Povežite se s nama

U fokusu

EU fondove treba koristiti još više

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Na završetku godine koja je po mnogim analizama bila najuspješnija u povlačenju EU sredstava te novinama i izazovima koje razvojne agencije, ali i potencijalne prijavitelje očekuju u nadolazećem periodu, razgovarali smo s direktorom Agencije za razvoj Varaždinske županije Krunoslavom Lukačićem.

Kako biste opisali trenutnu situaciju u povlačenju EU sredstava s osvrtom na godinu na izmaku?
Možemo reći da smo unatoč svim problemima i preprekama s kojima smo se susretali u proteklom periodu, od čega najviše s neraspisivanjem najavljenih natječaja, zadovoljni s rezultatima, ali i promjenama koje su se počele događati u sustavu EU fondova u Hrvatskoj, s ciljem pojednostavljenja procedura koje će omogućiti snažnije korištenje EU sredstava.

Što nas čeka?

Koje nas sve novosti očekuju i kako će se to odraziti na agencije?
Prije svega, cilj je korisnicima olakšati postupke, a jednim dijelom se to odnosi i na razvojne agencije, koje bi trebale postati u potpunosti produžena ruka Ministarstva, što dosad nije zaživjelo. Tako nas očekuje i donošenje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju, kao i izmjene postupka akreditacije nas regionalnih koordinatora. I dalje jačamo kapacitete zaposlenika javnopravnih tijela s područja Varaždinske županije, posebno naših JLS-a, za pripremu i provedbu projekata, kroz edukaciju i informiranje, a upravo je i to cilj projekta koji nam je odobren od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u vrijednosti od 1.400.000 kuna.
Isto tako, i naši se djelatnici kontinuirano usavršavaju kako bi ta znanja mogli prenositi na ostale dionike.

Nažalost, opet je odgođena objava natječaja za ulaganja u vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i slično

S obzirom na to da se zatvaraju određeni programi, a u novim programima mijenjaju se prioriteti natječaja, što povlači za sobom i druge probleme, kao što su opravdanost, uspješnost projekata, ali i uključivanje većeg broja stručnih korisnika (od kojih su većina institucija proračunski korisnici Županije, što povlači za sobom i financijske kapacitete), suočavamo se s brojnim problemima i izazovima, no ako se posloži sustav na nacionalnoj razini, mogla bi se poboljšati uspješnost u povlačenju EU sredstava na svim razinama.

Na kojim projektima od strateške važnosti za Varaždinsku županiju radi AZRA?
Provodi se nekoliko projekata u različitim područjima u koje je uključena AZRA kroz pripremu ili savjetodavnu ulogu, kao što su projekti u zdravstvu, od poboljšanja palijativne skrbi u Novome Marofu, jedan od važnijih projekata u zdravstvu, vrijednosti oko 50 milijuna kuna.
Zatim pripremamo projekt kroz koji će se financirati opremanje Doma zdravlja Varaždinske županije te koncesionara, kao i manji infrastrukturni zahvati na Domu zdravlja, do vrijednosti od gotovo 12 milijuna kuna.

I dalje je velika važnost dana projektima u obrazovanju, pa je nedavno prijavljen projekt usmjeren na darovitu djecu u sklopu natječaja Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini, kroz koji će se poboljšati razvoj potencijala darovitih učenika kroz omogućavanje (rane) identifikacije darovitih u obrazovnim ustanovama Varaždinske županije. U pripremi su i projekti za škole s područja Varaždinske županije u sklopu natječaja Energetska obnova zgrada koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja.

Isto tako, u suradnji s Varaždinskom županijom vodimo projekt “Osiguranje prehrane djece u osnovnim školama u 9 hrvatskih županija za školsku godinu 2016./2017.”, ukupne vrijednosti 1.385.628 kuna, za 1.450 djece iz 33 osnovne škole kojima je Županija osnivač.

Također, u suradnji s Varaždinskom županijom provodimo projekt “Uz tebe sam”, treći po redu projekt osiguravanja pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika Varaždinske županije ukupne vrijednosti 1.996.064,2 kune, kroz koji je osigurano ukupno 45 pomoćnika u nastavi za 46-ero djece iz osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije. Tu su i projekti koje vodimo za druge institucije s područja Varaždinske županije, poduzetnike i jedinice lokalne samouprave iz različitih programa. Možemo izdvojiti dva projekta veće vrijednosti, od kojih je jedan, projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske, koji provodimo zajedno s Varaždinskom županijom, vrijednosti 5.199.537,5 kuna, sufinanciran iz OP Promet 2007. – 2013. Također, provodimo projekt za tvrtku Kircek d.o.o., kroz koji će se proširenjem i diversifikacijom proizvodnih kapaciteta stvoriti osnovni preduvjeti za daljnji razvoj i optimizaciju proizvodnog procesa u poduzeću, vrijednosti više od 10 milijuna kuna, odobren u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”

