Za manje od dva mjeseca nema više ograničenih cijena struje. Što nas čeka ovog proljeća?
Za manje od dva mjeseca prestaju Vladine mjere kojima se ograničava cijena struje za kućanstva i tvrtke. Građane i gospodarstvo...
U široj javnosti malo je poznato da se upravo u Šenkovcu izrađuju dijelovi strojeva za renomirane svjetske proizvođače kao što su Caterpillar, Komatsu, Liebherr i Wirtgen, kompanije koje imaju iznimno visoke zahtjeve za kvalitetu, a s kojima je EKO MEĐIMURJE razvilo partnerske odnose ponajprije zbog visoke tehnološke opremljenosti i stručnoga kadra. Malo je tvrtki u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti tako suvremenim proizvodnim postrojenjem, ali i brigom za vlastiti kadar, što je bio povod za razgovor s članovima Uprave EKO MEĐIMURJA Sašom Novakovićem, Juricom Soldatom i Tomislavom Radekom.
Kako ocjenjujete poslovnu 2017. i što očekujete od 2018. godine?
– Prošla, 2017. godina bila je vrlo izazovna, no isto tako i vrlo uspješna, i to ne samo po ostvarenom prihodu i otvaranju novih tržišta nego i zbog znatnog povećanja naše produktivnosti i efikasnosti. Pozitivni trendovi u poslovanju nastavljaju se i u 2018. godini, a prema ugovorenim poslovima možemo reći i da nam je dugoročna perspektiva odlična. S obzirom na to da 100 posto naše proizvodnje izvozimo na zahtjevna zapadnoeuropska tržišta i u portfelju imamo kupce koji su svi odreda multinacionalne kompanije, očekujemo ostvarivanje još boljih poslovnih rezultata u budućnosti. Osnovni ciljevi koje smo stavili pred nas su osiguranje dugoročnog rasta i stabilnosti poslovanja – istaknuo je Saša Novaković.
Budući da je u javnosti trenutno najaktualnija tema „primanja radnika u Hrvatskoj“, kakva je situacija u EKO MEĐIMURJU u tom pogledu?
– Budući da je još jedna uspješna poslovna godina iza nas, možemo se pohvaliti da smo, uz sva ostala materijalna prava i primanja koji naši radnici imaju, u prosincu prošle godine isplatili i 13. plaću. Time radnicima pokazujemo da cijenimo njihov rad i zalaganje te da postignute rezultate adekvatno i nagrađujemo. Ako pogledamo prosječnu plaću, ukalkuliravši sve isplate tijekom godine, prosječna plaća u 2017. godini kod nas je iznosila oko 6700 kuna neto, a cilj nam je da već u ovoj godini prijeđemo granicu od 7000 kuna. Da to sve ne bi bila samo priča, već krajem 1. kvartala 2018. isplatit ćemo nagradu svim zaposlenicima. Također, želim istaknuti da već i danas u EKO MEĐIMURJU stotinjak radnika prima prosječnu neto plaću na godišnjem nivou od 1000 eura ili više.
520 radnika zaposleno je ovog trenutka u najvećem međimurskom metaloprerađivaču
Naši radnici su svjesni da upravo svakodnevnim zajedničkim radom na povećanju efikasnosti stvaramo uvjete za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata, kao osnovnog preduvjeta za rast plaća u budućnosti – objasnio je Tomislav Radek.
Svjedoci smo svakodnevnog iseljavanja radnika u inozemstvu. Kako gledate na tu situaciju?
– Siguran sam da će se taj trend iseljavanja ubrzo preokrenuti zbog očekivanog rasta plaća u Hrvatskoj, a osobito u našem sektoru. Konkretno, samo na razini prošle godine smo svim našim radnicima povećali materijalna prava i primanja, odnosno, prosječna plaća u EKO MEĐIMURJU samo prošle godine rasla je za 10 posto. Tako da već i danas računice pokazuju da se, ako čovjek želi u inozemstvu živjeti istim standardom kao kod kuće – odlazak na rad u inozemstvo ne isplati.
Treba uzeti u obzir činjenicu da pravi majstori već i sada u Hrvatskoj dobro žive od svog rada. Kod nas su plaće majstora veće nego plaće profesora, a najbolji majstori imaju plaće na nivou liječnika u Hrvatskoj.
Pristojno živjeti u vlastitom domu, s vlastitom obitelji, ili pak odlazak na rad u inozemstvo, u kojem ste uvijek stranac, dilema je koju svatko mora riješiti za sebe. Moje je osobno mišljenje da je već sad razlika u zaradi i kvaliteti života premala za takvu žrtvu – rekao je Saša Novaković.
Kako vidite ulogu Vlade Republike Hrvatske u pogledu odljeva kadrova u inozemstvo i općenito gospodarskog oporavka?
– Odljev kadrova je strukturni problem koji negativno utječe na gospodarstvo, ali pogađa i cijelo naše društvo, stoga je velika odgovornost na Vladi u rješavanju ovog pitanja. Mi smo kao gospodarstvenici u više navrata prema Vladi iznosili prijedloge mjera koje bi pomogle rastu gospodarstva, a jedna od najvažnijih je porezno rasterećenje plaća. Naime, za isplatu prosječne hrvatske plaće, koja je prema zadnjim podacima iznosila oko 6200 kuna neto, poslodavac mora izdvojiti 10.300 kuna bruto. Znači, radnik od svoje bruto plaće mora odmah kod isplate uplatiti na ime doprinosa, prireza i poreza iznos od 4100 kuna ili 40 posto svoje plaće. Taj postotak se mora u najkraćem mogućem roku smanjiti jer samo porezno rasterećenje može dovesti do rasta i jačanja gospodarstva u cjelini.
Paradoksalna je činjenica da spadamo među zemlje s najvišim porezima na rad na svijetu, ali istovremeno ubiremo znatno manje ukupnih poreznih prihoda od rada u odnosu na zemlje s nižim porezima. Razlog leži u činjenici da samo propulzivno i kapitalno snažno gospodarstvo može generirati veće porezne prihode, dok porezni sustav kakav mi imamo na duži rok donosi upravo suprotno. Naša Vlada mora stvoriti preduvjete za značajniji gospodarski rast, čime bi se i u proračun prikupljalo više poreza, stoga čudi ponašanje naših vlada i nadležnih ministarstava da tu činjenicu uporno ignoriraju i provode eksperimentalne porezne politike koje su prvenstveno u službi kratkoročnoga „krpanja rupa u proračunu“.
Nadalje, od Vlade očekujemo da će donijeti mjere u smjeru značajnog povećanja neoporezivih isplata (regres, božićnica) po uzoru na susjednu nam Austriju. Velika većina poslodavaca spremna je značajno povećati te isplate, no trenutni porezni sustav je destimulirajući za takve isplate.
S obzirom na to da smo izvoznik, monetarna politika koju provodi Hrvatska narodna banka, a prema kojoj je kuna praktički jedna od jačih valuta u svijetu, što u svakom slučaju nije realno, također nam dodatno otežava poslovanje – zaključio je Jurica Soldat.
Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin, evidentirano je 2.199 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilo ih je 512, u Ludbregu 245, Novom Marofu 303, Cestici 87 a u Varaždinu 1.052 osobe.
U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 2,4% ili za 53 osobe, a u usporedbi s istim veljačom 2022. godine, broj nezaposlenih veći je za 56 osoba, odnosno 2,6%. Ujedno je evidentirano i 326 tražitelja zaposlenja.
Tijekom veljače evidentirano je 357 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 259 osoba, nakon škole 6, a iz neaktivnosti 92 osobe.
Dodajmo da su tijekom veljače 2023. godine poslodavci prijavili 810 slobodnih radnih mjesta, što je za 9,3% (83 slobodna radna mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 10,5% (95 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Najtraženija zanimanja tijekom veljače bila su radnik na proizvodnoj liniji, telefonist, prodavač, elektromonter i čuvar.
Danas, 21. ožujka, u Međimurskoj županiji održana je konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su u petak, 17. ožujka, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić.
Time nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, što znači da upravljačka prava nad čakovečkom bolnicom s prvim danom iduće godine preuzima država.
Status međimurske najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude ovoga kraja kojima je bolnica više od ustanove.
– Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske, od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.
„Najveći dug u zdravstvu čine upravo bolnice pod upravljanjem države“
– Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što većinske dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Oni stvaraju 75 dugova u zdravstvu. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima. Nekada davno je netko odredio limite, a to su zapravo financijski iznosi koje bolnice dobivaju za svoj rad. Taj se limit prije 20+ godina definirao po nekim čudnim kriterijima i nitko nikada u ovih 20+ godina nije napravio dubinsku analizu zašto određeni iznos ide nekoj bolnici i po kojim kriterijima. Nikada se nije uspostavio sustav plaćanja bolnicama po stvarno odrađenom radu, s obzirom na to da neke bolnice u Hrvatskoj, a ŽB Čakovec je među njima, odrade svaki mjesec usluge koje su iznad limita u milijunskoj vrijednosti i onda za taj utrošeni materijal, lijekove, opremu i rad liječnika bolnica ostaje bez prihoda jer kad se fakturira, taj rad iznad limita se jednostavno odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otpisuje. Nije moguće održati sustav financijski stabilnim i zdravim ako se bolnicama ne plaćaju ulazni troškovi i to je trebao biti temelj svih reforma ako se nešto želi učiniti, a ne centralizirati sustav – ističe župan.
Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.
– Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati – rekao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke, misleći pritom na saborskog zastupnika iz redova HDZ-a Dražena Srpaka, a isto je učinio i Veljko Kajtazi.
– Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar – rekao je župan Matija Posavec.
„Dok su drugi čekali da im bolnicu izgradi država, Međimurje je svoju samo izgradilo“
Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.
– Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca. Naša je bolnica ovdašnjih ljudima više od zdravstvene ustanove. Još nas ima živih svjedoka koji smo izdvajali iz svojih plaća početkom 70-ih godina za gradnju nove bolničke zgrade, a naši potomci ponosni su na to nasljeđe. Dok su drugi skrštenih ruku čekali državu da im gradi bolnicu, Međimurci su je podigli vlastitim rukama, svojim žuljevima i većinom svojim novčanim sredstvima. Danas smo u našoj najvećoj ustanovi stvorili uvjete dostojnih znatno razvijenijih sredina, uvjete u kojima liječnici žele raditi, gdje nam mladi specijalisti dolaze iz drugih krajeva Hrvatske. Usprkos svemu, ne odustajemo od nakade da uvjerimo zakonodavca da se o našoj bolnici nitko neće bolje brinuti od nas samih – rekao je Glavina.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač dodaje da usvojene izmjene Zakona ne prate upute ni pojašnjenja kako nove odredbe provesti u praksi te je naglasila da je odluka Sabora štetna za Međimurje.
– Mislimo da se ništa temeljito neće promijeniti, ne znamo kojim se procesima i radom to može promijeniti. Nikakav plan razvoja dosad nismo dobili niti naputke o preuzimanje bolnice, koje će odjele bolnica imati, što će se raditi, da li će reforma ići dublje, ali mislimo generalno da smo dobro radili i da ćemo se, ako dođe do tog preuzimanja, i dalje zdušno zalagati da investicije i radni procesi idu, da se liječnici i medicinske sestre zapošljavaju i dalje, da se naša bolnica kadrovski i infrastrukturno ojača – istaknula je Tošić Grlač.
Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je da je ovo udarac za Međimursku županiju.
– Uskraćuje nam se mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu, što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinu decentralizacije, ali i zdravom razumu. Za nas je ova bolnica jedna jedina, a za Ministarstvo će ona biti samo jedna od 20-ak općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj i možemo misliti kakav će biti odnos prema njoj. Čime će se baviti Vlada i Ministarstvo? Kadroviranjem. Svakog ovog vijećnika, predsjednika vijeća svih 20-ak bolnica imenovat će Vlada na prijedlog ministra. Vlada će se baviti biranjem podobnih, a ne sposobnih, koji će upravljati našim bolničkim sustavom – naveo je Pavlic.
„Država nema sluha“
I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marićoštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.
– Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna. Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države. Podsjetit ću i na izborni program HDZ-a za lokalne izbore 2021. kojim je HDZ slao poruku „Sad je bitno – partnerstvo s općinama, gradovima i županijama“. Citiram: „Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama kao ni jedna Vlada dosad. Partnerstvo s njima gradit ćemo na četirima načelima.“ I HDZ 2021. godine po drugom načelu kaže: „Drugo načelo je funkcionalna decentralizacija, kojim smo lokalnim jedinicama dali veće ovlasti kako bismo mogli bolje odgovoriti potrebama građana.“ Upućujem poruku i pitam: Je li ovaj zakon o zdravstvenoj zaštiti decentralizacija koju je HDZ obećao 2021. građanima? – pita se Ban Vlahek.
Zastupnica Andreja Marić dodala je da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar.
– Kad bismo mi vidjeli na temelju dosadašnjeg primjera kakav je dobar gospodar država, onda bismo rekli ok, država je vlasnik nad KBC-ovima, KB-ovima, dobro posluju, pa će sad s ovim preuzimanjem biti sve riješeno, neće biti dugova ni lista čekanja. Međutim, 75 posto duga u zdravstvu rade upravo ustanove nad kojima upravlja država. Nemamo nikakvog jamstva što će se pozitivno dogoditi kada našu bolnicu preuzme država. Reduciranje odjela na temelju argumenta udaljenosti Čakovca i Varaždina je vrlo loše. Više od 85 posto gravitirajućeg stanovništva u Međimurju zbrinjavamo u Čakovcu, a slično je i u Varaždinu. Borit ćemo se da svi naši odjeli u bolnici ostanu sačuvani kao takvi, to je naš interes, da Međimurci svoju adekvatnu uslugu dobivaju doma, gdje smo razvijali odjele – zaključila je Marić.