Povežite se s nama

Život i društvo

Drugi svijet: djeca spremaju ručak u šumi, a jasličari spavaju na otvorenom

Objavljeno:

- dana

VRTIĆ U NORVEŠKOJ

Sunce, kiša, snijeg… Zamislite da vam je dijete svaki dan vani, na svježem zraku, šest sati dnevno.

Za vrtić ga spremite tako da mu stavite vodonepropusni kombinezon i kapicu. Igra se u pijesku, skače po šumi, od blata radi figurice, na vatri peče ručak, a brine se i za ovce i piliće na farmi u sklopu vrtića. Jasličari svoje dane također provode na zraku, a spavaju ušuškani u kolicima, vani, na zraku.

Djeca na zraku provedu 6 sati dnevno, po bilo kakvom vremenu

Ovakav program prosječnom hrvatskom tati ili mami sigurno nameće pitanja – zašto su vani, neće li se dijete prehladiti i nisu li ta djeca stalno prljava.

No takav program uobičajen je u predškolskom odgoju svih skandinavskih zemalja, a u Norveškoj, jednoj od najbogatijih zemalja Europe, velika se važnost daje upravo boravku u prirodi i poticanju individualnosti.

U to su se uvjerili djelatnici varaždinskog vrtića Dječji svijet koji su u sklopu programa Europske unije Comenius posjetili norveški Kvernaland. Cilj Comeniusa je uz upoznavanje s igrama i igračkama drugih zemalja i razmjena iskustava u predškolskom odgoju.

– Njihov odnos prema odgoju je sasvim drugačiji. Kako je tamo uglavnom hladno i pada kiša, djeca su cijelo vrijeme u svojim vodootpornim “radnim” odijelima. Vele, tako mora biti jer se od rane dobi moraju priviknuti na vremenske uvjete. Vrlo često hodaju i 6 do 7 kilometara u šumi i tamo se igraju – izrađuju figurice od blata, penju se po drveću, preskaču potočiće…

U svom pristupu prema djeci potiču samostalnost i individualnost, a opet svi zajedno vrlo dobro funkcioniraju kao grupa – kaže ravnateljica vrtića pedagoginja Ljubimka Hajdin.

Mala farma

Zajedno sa sudionicima Comeniusa iz drugih država uključenih u projekt (Turska, Bugarska, Slovenija, Latvija) posjetili su i vrtić koji je na farmi, ali je i sam jedna mala farma. – Vrtić je uz farmu, a djeca doslovno imaju svoje životinje o kojima se brinu. Naravno, s njima su i odgojiteljice i asistenti. S jednom odgojnom skupinom od 18 do 24 djece rade dvije odgojiteljice i tri asistenta, koji su najčešće, koliko smo primijetili, drugih nacionalnosti – priča Ljubimka.

Na prvome mjestu Norvežanima su obrazovanje i zdravstvo

Ono što je varaždinsku delegaciju posebno fasciniralo jest i “inicijacija” koju nakon završenog vrtića prolaze mali Norvežani.

– Prije odlaska u školu odlaze na jedan dan i noć zajedno s odgajateljima u planinarski dom kako bi prespavali jednu noć sami, bez roditelja. To znači da su spremni za školu. Razmišljamo o tome da tu ideju uvedemo i u naš vrtić – kaže Ljubimka.

Jednostavni ljudi

Ovakav odgoj i pristup nije slučajan u Skandinaviji. Varaždinci su primijetili da su i odrasli Norvežani nakon posla cijelo vrijeme na trgovima i ulicama, obučeni upravo u vodonepropusnu odjeću, da se puno kreću, trče, voze bicikl.

– Iako smo imali predrasude da su sjevernjaci zatvoreni, radi se o izrazito otvorenom narodu i jako jednostavnim ljudima. Kada smo bili tamo, shvatili smo i da oni nisu bogati zato jer imaju novaca nego zato jer ne troše na ono što im ne treba. Najjednostavniji primjer su njihovi prioriteti u raspoređivanju sredstava proračuna. Njima su na prvome mjestu odgoj i obrazovanje te zdravstvo – veli Ljubimka.

Vjerojatno bi, kad bi se mentalitet hrvatskog naroda pretvorio u norveški, i naš prirodni prirast prestao padati. Kako su i Varaždinci iz vrtića tamo čuli, i sjevernjaci su imali problema s natalitetom, pa su to riješili ulaganjem u obrazovanje. U toj zemlji čak 97 posto djece pohađa jaslice i vrtić. Uz takav program, nije ni čudo.

NORVEŠKA INCIJACIJA

Završna “svečanost” pred odlazak u školu norveških predškolaca nije priredba u kojoj recitiraju pjesmice. Njihova priredba je odlazak u planinu, tj. planinarski dom s odgajateljima, bez roditelja. Kada jednu noć provedu sami, bez roditelja, to znači da su spremni otisnuti se u školski život.

Istočno perfekcionisti, sjeverno individualci

U sklopu projekta Varaždinci iz Dječjeg svijeta već su posjetili vrtiće u Turskoj i Bugarskoj. – U Istanbulu smo naišli na privatni vrtić rezerviran za najbogatije gdje se djecu već od ranih nogu uči da postanu perfekcionisti. U Bugarskoj smo primljeni u državnom vrtiću gdje se njeguje obrazovanje u skupini i to unaprijed organizirano, a veliko značenje pridaju upravo tradiciji i folkloru. Norveška je sasvim drugi svijet. A mi smo… negdje između. Neki naginju na jednu, a drugi na drugu stranu – kaže Ljubimka Hajdin.

