Povežite se s nama

U fokusu

Doktor specijalist se školuje 22 godine, a osnovna plaća mu je 7.300 kuna

Objavljeno:

- dana

ŠTRAJK I U BOLNICAMA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Službenik s visokom stručnom spremom u državnoj ili gradskoj upravi u rujnu će raditi 168 sati. Ovaj mjesec ima 21 radni dan, a u državnim i gradskim upravama u pravilu se ne radi prekovremeno. Liječnik subspecijalist iz Specijalne bolnice za plućne bolesti i TBC u Klenovniku će istovremeno na poslu provesti oko 250 sati.
Čak i ako će štrajkati.

Sindikati liječnika i medicinskih sestara prošli su tjedan najavili da će u generalni štrajk stupiti 18. rujna. Pridružit će im se i kolege iz četiri bolnice u Varaždinskoj županiji. Među njima su i oni iz bolnice u Klenovniku.

U toj zdravstvenoj ustanovi radi 15-ak specijalista i subspecijalista te specijalizanata. Da bi se u bolnici mogao organizirati rad, svaki doktor mora u prosjeku dežurati pet puta mjesečno. To znači da će, primjerice, početi dežurati u utorak u 7 sati i na radnome mjestu biti najmanje 24 sata, dakle sve do srijede. Međutim, gotovo i nema doktora koji će otići kući sljedećeg dana u 7 sati.

U pravilu ostaju u bolnici do 10 sati ili još duže, jer trebaju predati službu kolegama i obaviti razne druge poslove. Ostatak toga dana trebaju iskoristiti za odmor, jer sljedeći dan nemaju slobodan, nego moraju doći na posao, gdje ih čekaju pacijenti koji su na liječenju, a uz to rad u ambulantama, na dijagnostičkim pretragama…
Ovakva je svakodnevica većine hrvatskih liječnika zaposlenih u bolnicama, pri čemu još više vremena na poslu provode oni iz manjih bolnica kao što je ona u Klenovniku. Iz te ustanove je u posljednjem desetljeću otišlo 10-ak doktora, a pacijenata i posla je sve više.

“Moramo raditi prekovremeno”

Jesu li bolnički doktori za svoj rad premalo ili previše plaćeni, pitanje je o kojem se naširoko raspravlja uoči najavljenog štrajka.

– Osnovna neto plaća liječnika specijalista je oko 7.300 kuna, a sa subspecijalizacijom iznosi 8.000 do 9.000 kuna. Sve iznad toga zaradi se dežurstvima i pripravnošću. Puno se raspravlja o našim plaćama, ali se pritom zaboravlja navesti koliko sati smo odradili. U našoj bolnici prosječna mjesečna satnica je oko 250 sati – kaže dr. Vlatko Pavlić, specijalist internist – pulmolog, koji je sindikalni povjerenik Hrvatskog liječničkog sindikata u bolnici u Klenovniku.

Sindikati traže novi kolektivni ugovor kojim bi se redovan rad duži od 40 sati tjedno plaćao 50 posto više, kao prekovremeni rad.

Nakon što je sud ukinuo Kolektivni ugovor iz 2011. godine, dežurstva i pripravnost plaćaju se paušalno umjesto kao prekovremeni sati. Sporni su i dodaci na posebne uvjete rada i odgovornost. Dr. Pavlić potvrđuje da su im plaće pale i do 30 posto.

– Mi razumijemo da novca u državnom proračunu nema dovoljno, ali za to smo najmanje krivi. Ovdje se ne radi o tome da se borimo za povećanje plaća, nego samo o tome da se primjereno vrednuje naš prekovremeni rad. Radimo daleko više od onoga što je zakonom propisano. Kakva je situacija s brojem doktora u našoj bolnici, jasno vam govori podatak da naš ravnatelj, koji je liječnik, vodi Jedinicu intenzivnog liječenja, a za to mu nitko ništa ne plaća. U cijeloj Hrvatskoj nedostaje 4.500 liječnika. Moramo raditi prekovremeno, pa bi bilo normalno da se ti sati onda i plate – navodi.

U bolnici u Klenovniku je, kaže, samo jedna liječnica povukla suglasnost na tjedni rad duži od 48 sati. – Mi ostali nismo, jer da smo to učinili, bolnicu bismo mogli zatvoriti. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju uvođenje smjenskog rada, ali doista ne znam kako bi se u našoj ustanovi to moglo organizirati – kaže dr. Pavlić.

Odgovornost

Ministar zdravlja Rajko Ostojić prošli je tjedan ustvrdio da je štrajk legitimno pravo zaposlenih, ali da za njega razloga nema. – Kad usporedimo plaće liječnika s plaćama drugih osoba s visokom stručnom spremom u javnom sektoru, tada su njihove plaće veće od 33 do 50 posto – izjavio je za Večernji list.

Međutim, dr. Pavlić podsjeća da školovanje doktora traje puno duže nego školovanje za bilo koje drugo zanimanje. – Jedan subspecijalist školovao se 23 do 24 godine. Nakon osnovne i srednje škole slijedi šest godina Medicinskog fakulteta, četiri godine specijalizacije plus dvije godine subspecijalizacije. Po novom, po završetku Medicinskog fakulteta specijalizacija i subspecijalizacija traju pet ili šest godina – navodi dr. Pavlić.

Međutim, nisu bitne samo godine školovanja. – Liječnički posao je visoko odgovoran i za svaku grešku se traže višemilijunske naknade. Osiguranje je preskupo. Primjerice, liječnik specijalist bi za mjesečnu premiju trebao izdvajati gotovo pola osnovne plaće – upozorava.

Koliko će liječnika iz četiri bolnice u Varaždinskoj županiji stupiti u štrajk 18. rujna, teško je procijeniti. Sindikalni povjerenik u Općoj bolnici Varaždin, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u županiji, dr. Denis Grgurović je prošli tjedan bio na godišnjem odmoru pa od njega nismo uspjeli dobiti izjavu.

Sigurno je da će se štrajku pridružiti medicinske sestre i tehničari iz Opće bolnice Varaždin i Specijalne bolnice u Klenovniku s obzirom na to da je velika većina učlanjena u Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, koji definitivno podržava štrajk.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić je najavio je da će štrajkati 46.000 liječnika i medicinskih sestara iz cijele Hrvatske, što je 70 posto medicinskog osoblja. Istaknuo je da će tijekom štrajka sindikati nastojati da građani i pacijenti što manje trpe.

NE DOLAZITE U BOLNICE!
Iz sindikata su pacijentima poručili da tijekom štrajka ne dolaze u bolnice ako njihovo zdravstveno stanje nije hitno. Rad u bolnicama će se odvijati kao nedjeljama. To znači da će medicinski djelatnici zbrinuti sve hitne pacijente kao i inače. Međutim, unaprijed zakazani specijalistički pregledi, pretrage i operativni zahvati neće se obavljati ako se ne radi o hitnim stanjima koja ugrožavaju život i teško narušavaju zdravlje. Pacijenti čije je zdravstveno stanje hitno, dobit će potrebne zdravstvene usluge, dok će ostali pacijenti dobiti novi termin.

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

U fokusu

Pronađite posao po svojoj mjeri u Varaždinskoj ili Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U suradnji s portalom posao.hr donosimo aktualne i atraktivne vijesti s tržišta rada. Portal za zapošljavanje donosi top 10 poslovnih ponuda, nepropustite priliku i prijavite se! Sretno!

KTC d.d. zapošljava skladištara (m/ž) u Varaždinu. Prijave se zaprimajud od 10.12. Poželjno je da kandidat ima položen tečaj za viljuškaristu no nije uvjet za posao. Prijavite se brzo i jednostavno putem linka.

HSG Kariera d.o.o. traži održivača (m/ž) postrojenja u Čakovcu. Prijave se zaprimaju do 31.12.2021. Poslodavac za rad treba 6 osoba koje će biti spremne na rad u smjenama te je poželjno da imaju radno iskustvo na sličnim poslovima. Više informacija o natječaju i podatke za prijavu potražite ovdje.

MASSIVE PANELS d.o.o. zapošljava administratora (m/ž) u odjelu nabave. Mjesto rada je Veliki Bukovec, a rok za prijavu je 01.01.2022. Posao zahtijeva dnevnu komunikaciju s novim i postojećim dobavljačima. Kako se prijaviti saznajte na linku.

MEEL USLUGE d.o.o. zapošljava pizza majstora (m/ž) u restoranu Palatin u Varaždinu. Rok za prijavu je 20.12.2021. Posao obuhvaća pripremu tijesta za pizzu i krušne peći te pečenje pizze. Podatke za prijavu pronađite na linku.

Mamut Fortis d.o.o. / Arena traži operatera – blagajnika (m/ž) u automat klubu za igre na sreću. Mjesto rada je Novi Marof , a rok za prijavu je 20.12.2021. Novozaposleni će biti zadužen za vrženje uplate i isplate novca, komunikaciju s gostima kluba te rad s automatima za igre na sreću. Prijavite se ovdje.

KTC d.d. traži prodavača (m/ž) u Jalžabetu. Rok za prijavu je 09.12.2021. Kandidat mora imati završenu srednju stručnu spremu i radno iskustvo. Prijave se zaprimaju putem linka.

OLD START j.d.o.o. zapošljava autolimara (m/ž). Mjesto rada je Mala Stubica. Prijaviti se možete do 14.12.2021. Radno mjesto zahtijeva obavljanje autolimarskih poslova i ostalih pomoćnih poslova. Informacije za prijavu pronađite ovdje.

Ustanova za zdravstvenu njegu u kući KANCIJAN traži medicinsku sestru / prvostupnika sestrinstva (m/ž). Poslodavac daje mogućnost financiranja studija sestrinstva, stimulativna primanja, radno vrijeme u jednoj smjeni te povremeni rad subotom uz slobodne praznike, blagdane i nedjelje. Posao se obavlja u kući bolesnika na području grada Varaždina i bliže okolice, a rok za prijavu je 10.12.2021. Više informacija i podatke za prijavu pogledajte ovdje.

K & S d.o.o. zapošljava poslovođu (m/ž) u metalskoj proizvodnji. Mjesto rada je Varaždin, a rok za prijavu je 06.12.2021. Poslodavac traži odgovornog radnika sa završenom srednjom, višom ili visokom strunom spremom te uz to mora imati 3 godine radnog iskustva. Kako se prijaviti pogledajte na linku.

Camaloon zapošljava content writer for UK market (m/f). Posao se obavlja iz udobnosti vlastitog doma. Od kandidata se očekuje priprema dobro strukturiranih skica sa smjernicama SEO-a pomoću sustava za upravljanje sadržajem, lektoriranje i uređivanje objava na blogu  te koordinacija s marketinškim i dizajnerskim timom. Prijave traju do 11.12.2021. i zaprimaju se putem linka.

Više poslova potražite klikom na link i pretražite trenutno raspoložive radne pozicije za prijavu. Sretno u potrazi!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje