Tvrtka EKO MEĐIMURJE je najveći međimurski metaloprerađivač, koji zapošljava 520 radnika i gotovo cjelokupnu metalsku proizvodnju plasira na inozemna tržišta.

U široj javnosti malo je poznato da se upravo u Šenkovcu izrađuju dijelovi strojeva za renomirane svjetske proizvođače kao što su Caterpillar, Komatsu, Liebherr i Wirtgen, kompanije koje imaju iznimno visoke zahtjeve za kvalitetu, a s kojima je EKO MEĐIMURJE razvilo partnerske odnose ponajprije zbog visoke tehnološke opremljenosti i stručnoga kadra. Malo je tvrtki u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti tako suvremenim proizvodnim postrojenjem, ali i brigom za vlastiti kadar, što je bio povod za razgovor s članovima Uprave EKO MEĐIMURJA Sašom Novakovićem, Juricom Soldatom i Tomislavom Radekom.

Strana tržišta

Kako ocjenjujete poslovnu 2017. i što očekujete od 2018. godine?
– Prošla, 2017. godina bila je vrlo izazovna, no isto tako i vrlo uspješna, i to ne samo po ostvarenom prihodu i otvaranju novih tržišta nego i zbog znatnog povećanja naše produktivnosti i efikasnosti. Pozitivni trendovi u poslovanju nastavljaju se i u 2018. godini, a prema ugovorenim poslovima možemo reći i da nam je dugoročna perspektiva odlična. S obzirom na to da 100 posto naše proizvodnje izvozimo na zahtjevna zapadnoeuropska tržišta i u portfelju imamo kupce koji su svi odreda multinacionalne kompanije, očekujemo ostvarivanje još boljih poslovnih rezultata u budućnosti. Osnovni ciljevi koje smo stavili pred nas su osiguranje dugoročnog rasta i stabilnosti poslovanja – istaknuo je Saša Novaković.

Budući da je u javnosti trenutno najaktualnija tema „primanja radnika u Hrvatskoj“, kakva je situacija u EKO MEĐIMURJU u tom pogledu?
– Budući da je još jedna uspješna poslovna godina iza nas, možemo se pohvaliti da smo, uz sva ostala materijalna prava i primanja koji naši radnici imaju, u prosincu prošle godine isplatili i 13. plaću. Time radnicima pokazujemo da cijenimo njihov rad i zalaganje te da postignute rezultate adekvatno i nagrađujemo. Ako pogledamo prosječnu plaću, ukalkuliravši sve isplate tijekom godine, prosječna plaća u 2017. godini kod nas je iznosila oko 6700 kuna neto, a cilj nam je da već u ovoj godini prijeđemo granicu od 7000 kuna. Da to sve ne bi bila samo priča, već krajem 1. kvartala 2018. isplatit ćemo nagradu svim zaposlenicima. Također, želim istaknuti da već i danas u EKO MEĐIMURJU stotinjak radnika prima prosječnu neto plaću na godišnjem nivou od 1000 eura ili više.

520 radnika zaposleno je ovog trenutka u najvećem međimurskom metaloprerađivaču

Moglo bi Vas zanimati:

Ide novi paket Vladinih mjera, evo što će biti s cijenama struje, plina i 30 osnovnih proizvoda

Vladine mjere idu dalje. Kućanstva će plin i dalje plaćati u prosjeku 50-ak eura, a struju gotovo 60 eura po...

Naši radnici su svjesni da upravo svakodnevnim zajedničkim radom na povećanju efikasnosti stvaramo uvjete za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata, kao osnovnog preduvjeta za rast plaća u budućnosti – objasnio je Tomislav Radek.

Svjedoci smo svakodnevnog iseljavanja radnika u inozemstvu. Kako gledate na tu situaciju?
– Siguran sam da će se taj trend iseljavanja ubrzo preokrenuti zbog očekivanog rasta plaća u Hrvatskoj, a osobito u našem sektoru. Konkretno, samo na razini prošle godine smo svim našim radnicima povećali materijalna prava i primanja, odnosno, prosječna plaća u EKO MEĐIMURJU samo prošle godine rasla je za 10 posto. Tako da već i danas računice pokazuju da se, ako čovjek želi u inozemstvu živjeti istim standardom kao kod kuće – odlazak na rad u inozemstvo ne isplati.

Treba uzeti u obzir činjenicu da pravi majstori već i sada u Hrvatskoj dobro žive od svog rada. Kod nas su plaće majstora veće nego plaće profesora, a najbolji majstori imaju plaće na nivou liječnika u Hrvatskoj.

Pristojno živjeti u vlastitom domu, s vlastitom obitelji, ili pak odlazak na rad u inozemstvo, u kojem ste uvijek stranac, dilema je koju svatko mora riješiti za sebe. Moje je osobno mišljenje da je već sad razlika u zaradi i kvaliteti života premala za takvu žrtvu – rekao je Saša Novaković.

Prijedlozi Vladi RH

Kako vidite ulogu Vlade Republike Hrvatske u pogledu odljeva kadrova u inozemstvo i općenito gospodarskog oporavka?
– Odljev kadrova je strukturni problem koji negativno utječe na gospodarstvo, ali pogađa i cijelo naše društvo, stoga je velika odgovornost na Vladi u rješavanju ovog pitanja. Mi smo kao gospodarstvenici u više navrata prema Vladi iznosili prijedloge mjera koje bi pomogle rastu gospodarstva, a jedna od najvažnijih je porezno rasterećenje plaća. Naime, za isplatu prosječne hrvatske plaće, koja je prema zadnjim podacima iznosila oko 6200 kuna neto, poslodavac mora izdvojiti 10.300 kuna bruto. Znači, radnik od svoje bruto plaće mora odmah kod isplate uplatiti na ime doprinosa, prireza i poreza iznos od 4100 kuna ili 40 posto svoje plaće. Taj postotak se mora u najkraćem mogućem roku smanjiti jer samo porezno rasterećenje može dovesti do rasta i jačanja gospodarstva u cjelini.

Paradoksalna je činjenica da spadamo među zemlje s najvišim porezima na rad na svijetu, ali istovremeno ubiremo znatno manje ukupnih poreznih prihoda od rada u odnosu na zemlje s nižim porezima. Razlog leži u činjenici da samo propulzivno i kapitalno snažno gospodarstvo može generirati veće porezne prihode, dok porezni sustav kakav mi imamo na duži rok donosi upravo suprotno. Naša Vlada mora stvoriti preduvjete za značajniji gospodarski rast, čime bi se i u proračun prikupljalo više poreza, stoga čudi ponašanje naših vlada i nadležnih ministarstava da tu činjenicu uporno ignoriraju i provode eksperimentalne porezne politike koje su prvenstveno u službi kratkoročnoga „krpanja rupa u proračunu“.

Nadalje, od Vlade očekujemo da će donijeti mjere u smjeru značajnog povećanja neoporezivih isplata (regres, božićnica) po uzoru na susjednu nam Austriju. Velika većina poslodavaca spremna je značajno povećati te isplate, no trenutni porezni sustav je destimulirajući za takve isplate.

S obzirom na to da smo izvoznik, monetarna politika koju provodi Hrvatska narodna banka, a prema kojoj je kuna praktički jedna od jačih valuta u svijetu, što u svakom slučaju nije realno, također nam dodatno otežava poslovanje – zaključio je Jurica Soldat.