KAKO FUNKCIONIRA SUSTAV?

U Norveškoj, kao i kod nas, postoje vrtići privatnih i javnih osnivača, ali sve je malo drugačije posloženo. Cijene su jednake kao što su jednaka i davanja iz proračuna regije, a razlika je jedna ali bitna. Privatnim vrtićima se za održavanje prostora daje novac iz regionalnog proračuna, dok se za regionalne ne daje jer njih održava regija.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

U Mrkoplju predstavljeni okusi brezničkohumskog kraja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedaleko Begovog Razdolja i Delnica na putu prema Rijeci nalazi se malo mjesto Mrkopalj sa svega tisuću žitelja raštrkanih u 6 naselja. Tamo se odnedavno održava zanimljiva manifestacija kojoj je cilj spajanje različitih vrsta umjetnosti, sportskih i zabavnih događaja uz nezaobilazni šarm goranskoga kraja.

Proteklog je vikenda tako održan 8. Artfest uoči 240. godišnjice dobivanja povelje koju je Mrkoplju dodijelila carica Marija Terezija davne 1785. godine. Uz brojne goste uglavnom iz Bakra, Severina na Kupi i mjesta iz okruženja, ove su godine na Artfestu nastupile i članice udruge Starinski žmaki iz Brezničkog Huma predstavivši starinske gastrodelicije našega podneblja.

– Nakon lipanjskoga predstavljanja na trodnevnim svečanostima povodom Dana Općine Grožnjan u Istri, sada smo Starinske žmake predstavili žiteljima Primorsko-Goranske županije u Općini Mrkopalj – kaže predsjednica udruge Starinski žmaki mr Darinka Andrašek i napominje kako je cilj udruge upravo što više ovakvih gostovanja i predstavljanja starinskih jela i slastica što širem krugu ljudi u Hrvatskoj ali i izvan nje, jer tako ujedno čuvamo našu tradiciju i baštinu od zaborava. Starinski su žmaki ovom prilikom ponudili tradicionalne kolače brezničkohumskoga kraja, domaće rakije i likere i nezaobilaznu jedinstvenu knjigu – kuharicu napisanih recepata.

Darinka Andrašek istaknula je kako su izložbeni stol prigodno dekorirali starinskim stolnjakom, ručnicima, starinskim glinenim i keramičkim posuđem, te košaricama punim medenjaka i “prfkača”, te s gibanicama i „loparima” na daskama. Uz rakije nudila se specifična pogača našega kraja zvana “tulčenjak”, koji izraz predstavlja vrijedno jezično bogatstvo Brezničkog Huma gdje se u svih pet naselja za isti starinski kolač koriste različiti nazivi. Ponudu su dopunili cicmare i zlijevke, neizostavni nagrađeni lopari, kolač od tikvi, gibanice orehnjača i makovnjača, pita od jabuka, domaći kuglof spravljen po bečkoj recepturi, medenjaci i šape iz razdoblja kada se uvelike koristio med, potom obične kiflice s mašću, fine vanili kiflice i druge slastice.

– Korist i iskustvo obostrani su zahvaljujući sjajnim domaćinima – ravnateljici TIC-a Mrkopalj Goranki Tuhtan i načelniku Općine Mrkopalj Josipu Brozoviću, pa se s pravom možemo nadati budućim suradnjama – zaključila je mr Darinka Andrašek.

Nastavite čitati

Život i društvo

Novom Marofu odobreno 15.800 eura za projekt oborinske odvodnje u Završju Podbelskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon raspisanog natječaja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, donijeta je odluka od dodijeli bespovratnih sredstava općinama i gradovima diljem Hrvatske za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda za sufinanciranje u 2024. godini.

Među tim gradovima nalazi se i Grad Novi Marof kojemu je odobreno 15.800 eura za projekt sanacije (zacjevljenja) oborinske odvodnje uz nerazvrstanu cestu NC 1-017 u Završju Podbelskom. Radi se o projektu ukupne vrijednosti 70.000 eura, pa će tako ostatak od 54.200 eura osigurati Grad u svojem Proračunu.

Novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač istaknuo je kako je ovo samo nastavak radova na području grada.

– Nastavljamo s uređenjem prometnica i komunalne infrastrukture na području grada. Ovoga puta na red je došlo Završje Podbelsko. Radi se o važnom projektu ukupne vrijednosti 70.000 eura, tako da mi je vrlo drago što smo uspjeli bar dio sredstava osigurati iz drugih izvora. Uskoro kreće postupak nabave, dok početak samih radova očekujemo tijekom jeseni – kazao je gradonačelnik Jenkač.

Dodajmo kako je odlukom Ministarstva odobreno financiranje za 352 projekta ukupne vrijednost 10,5 milijuna eura, a radi se o projektima kojima je cilj razvoj komunalnog gospodarstva te ujednačavanje komunalnog standarda, odnosno poticanje boljeg obavljanja komunalnih djelatnosti i podizanje razine javnih usluga.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje