Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreški hren je postao 48. hrvatski proizvod zaštićen na razini Europske unije

Objavljeno:

- dana

Ludbreški hren danas je postao 48. hrvatski proizvod zaštićen na razini Europske unije, izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Europska komisija je u Službenom listu Europske unije od 3. travnja objavila da je Ludbreški hren dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, čime je naziv tog jedinstvenog poljoprivrednog proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije.

– Ponosni smo što je Ludbreški hren danas postao 48. hrvatski, ali i 10. tradicionalni poljoprivredni proizvod Varaždinske županije zaštićen na razini Europske unije. Ovime su potvrđeni kvaliteta i jedinstvena svojstva Ludbreškog hrena, kao i to da je Varaždinska županija prava riznica hrvatskih gastronomskih delicija. Ponosni smo na trud koji pojedinci, OPG-ovi, udruge i tvrtke iz naše županije ulažu da bi očuvali i zaštitili tradiciju i običaje našega kraja. Čestitamo Euviti – Clusteru za ruralni razvoj i poduzetništvo iz Varaždina koji su pokrenuli postupak zaštite uz podršku i pomoć našeg Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša. Budući da se Ludbreški hren tradicionalno konzumira upravo na Uskrs, možemo ustvrditi da se radi o najljepšoj uskrsnoj čestitiki – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Ludbreški hren se ukratko može opisati kao ljut, oštar i osvježavajuć, izvrsno se slaže s kuhanim ili pečenim mesom, kao dodatak salatama, dobro se slaže i s ribom, a uz sve to je i jako zdrav.

Riječ je zapravo o korijenu povrtne kulture dobivene kultivacijom samonikle biljke hrena (Armoracia rusticana), a ta autohtona vrsta i istoimena čuvana sorta raste isključivo na području Varaždinske županije. Konzumira se kao svježi proizvod, prvenstveno prilog i dodatak jelima.

Ludbreški hren poseban je i po tome što ima značajan sadržaj ugljikohidrata, vlakana, minerala i vitamina, a u odnosu na druge vrste hrena sadrži veće količine fosfora i vitamina C. Prepoznali su to i stanovnici ludbreškoga kraja i cijele Varaždinske županije koji ga desetljećima koriste na različite načine: svježe naribani hren pomiješali bi s malo vrhnja ili naribanim jabukama, dodavali ga salati od cikle i mrkve ili bi spravljali hladan umak.

– Uz prirodne karakteristike proizvodnog područja, za proizvodnju Ludbreškog hrena ključan je ljudski čimbenik koji podrazumijeva tradicionalan način sadnje i poznavanje tehnologije uzgoja hrena, koji su važni za održavanje karakteristika čuvane sorte. Vještina uzgoja Ludbreškog hrena važna je od pripreme sadnica do dorade korijena za tržište, a specifičnost je i dorada biljke tijekom vegetacije te prepoznavanje optimalnog stupnja zrelosti kako bi se u konačnici dobio korijen prepoznatljivog oblika i senzorskih svojstava – ističu pak iz Ministarstva poljoprivrede.

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje