Povežite se s nama

Međimurje

FOTO Prekrasni međimurski konji uljepšavaju ionako oku ugodan okoliš Ergele u Žabniku

Objavljeno:

- dana

U nedjelju je u blizini najsjevernije geografske točke Hrvatske, u međimurskom Žabniku, dijelu Općine Sveti Martin na Muri, održan Dan otvorenih vrata Ergele međimurskoga konja.

Od 14 do 19 sati građani su mogli bez najave doći do Ergele, pogledati konje i saznati sve što ih zanima od djelatnika Javne ustanove „Međimurska priroda“, koja je zadužena za upravljanje Ergelom. Općina Sveti Martin na Muri je Javnoj ustanovi “Međimurska priroda” ustupila pašnjak od osam hektara, gdje je pušteno osam kobila te zavičajne pasmine. Pripremne radove, izradu zakloništa te nabavu konja i hrane financirala je Europska unija. Međimurski konj ili međimurec je hrvatska autohtona pasmina konja hladnokrvnog tipa nastala na području današnje Međimurske županije. Nekad je bio raširen i u jugozapadnoj Mađarskoj i istočnim dijelovima Slovenije. Danas u Međimurju populacija međimuraca broji četrdesetak grla. Pripada čistokrvnim pasminama ugroženima od izumiranja. Srećom, u nešto većoj populaciji održao se i s druge strane rijeke Mure, u susjednoj Mađarskoj.

Plemenita pasmina

Početak nastanka ove plemenite čistokrvne pasmine konja najvjerojatnije seže do prijelaza između kraja 18. i početka 19. stoljeća, kad se započelo s postupnim križanjem domaćih kobila, koje su imale primjese angloarapske krvi, s pastusima noričke, ardenske, peršeronske i brabantske uzgojne linije. S obzirom na to da je Međimurje u to vrijeme niz godina bilo pod mađarskom administrativnom upravom, u međunarodnoj stručnoj literaturi redom se navodi da pasmina ima mađarsko podrijetlo. Međimurski konj krupnog je rasta i čvrste građe, visine grebena 155-165 centimetara, po čemu je sličan hrvatskom hladnokrvnjaku. Viši je od treće autohtone hrvatske pasmine, hrvatskog posavca. Razmjerno je male glave i manjih, šiljatih ušiju, kratkoga mišićavog vrata, širokih prsa i leđa te snažnih, ne predugih nogu. Prevladavajući primjerci su dorati, alati (riđani) i vranci, ali ima i drugih kombinacija boja. Pastusi mogu doseći težinu i do 900 kilograma. Karakter međimurskoga konja je uravnotežen. Pasmina je skromnih hranidbenih zahtjeva, izdržljiva i otporna, s izraženom voljom i upornošću u radu. Koristi se kao radni konj za vuču i rad u poljoprivredi, ali je, s obzirom na sve veći stupanj uvođenja mehanizacije, izgubio radni značaj, pa danas sve više služi i za proizvodnju mesa. U pogledu čistokrvnosti, koja je ponekad bila osporavana, genetičkom analizom, odnosno laboratorijskim uspoređivanjem uzoraka mitohondrijske deoksiribonukleinske kiseline (DNK) većeg broja međimurskih konja iz hrvatske i mađarske populacije, kao i srodnih pasmina (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, norički konj), utvrđeno je njegovo nedvojbeno izvorno podrijetlo. – Posjetitelje, uz najavu, primamo tijekom većeg dijela godine. Dane otvorenih vrata organiziramo jednom do dva puta godišnje, i to je obično bilo oko 1. svibnja, no ove godine smo ih organizirali u sklopu manifestacije Tjedan zaštite prirode. Posjetiteljima Ergele savjetujemo da ponesu zaštitu protiv komaraca i krpelja. Djeca koja nas posjećuju obvezno moraju biti u pratnji roditelja ili staratelja. S obzirom na to da je međimurski konj radna, a ne jahaća pasmina konja, kod nas, nažalost, ne postoji mogućnost jahanja. Radimo na očuvanju autohtone međimurske pasmine konja, što nije lak zadatak. Kako bilo da bilo, nadamo se da će neke od naših osam kobila već iduće godine imati mladunčad – kaže zaposlenik “Međimurske prirode” Zoran Šardi, koji vodi brigu oko operativnog funkcioniranja Ergele.

Tjedan zaštite prirode

Međunarodni dan biološke raznolikosti, 22. svibnja, u Hrvatskoj se obilježava kao Dan zaštite prirode. Upravo povodom tog dana u Međimurju je obilježen Tjedan zaštite prirode. Osim Dana otvorenih vrata, u sklopu te manifestacije u ponedjeljak je održano i predstavljanje rezultata akcije smanjenja stradavanja vodozemaca na prometnicama Međimurja u ovoj godini. Dan kasnije u Centru za posjetitelje u Križovcu je dodijeljena nagrada “Mladi čuvar prirode”, dok je u srijedu, 23. svibnja, u Nedelišću pokrenuta kampanja u sklopu Godine jelenka Osim Dana otvorenih vrata, u sklopu te manifestacije u ponedjeljak je održano i predstavljanje rezultata akcije smanjenja stradavanja vodozemaca na prometnicama Međimurja u ovoj godini.

Međimurje

Stiže novi parket u sportsku dvoranu u Murskom Središću

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“

U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.

Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…

Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.

Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.

Nastavite čitati

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje