mi ostali nismo, jer da smo to učinili, bolnicu bismo mogli zatvoriti. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju uvođenje smjenskog rada, ali doista ne znam kako bi se u našoj ustanovi to moglo organizirati – kaže dr. Pavlić.

Odgovornost

Ministar zdravlja Rajko Ostojić prošli je tjedan ustvrdio da je štrajk legitimno pravo zaposlenih, ali da za njega razloga nema. – Kad usporedimo plaće liječnika s plaćama drugih osoba s visokom stručnom spremom u javnom sektoru, tada su njihove plaće veće od 33 do 50 posto – izjavio je za Večernji list.

Međutim, dr. Pavlić podsjeća da školovanje doktora traje puno duže nego školovanje za bilo koje drugo zanimanje. – Jedan subspecijalist školovao se 23 do 24 godine. Nakon osnovne i srednje škole slijedi šest godina Medicinskog fakulteta, četiri godine specijalizacije plus dvije godine subspecijalizacije. Po novom, po završetku Medicinskog fakulteta specijalizacija i subspecijalizacija traju pet ili šest godina – navodi dr. Pavlić.

Međutim, nisu bitne samo godine školovanja. – Liječnički posao je visoko odgovoran i za svaku grešku se traže višemilijunske naknade. Osiguranje je preskupo. Primjerice, liječnik specijalist bi za mjesečnu premiju trebao izdvajati gotovo pola osnovne plaće – upozorava.

Koliko će liječnika iz četiri bolnice u Varaždinskoj županiji stupiti u štrajk 18. rujna, teško je procijeniti. Sindikalni povjerenik u Općoj bolnici Varaždin, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u županiji, dr. Denis Grgurović je prošli tjedan bio na godišnjem odmoru pa od njega nismo uspjeli dobiti izjavu.

Sigurno je da će se štrajku pridružiti medicinske sestre i tehničari iz Opće bolnice Varaždin i Specijalne bolnice u Klenovniku s obzirom na to da je velika većina učlanjena u Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, koji definitivno podržava štrajk.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić je najavio je da će štrajkati 46.000 liječnika i medicinskih sestara iz cijele Hrvatske, što je 70 posto medicinskog osoblja. Istaknuo je da će tijekom štrajka sindikati nastojati da građani i pacijenti što manje trpe.

NE DOLAZITE U BOLNICE!
Iz sindikata su pacijentima poručili da tijekom štrajka ne dolaze u bolnice ako njihovo zdravstveno stanje nije hitno. Rad u bolnicama će se odvijati kao nedjeljama. To znači da će medicinski djelatnici zbrinuti sve hitne pacijente kao i inače. Međutim, unaprijed zakazani specijalistički pregledi, pretrage i operativni zahvati neće se obavljati ako se ne radi o hitnim stanjima koja ugrožavaju život i teško narušavaju zdravlje. Pacijenti čije je zdravstveno stanje hitno, dobit će potrebne zdravstvene usluge, dok će ostali pacijenti dobiti novi termin.

Izvor:
Foto: ARHIVA RT