Povežite se s nama

U fokusu

U EKO MEĐIMURJU radnici-majstori već sada ostvaruju neto primanja veća od 1000 eura

Objavljeno:

- dana

Tvrtka EKO MEĐIMURJE je najveći međimurski metaloprerađivač, koji zapošljava 520 radnika i gotovo cjelokupnu metalsku proizvodnju plasira na inozemna tržišta.

U široj javnosti malo je poznato da se upravo u Šenkovcu izrađuju dijelovi strojeva za renomirane svjetske proizvođače kao što su Caterpillar, Komatsu, Liebherr i Wirtgen, kompanije koje imaju iznimno visoke zahtjeve za kvalitetu, a s kojima je EKO MEĐIMURJE razvilo partnerske odnose ponajprije zbog visoke tehnološke opremljenosti i stručnoga kadra. Malo je tvrtki u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti tako suvremenim proizvodnim postrojenjem, ali i brigom za vlastiti kadar, što je bio povod za razgovor s članovima Uprave EKO MEĐIMURJA Sašom Novakovićem, Juricom Soldatom i Tomislavom Radekom.

Strana tržišta

Kako ocjenjujete poslovnu 2017. i što očekujete od 2018. godine?
– Prošla, 2017. godina bila je vrlo izazovna, no isto tako i vrlo uspješna, i to ne samo po ostvarenom prihodu i otvaranju novih tržišta nego i zbog znatnog povećanja naše produktivnosti i efikasnosti. Pozitivni trendovi u poslovanju nastavljaju se i u 2018. godini, a prema ugovorenim poslovima možemo reći i da nam je dugoročna perspektiva odlična. S obzirom na to da 100 posto naše proizvodnje izvozimo na zahtjevna zapadnoeuropska tržišta i u portfelju imamo kupce koji su svi odreda multinacionalne kompanije, očekujemo ostvarivanje još boljih poslovnih rezultata u budućnosti. Osnovni ciljevi koje smo stavili pred nas su osiguranje dugoročnog rasta i stabilnosti poslovanja – istaknuo je Saša Novaković.

Budući da je u javnosti trenutno najaktualnija tema „primanja radnika u Hrvatskoj“, kakva je situacija u EKO MEĐIMURJU u tom pogledu?
– Budući da je još jedna uspješna poslovna godina iza nas, možemo se pohvaliti da smo, uz sva ostala materijalna prava i primanja koji naši radnici imaju, u prosincu prošle godine isplatili i 13. plaću. Time radnicima pokazujemo da cijenimo njihov rad i zalaganje te da postignute rezultate adekvatno i nagrađujemo. Ako pogledamo prosječnu plaću, ukalkuliravši sve isplate tijekom godine, prosječna plaća u 2017. godini kod nas je iznosila oko 6700 kuna neto, a cilj nam je da već u ovoj godini prijeđemo granicu od 7000 kuna. Da to sve ne bi bila samo priča, već krajem 1. kvartala 2018. isplatit ćemo nagradu svim zaposlenicima. Također, želim istaknuti da već i danas u EKO MEĐIMURJU stotinjak radnika prima prosječnu neto plaću na godišnjem nivou od 1000 eura ili više.


520 radnika zaposleno je ovog trenutka u najvećem međimurskom metaloprerađivaču

Naši radnici su svjesni da upravo svakodnevnim zajedničkim radom na povećanju efikasnosti stvaramo uvjete za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata, kao osnovnog preduvjeta za rast plaća u budućnosti – objasnio je Tomislav Radek.

Svjedoci smo svakodnevnog iseljavanja radnika u inozemstvu. Kako gledate na tu situaciju?
– Siguran sam da će se taj trend iseljavanja ubrzo preokrenuti zbog očekivanog rasta plaća u Hrvatskoj, a osobito u našem sektoru. Konkretno, samo na razini prošle godine smo svim našim radnicima povećali materijalna prava i primanja, odnosno, prosječna plaća u EKO MEĐIMURJU samo prošle godine rasla je za 10 posto. Tako da već i danas računice pokazuju da se, ako čovjek želi u inozemstvu živjeti istim standardom kao kod kuće – odlazak na rad u inozemstvo ne isplati.

Treba uzeti u obzir činjenicu da pravi majstori već i sada u Hrvatskoj dobro žive od svog rada. Kod nas su plaće majstora veće nego plaće profesora, a najbolji majstori imaju plaće na nivou liječnika u Hrvatskoj.

Pristojno živjeti u vlastitom domu, s vlastitom obitelji, ili pak odlazak na rad u inozemstvo, u kojem ste uvijek stranac, dilema je koju svatko mora riješiti za sebe. Moje je osobno mišljenje da je već sad razlika u zaradi i kvaliteti života premala za takvu žrtvu – rekao je Saša Novaković.

Prijedlozi Vladi RH

Kako vidite ulogu Vlade Republike Hrvatske u pogledu odljeva kadrova u inozemstvo i općenito gospodarskog oporavka?
– Odljev kadrova je strukturni problem koji negativno utječe na gospodarstvo, ali pogađa i cijelo naše društvo, stoga je velika odgovornost na Vladi u rješavanju ovog pitanja. Mi smo kao gospodarstvenici u više navrata prema Vladi iznosili prijedloge mjera koje bi pomogle rastu gospodarstva, a jedna od najvažnijih je porezno rasterećenje plaća. Naime, za isplatu prosječne hrvatske plaće, koja je prema zadnjim podacima iznosila oko 6200 kuna neto, poslodavac mora izdvojiti 10.300 kuna bruto. Znači, radnik od svoje bruto plaće mora odmah kod isplate uplatiti na ime doprinosa, prireza i poreza iznos od 4100 kuna ili 40 posto svoje plaće. Taj postotak se mora u najkraćem mogućem roku smanjiti jer samo porezno rasterećenje može dovesti do rasta i jačanja gospodarstva u cjelini.

Paradoksalna je činjenica da spadamo među zemlje s najvišim porezima na rad na svijetu, ali istovremeno ubiremo znatno manje ukupnih poreznih prihoda od rada u odnosu na zemlje s nižim porezima. Razlog leži u činjenici da samo propulzivno i kapitalno snažno gospodarstvo može generirati veće porezne prihode, dok porezni sustav kakav mi imamo na duži rok donosi upravo suprotno. Naša Vlada mora stvoriti preduvjete za značajniji gospodarski rast, čime bi se i u proračun prikupljalo više poreza, stoga čudi ponašanje naših vlada i nadležnih ministarstava da tu činjenicu uporno ignoriraju i provode eksperimentalne porezne politike koje su prvenstveno u službi kratkoročnoga „krpanja rupa u proračunu“.

Nadalje, od Vlade očekujemo da će donijeti mjere u smjeru značajnog povećanja neoporezivih isplata (regres, božićnica) po uzoru na susjednu nam Austriju. Velika većina poslodavaca spremna je značajno povećati te isplate, no trenutni porezni sustav je destimulirajući za takve isplate.

S obzirom na to da smo izvoznik, monetarna politika koju provodi Hrvatska narodna banka, a prema kojoj je kuna praktički jedna od jačih valuta u svijetu, što u svakom slučaju nije realno, također nam dodatno otežava poslovanje – zaključio je Jurica Soldat.

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje