Najviše radnika u godinu dana izgubili su Hrvatska pošta, Kaufland i Boxmark
Broj zaposlenih u Hrvatskoj već godinama kontinuirano raste, a posebno je to izraženo lani i ove godine. No, ima tvrtki...
OTVORENO
Na završetku godine koja je po mnogim analizama bila najuspješnija u povlačenju EU sredstava te novinama i izazovima koje razvojne agencije, ali i potencijalne prijavitelje očekuju u nadolazećem periodu, razgovarali smo s direktorom Agencije za razvoj Varaždinske županije Krunoslavom Lukačićem.
Kako biste opisali trenutnu situaciju u povlačenju EU sredstava s osvrtom na godinu na izmaku?
Možemo reći da smo unatoč svim problemima i preprekama s kojima smo se susretali u proteklom periodu, od čega najviše s neraspisivanjem najavljenih natječaja, zadovoljni s rezultatima, ali i promjenama koje su se počele događati u sustavu EU fondova u Hrvatskoj, s ciljem pojednostavljenja procedura koje će omogućiti snažnije korištenje EU sredstava.
Koje nas sve novosti očekuju i kako će se to odraziti na agencije?
Prije svega, cilj je korisnicima olakšati postupke, a jednim dijelom se to odnosi i na razvojne agencije, koje bi trebale postati u potpunosti produžena ruka Ministarstva, što dosad nije zaživjelo. Tako nas očekuje i donošenje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju, kao i izmjene postupka akreditacije nas regionalnih koordinatora. I dalje jačamo kapacitete zaposlenika javnopravnih tijela s područja Varaždinske županije, posebno naših JLS-a, za pripremu i provedbu projekata, kroz edukaciju i informiranje, a upravo je i to cilj projekta koji nam je odobren od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u vrijednosti od 1.400.000 kuna.
Isto tako, i naši se djelatnici kontinuirano usavršavaju kako bi ta znanja mogli prenositi na ostale dionike.
Nažalost, opet je odgođena objava natječaja za ulaganja u vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i slično
S obzirom na to da se zatvaraju određeni programi, a u novim programima mijenjaju se prioriteti natječaja, što povlači za sobom i druge probleme, kao što su opravdanost, uspješnost projekata, ali i uključivanje većeg broja stručnih korisnika (od kojih su većina institucija proračunski korisnici Županije, što povlači za sobom i financijske kapacitete), suočavamo se s brojnim problemima i izazovima, no ako se posloži sustav na nacionalnoj razini, mogla bi se poboljšati uspješnost u povlačenju EU sredstava na svim razinama.
Na kojim projektima od strateške važnosti za Varaždinsku županiju radi AZRA?
Provodi se nekoliko projekata u različitim područjima u koje je uključena AZRA kroz pripremu ili savjetodavnu ulogu, kao što su projekti u zdravstvu, od poboljšanja palijativne skrbi u Novome Marofu, jedan od važnijih projekata u zdravstvu, vrijednosti oko 50 milijuna kuna.
Zatim pripremamo projekt kroz koji će se financirati opremanje Doma zdravlja Varaždinske županije te koncesionara, kao i manji infrastrukturni zahvati na Domu zdravlja, do vrijednosti od gotovo 12 milijuna kuna.
I dalje je velika važnost dana projektima u obrazovanju, pa je nedavno prijavljen projekt usmjeren na darovitu djecu u sklopu natječaja Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini, kroz koji će se poboljšati razvoj potencijala darovitih učenika kroz omogućavanje (rane) identifikacije darovitih u obrazovnim ustanovama Varaždinske županije. U pripremi su i projekti za škole s područja Varaždinske županije u sklopu natječaja Energetska obnova zgrada koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja.
Isto tako, u suradnji s Varaždinskom županijom vodimo projekt “Osiguranje prehrane djece u osnovnim školama u 9 hrvatskih županija za školsku godinu 2016./2017.”, ukupne vrijednosti 1.385.628 kuna, za 1.450 djece iz 33 osnovne škole kojima je Županija osnivač.
Također, u suradnji s Varaždinskom županijom provodimo projekt “Uz tebe sam”, treći po redu projekt osiguravanja pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika Varaždinske županije ukupne vrijednosti 1.996.064,2 kune, kroz koji je osigurano ukupno 45 pomoćnika u nastavi za 46-ero djece iz osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije. Tu su i projekti koje vodimo za druge institucije s područja Varaždinske županije, poduzetnike i jedinice lokalne samouprave iz različitih programa. Možemo izdvojiti dva projekta veće vrijednosti, od kojih je jedan, projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske, koji provodimo zajedno s Varaždinskom županijom, vrijednosti 5.199.537,5 kuna, sufinanciran iz OP Promet 2007. – 2013. Također, provodimo projekt za tvrtku Kircek d.o.o., kroz koji će se proširenjem i diversifikacijom proizvodnih kapaciteta stvoriti osnovni preduvjeti za daljnji razvoj i optimizaciju proizvodnog procesa u poduzeću, vrijednosti više od 10 milijuna kuna, odobren u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”
Kakva je trenutno situacija s mjerama ruralnog razvoja i ponovnim odgađanjem natječaja za jedinice lokalne samouprave (JLS)?
Upravo je zatvoren natječaj u sklopu mjere 7 – provedba tipa operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, a u sklopu kojeg je AZRA prijavila nekoliko projekata za JLS-ove s područja Varaždinske županije i izvan nje koji su aplicirali projekte izgradnje i/ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta na svom području. Nažalost, da, opet je odgođena objava natječaja za tip operacije 7.4.1. Ulaganja u vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i sl., koji je trebao biti raspisan već nekoliko puta i kojeg najviše očekuju sve općine i gradovi. Plan raspisivanja natječaja za 2017. godinu bit će objavljen do kraja prosinca te se opet iznova nadamo što skorijem raspisivanju jednog od najvažnijih natječaja za JLS-e.
Ovaj mjesec očekujete isplate?
Treba spomenuti i da se prve isplate za izrađene strategije razvoja koje smo prijavljivali u sklopu Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela čekuju u prosincu ove godine.
Riječ je o ukupno osam strategija za općine s područja Varaždinske županije, vrijednosti veće od pola milijuna kuna, koje su završene ili pred usvajanjem te su podneseni zahtjevi za isplate te za sedam JLS-a izvan Varaždinske županije, vrijednosti pola milijuna kuna. Također, aktualna je objava natječaja za mlade poljoprivrednike za tip operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, koji je otvoren od 21. prosinca, a moguće je ostvariti potporu od 50.000 eura bespovratno.
Ima li još dobrih vijesti?
Jedna od dobrih vijesti je da je u sklopu mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu na području Varaždinske županije završeno ulaganje u modernizaciju jedne tvornice za preradu povrća, vrijednosti 12,4 milijuna kuna, za što je ostvaren povrat od 50 posto iz EU, a čiju pripremu i provedbu je odradila AZRA.
U tom ćemo smjeru nastaviti i u nadolazećoj godini, s tim da se nadamo da se planirani rokovi za raspisivanje natječaja neće opet iznova pomicati, što povlači niz povezanih negativnih posljedica, s čime smo nedavno upoznali i predsjednicu RH za njezina posjeta Varaždinskoj županiji.
Plan raspisivanja natječaja za 2017. trebao bi biti objavljen do kraja ove godine
Uspješno su završeni i isplaćeni svi IPARD projekti koje je provodila AZRA. Za sve projekte koje smo provodili iz IPARD-a korisnicima je već isplaćeno 35 milijuna kuna. AZRA je provodila projekte za općine Cestica, Maruševec, Klenovnik i Grad Lepoglavu koji su vrijedni više od 7,5 milijuna kuna. Provodili smo projekte i za druge korisnike, većinom OPG-ove, od kojih su svi već završili ulaganja te su im do sada već i isplaćena sredstva. Posljednji među njima je i Obiteljski poljoprivredni obrt Ivica Baneković iz Čanjeva, Općina Visoko, uređenje kurije ukupne vrijednosti 1.047.209,59 kuna, dobio 50 % potpore iz IPARD programa. AZRA uvijek prioritet u pružanju podrške daje korisnicima s područja Varaždinske županije, no ne možemo utjecati na odabir agencija ili konzultanata od strane svake pojedine općine ili grada, ili njihov interes i mogućnosti za prijavljivanje projekata, stoga provodimo projekte i za korisnike s područja cijele Hrvatske. Upravo su isplaćena sredstva za posljednje projekte koje smo provodili „ulaganje u sustav kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda“ u sklopu mjere 301, za Grad Vrgorac vrijednosti 2 milijuna kn, općine Motovun 7 milijuna kn i Primorski Dolac 3,5 milijuna kn te OPG Stipan Matoš za ulaganje u izgradnju kušaonice vina u Podgorju Bistričkom vrijednosti 839.840,29 kuna.
Za mlade poljoprivrednike otvoren je natječaj na kojemu mogu ostvariti do 50.000 eura bespovratno.
Izvor:
Foto:
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.