Povežite se s nama

U fokusu

Oni čije su kuće oštećene zbog klizišta imaju pravo na stambeno zbrinjavanje, evo kako se prijaviti

Objavljeno:

- dana

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u utorak 2. travnja 2024. godine, na internetskim je stranicama objavilo Javni poziv za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje stanovnika obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada i uklanjanje ostataka porušenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Republike Hrvatske.

Prijave na poziv građani podnose putem jedinica lokalne samouprave na čijem se području kuća ili zgrada nalazi i to najkasnije do 1. srpnja 2024. godine. Propisani obrazac prijave dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva: https://mpgi.gov.hr. Općina odnosno grad, na čijem se području klizište nalazi, utvrđuje opravdanost zahtjeva te ga prosljeđuje u Ministarstvo koje potom donosi Odluku o stambenom zbrinjavanju.

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva su vlasnici obiteljskih kuća ili zgrada u kojima su stanovnici na dan pojave oštećenja obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada klizanjem tla imali prijavljeno prebivalište, prijavljeno boravište ili su u njima do nastanka oštećenja stanovali te najmoprimci sa ugovorima o najmu, koje se nalaze na područjima županija koje su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u skupine od I. do III.

Prihvatljivi zahtjevi su oni koji kumulativno zadovoljavaju slijedeće uvjete:

zgrade na kojima je utvrđeno oštećenje uslijed klizanja tla od strane nadležnog, u tu svrhu formiranog Stručnog povjerenstva,

zgrade koje se prema odredbama Zakona o gradnji smatraju postojećima i zgrade za koje je u propisanom roku podnesen zahtjev za ozakonjenje prema posebnom zakonu,

zgrade u kojima su stanovnici na dan pojave oštećenja imali prijavljeno prebivalište, prijavljeno boravište ili su u njima do nastanka oštećenja stanovali.

Na stabiliziranom zemljištu (sanirano i osigurano klizište koje provodi JLS) stambeno zbrinjavanje provodi se na jedan od slijedećih načina:

isplatom novčane pomoći korisniku,

organiziranom obnovom ili izgradnjom zamjenske zgrade.

U slučaju da klizište nije stabilizirano odnosno sanirano, stambeno zbrinjavanje provodi se na jedan od sljedećih načina:

darovanjem vlasniku druge useljive zgrade, odnosno stana u vlasništvu Republike Hrvatske, JLS ili JP(R)S, na području JLS na kojoj se nalazi klizištem uništena zgrada ili na području JLS koja graniči s JLS na kojoj se nalazi uništena zgrada,

kupnjom i darovanjem postojeće kuće ili stana odgovarajuće veličine,

izgradnjom i darovanjem zamjenske stambene zgrade na lokaciji uništene zgrade na zemljištu u vlasništvu korisnika Programa, JLS, JP(R)S ili Republike Hrvatske,

isplatom novčane pomoći korisniku Programa za izgradnju ili kupnju zamjenske zgrade u visini procijenjene vrijednosti nekretnine na koju bi korisnik imao pravo prilikom nabave na tržištu na području JLS,

praćenjem nastanka i razvoja oštećenja ugroženih zgrada uslijed pomaka klizišta uspostavom monitoringa klizišta.

Prihvatljive aktivnosti su:

uklanjanje ostataka uništenih ili porušenih zgrada,

izrada projektne i druge tehničke dokumentacije obnove/rušenja zgrade,

pribavljanje potrebnih dozvola,

izvođenje radova obnove/rušenja zgrade,

nabava opreme i opremanje zgrade,

nabava ili kupnja postojeće obiteljske kuće ili stambene zgrade ili stana,

izgradnja nove ili zamjenske obiteljske kuće ili stambene zgrade,

suradnja Ministarstva ili JLS kod ugovaranja najma obiteljske kuće ili stambene zgrade ili stana,

kontinuirano praćenje (monitoring klizišta) (izrada projekta monitoringa, nabava opreme i uspostava monitoringa),

isplata novčanih sredstava za nadoknadu troškova.

Spomenimo i kako se predmetni natječaj raspisuje temeljem Programa ublažavanja posljedica klizišta u Republici Hrvatskoj kojeg je donijela Vlada RH dana 21. prosinca 2023. godine dok su sredstva za financiranje stambenog zbrinjavanja osigurana su u Državnom proračunu RH.

Građani se u slučaju potrebe mogu obratiti jedinici lokalne samouprave na čijem se području klizište nalazi ili Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine upitom na adresu elektroničke pošte: [email protected].

Cjelokupna dokumentacija poziva dostupna je na internetskim stranicama Ministarstva.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje