Povežite se s nama

Život i društvo

Dugogodišnji gljivar Mislović: „Na tržnice je potrebno uvesti red kada je u pitanju prodaja gljiva!“

Objavljeno:

- dana

Nedavne obilne kiše pogodovale su rastu gljiva pa je sezona ove godine, čini se, vrlo uspješna i bogata tim slasnim šumskim plodovima.

Potvrdio je to i Vladimir Mislović, predsjednik Gljivarskog društva Smrčak iz Čakovca, koji je s članovima Društva nedavno organizirao iznimno uspješnu izložbu gljiva u okviru manifestacije „Jesen u gradu Zrinskih“, na kojoj je bilo izloženo više od čak 170 vrsta gljiva. Izložba je bila edukativnog karaktera pa su posjetitelji od međimurskih gljivara mogli saznati sve o pojedinim vrstama jestivih, nejestivih, otrovnih i smrtno otrovnih gljiva. Gljivari mogu biti zadovoljni što je izvrstan rezultat ostvaren baš uoči proslave rođendana Društva Smrčak, koje ove godine slavi uspješnih 25 godina rada.

– Tijekom tog vremena imali smo 23 izložbe samo u Čakovcu, u Varaždinu 15-ak, kao i u školama, mjesnim zajednicama i na drugim mjestima – rekao je Mislović, inače umirovljeni inženjer strojarstva, koji se gljivarstvom bavi već više od 50 godina i jedan je od tek petorice determinatora u Međimurskoj županiji.

Edukacija

Bogato, dugogodišnje iskustvo branja gljiva, obilaženja tržnica, sajmova i izložbi pokazalo je, govori Mislović, da ljudi općenito vrlo slabo poznaju gljive i njihove karakteristike, a nerijetko i sami gljivari zamijene pojedine vrste gljiva, što može biti vrlo opasno. Stoga je cilj Društva edukacija i zalaganje za uvođenje reda na tržnice i sajmove.

– Naš je cilj prije svega educirati javnost o tome kakve su gljive, koja je njihova važnost, kako se ponašati u šumi, ali i ukazati na to da su neke vrste zaštićene zakonom, što puno ljudi ne zna. Primjerice, na nedavnoj izložbi prišao mi je čovjek, donio kozonogu rupičarku i pitao kako se priprema za jelo. To je jedna od rijetkih gljiva koja se može jesti sirova, a delikatese od te gljive, poput salate, u Francuskoj stoje i do 100 eura. Ta gljiva je, međutim, zaštićena. Rekao je da ju je nabavio u Varaždinu na placu, gdje je trgovac imao dvije-tri vreće tih, zakonom zaštićenih, gljiva. Zalažem se za to da se u ovoj državi uvede neki red. Primjerice, u Mađarskoj, otkad znam za sebe, a išao sam kao mladić tamo često, svaki prodavač gljiva, a ima ih puno, ima certifikat, odnosno garanciju da može prodati gljive. Kod nas, nažalost, toga nema – govori Mislović te dodaje da za raspoznavanje gljiva i sve potrebne informacije postoje ovlašteni determinatori koji su polazili edukaciju i kod komisije Hrvatskoga mikološkog saveza položili zahtjevan ispit.

Osim zbog zakonski zaštićenih, edukacija je potrebna i zbog činjenice da ljudi, pa čak i dugogodišnji gljivari, ubiru i konzumiraju nejestive i otrovne gljive.

– Primjerice, moj susjed, gljivar koji 45 godina bere gljive, pronašao je jestive rusule, krasnice, ali nerazvijene. Inače postoji vrlo mnogo vrsta krasnica, a među njegovima se našla i nerazvijena smrdljiva krasnica koja je otrovna. Nerazvijene gljive se ne beru, kao ni prestare. Čovjek je pripremio i u slast pojeo gljive i onda je u par dana izgubio sedam i pol kila, povraćao je i imao probavnih tegoba. Dakle, jedna jedina otrovna gljiva, a mislio je da je znalac – istaknuo je te dodao:

– Ono što mene čini zabrinutim jest pitanje: zašto se ljudi ne uključe u društvo nego samostalno beru gljive? Greške se događaju, a ona može biti i kobna. Osim toga, na placu u Čakovcu sam sreo čovjeka koji prodaje punu vreću suhih gljiva, rekao je da su to vrganji. Upozorio sam ga da nisu sve vrganji i da su neke lisičarke, no nije mi vjerovao, a ja se nisam htio pravdati s njim. Znam da čovjek hoće zaraditi, međutim, smeta me lakomost ljudi koja je postala tako izrazita, a vrlo je ružna pojava.

Najbrojnija živa bića

Gljive su najbrojnija živa bića na Zemlji, a Mislović objašnjava da ih ima čak dvostruko više nego biljaka – više od 630.000 vrsta u svijetu, a s obzirom na to da svijet gljiva nije do kraja istražen, pretpostavka je da se točna brojka prelazi milijun i dvjesto tisuća vrsta.

– Dijele se na organizme nižeg i višeg ranga. Ono što ljudi ne znaju je to da su gljive nižeg ranga vrlo bitne. Da njih nema, ne bi bilo vina ni piva jer izazivaju vrenje. Da nema kvasca, ne bi bilo ni zdiganoga tijesta. Da nije otkriven penicilin koji se dobiva od zelene plijesni kistca, bilo bi puno manje pučanstva na Zemlji. Gljive višeg ranga su ove koje mi beremo. Zatim se dijele na simbionte, one koje žive u zajednici, pa na saprofite koji se hrane odumrlim tvarima biljnog ili životinjskog svijeta, te na parazite koji rastu na drvu i smatraju se nametnicima. Podjela ima vrlo mnogo, a većinom su to gljive nižeg ranga kojima se bave mikolozi gledajući ih mikroskopima – objasnio je predsjednik Smrčka.

U Hrvatskoj poznajemo oko 2000 gljiva, od čega je četvrtina nejestivih ili otrovnih, ostale su jestive, ali neke su od njih vrlo malo vrijedne pa se ni ne beru. Međimurje je, kaže, specifično jer ima puno stanovnika po kvadratnom metru, puno obradivih površina, a malo šuma u odnosu na druge županije. Najpoznatije je po smrčku kojeg tamo ima najviše, zato se svake godine organizira Smrčkijada, no ona je ove godine izostala zbog epidemiološke situacije.

– Osim u međimurske šume, idemo i u Rasinju, Apatovec, na Kalnik, u Varaždinske Toplice, Križevce, a znamo ići i na Očuru, u Klenovnik, Salinovec, Ivanečku Željeznicu, ali i u druge dijelove Hrvatske i Sloveniju… Ivanečko područje, posebno južna strana Ivanščice, je jako plodno, a s Gljivarskim društvom iz Ivanca često surađujemo. Nalazimo tu vrlo teške otrovnice poput zelene pupavke, žućkaste pupavke, panterove muhare, a bliska im je i muhara, no ona nije smrtno otrovna. Čak je postala temelj za pripravu nekih narkotika. Najpopularnije su ovdje vrganjevke, a najkvalitetnija gljiva koju ovdje također nalazimo je carska blagva, to je nešto posebno, ali je na moju žalost zaštićena. Najnovije otkriće je da šume Zagorja i Međimurja imaju tartufe. Mikolozi i tartufari iz Istre su ovdje u Županiji održali predavanje, a u našem vinogradu su s psom obučenim za traženje tartufa pronašli prekrasne primjerke – navodi Mislović, uz napomenu da je svake subote dežuran jedan determinator koji s gljivarima ide u šume.

Zanimljiva je i činjenica da gljiva ima tijekom cijele godine, pa čak i zimi. Primjeri su zimska panjevčica, bukovača i brestovača, inače poluparaziti koji počinju na stablima bujati u listopadu i studenome.

Ljekovita svojstva

Mislović naglašava da gljive nisu samo hrana, nego i lijek. Pune su minerala, no ta je znanost, tvrdi, kod nas tek u povojima.

– Japanci su prvi počeli o tome progovarati, a tek prije dviju godina održan je Kongres svjetskih mikologa u Rimu, gdje su predstavljena saznanja poput toga da se od, primjerice, hrastove sjanice, koja inače nije konzumna, prave čajevi i tinkure koje u japanskoj medicini pomažu kod liječenja 10-ak vrsta karcinoma. Ili, recimo, čaga i brezova guba vrlo su ljekovite gljive, pojačavaju imunitet, ali ljudi to ne znaju – ističe.

Osim branja gljiva, odlazak u šumu podrazumijeva druženje gljivara, ali i brigu o čistoći i očuvanju šume.

– Gljivarenje je prekrasno, puno se krećemo. To je skup ljudi koji su uvijek dobre volje, spremni na šalu i skromnih zahtjeva. Razvučemo stolove, družimo se, ali iza nas ostanu samo tragovi. Stalno čistimo šume. Kao i mnogo drugih gljivara, volim doći u šumu i zagrliti drvo na minutu-dvije, tako se lakše zaspi navečer. Šuma je tako plemenita, puna tajni i mistična, i nevjerojatno smiruje. Jedini je problem što smo prestaro Društvo, mladih je članova vrlo malo. Stoga pozivam mlade ljude koji vole prirodu da se učlane, višestruko će vam se isplatiti – zaključio je za kraj ovaj strastveni gljivar.

Život i društvo

Brojni Ivančani žele zasaditi klonove ivanečke lipe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Grad Ivanec

Predstavnici Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, kojima se pridružio i gradonačelnik Milorad Batinić, 4. ožujka su sa stabla stare velelisne lipe u Ivancu (Tilia platyphyllosScop.), uzeli oko 250 novih plemki od kojih će se u rasadniku Instituta proizvesti klonovi.

Ovaj projekt Grad provodi treću godinu za redom sa ciljem da proizvodnjom kloniranih sadnica lipe trajno, za budućnost,sačuva originalni genetski zapis matičnog stabla.

Tim povodom je u Ivancu boravio i dipl. ing. Ivica Čehulić, voditelj Odjela rasadničke proizvodnje u Šumarskom institutu.

Na nastavak ovoga projekta Grad se odlučio zbog velikog interesa građana. Naime, nakon što im je ujesen lani na gradskoj špici besplatno podijeljeno 140 mladih lipa (dok je još 10 stabalaca Grad ustupio mjesnim odborima koji su ih zasadili u okolici društvenih domova), neprestano se javljaju novi građani koji bi na svojim imanjima također željeli zasaditi ivanečku lipu.

To i ne čudi, jer zna se da su za svoju lipu Ivančani emotivno jako vezani.

Lipa je dugovječni simbol Ivanca za koji se pretpostavlja da je star više od 600 godina. Stari zapisi navode de je vjerojatno zasađena početkom 14. stoljeća, prilikom svečanog preuzimanja Starog grada od strane ivanovačkog reda.

Budući da je starost načela matično stablo, Grad Ivanec ga je odlučio sačuvati projektom kloniranja.

Napominjemo da su reznice uzete i prošle godine, a od njih proizvedeni klonovi lipe za isporuku će biti spremni najesen ove godine. Grad će i tada dio stabalaca pokloniti građanima, a o početku predbilježbi obavijestit ćemo vas na vrijeme.

Što se tiče reznica koje su uzete danas, one će za isporuku biti spremne 2022. godine.

Grad mladim ivanečkim lipama planira zasaditi parkovne površine te od njih formirati drvored u Poslovnoj zoni. Inače, za svaki klon izdaje se numerirana svjedodžba o podrijetlu sadnica, kao potvrda da stabalce nosi originalni genom matičnog stabla.

Sve troškove ovoga projekta financira Grad Ivanec.

Nastavite čitati

Život i društvo

Općina Vidovec priprema Strategiju razvoja pametne općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Načelnik Općine Vidovec Bruno Hranić održao je sastanak s dr. Julijem Domcom, savjetnikom Predsjednika RH za energiju i klimu, a vezano uz izradu Strategije razvoja pametne općine.

Navedena strategija odredit će daljnji razvoj Općine Vidovec u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije i čiste energije s ciljem poboljšanja kvalitete života stanovnika i predstavlja sveobuhvatan razvojni plan. U skladu s nacionalnim i EU standardima, služit će kao osnova budućeg gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja općine usmjerena na efikasno povlačenje sredstava iz fondova EU.

Domac je ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske-REGEA, a od 2013. i predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija za energiju i okoliš – FEDARENE sa sjedištem u Bruxellesu. Od 2004. radi za Europsku komisiju kao evaluator projekata, savjetuje Europsku komisiju kao pozvani stručnjak, a od 2017. član je i Političkog odbora EU-a Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju.

S obzirom na odličnu suradnju koju je načelnik Hranić imao s dr. Domcem u Europskom odboru regija gdje je Domac bio suradnik na izradi Hranićevog mišljenja “Upravljanje energetskom unijom i čista energija”, dogovorena je daljnja suradnja na izradi Strategije razvoja pametne općine za Općinu Vidovec.

Nastavite čitati