Dobre vijesti

Kakva je trenutno situacija s mjerama ruralnog razvoja i ponovnim odgađanjem natječaja za jedinice lokalne samouprave (JLS)?
Upravo je zatvoren natječaj u sklopu mjere 7 – provedba tipa operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, a u sklopu kojeg je AZRA prijavila nekoliko projekata za JLS-ove s područja Varaždinske županije i izvan nje koji su aplicirali projekte izgradnje i/ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta na svom području. Nažalost, da, opet je odgođena objava natječaja za tip operacije 7.4.1. Ulaganja u vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i sl., koji je trebao biti raspisan već nekoliko puta i kojeg najviše očekuju sve općine i gradovi. Plan raspisivanja natječaja za 2017. godinu bit će objavljen do kraja prosinca te se opet iznova nadamo što skorijem raspisivanju jednog od najvažnijih natječaja za JLS-e.

Ovaj mjesec očekujete isplate?
Treba spomenuti i da se prve isplate za izrađene strategije razvoja koje smo prijavljivali u sklopu Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela čekuju u prosincu ove godine.
Riječ je o ukupno osam strategija za općine s područja Varaždinske županije, vrijednosti veće od pola milijuna kuna, koje su završene ili pred usvajanjem te su podneseni zahtjevi za isplate te za sedam JLS-a izvan Varaždinske županije, vrijednosti pola milijuna kuna. Također, aktualna je objava natječaja za mlade poljoprivrednike za tip operacije 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, koji je otvoren od 21. prosinca, a moguće je ostvariti potporu od 50.000 eura bespovratno.

Ima li još dobrih vijesti?
Jedna od dobrih vijesti je da je u sklopu mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu na području Varaždinske županije završeno ulaganje u modernizaciju jedne tvornice za preradu povrća, vrijednosti 12,4 milijuna kuna, za što je ostvaren povrat od 50 posto iz EU, a čiju pripremu i provedbu je odradila AZRA.
U tom ćemo smjeru nastaviti i u nadolazećoj godini, s tim da se nadamo da se planirani rokovi za raspisivanje natječaja neće opet iznova pomicati, što povlači niz povezanih negativnih posljedica, s čime smo nedavno upoznali i predsjednicu RH za njezina posjeta Varaždinskoj županiji.

Plan raspisivanja natječaja za 2017. trebao bi biti objavljen do kraja ove godine

Uspješno su završeni i isplaćeni svi IPARD projekti koje je provodila AZRA. Za sve projekte koje smo provodili iz IPARD-a korisnicima je već isplaćeno 35 milijuna kuna. AZRA je provodila projekte za općine Cestica, Maruševec, Klenovnik i Grad Lepoglavu koji su vrijedni više od 7,5 milijuna kuna. Provodili smo projekte i za druge korisnike, većinom OPG-ove, od kojih su svi već završili ulaganja te su im do sada već i isplaćena sredstva.  Posljednji među njima je i Obiteljski poljoprivredni obrt Ivica Baneković iz Čanjeva, Općina Visoko, uređenje kurije ukupne vrijednosti 1.047.209,59 kuna, dobio 50 % potpore iz IPARD programa. AZRA uvijek prioritet u pružanju podrške daje korisnicima s područja Varaždinske županije, no ne možemo utjecati na odabir agencija ili konzultanata od strane svake pojedine općine ili grada, ili njihov interes i mogućnosti za prijavljivanje projekata, stoga provodimo projekte i za korisnike s područja cijele Hrvatske. Upravo su isplaćena sredstva za posljednje projekte koje smo provodili „ulaganje u sustav kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda“ u sklopu mjere 301, za Grad Vrgorac vrijednosti 2 milijuna kn, općine Motovun 7 milijuna kn i Primorski Dolac 3,5 milijuna kn te OPG Stipan Matoš za ulaganje u izgradnju kušaonice vina u Podgorju Bistričkom vrijednosti 839.840,29 kuna.

Za mlade poljoprivrednike otvoren je natječaj na kojemu mogu ostvariti do 50.000 eura bespovratno.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvati od žestica najviše vole popiti likere, a snažan rast bilježi rakija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.

To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.

Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.

Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.

I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.

Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljen popis Najdoktora za 2023. godinu – evo kome je pripala titula u Čakovcu i Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Domagoj Butigan

Portal Najdoktor objavio je danas popis najboljih liječnika u Hrvatskoj prema glasovima pacijenata.

Ovo je deseta godina objave popisa najboljih doktora i doktorica, a kako pojašnjavaju kriteriji po kojima je portal birao najbolje doktorice i doktore su ukupan broj komentara; odnos broja pozitivnih i negativnih komentara i kvaliteta samih komentara.

Neki su sa sjevera Hrvatske, a mi donosimo popis.

FIZIJATAR: Ivan Kos i Vladimir Knež iz Varaždinskih Toplica

NEUROKIRURG: Vječeslav Kčira-Fideršek iz Varaždina

OBITELJSKA MEDICINA: Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović iz Varaždina

ORTOPED: Marko Labaš iz Čakovca

OTORINOLARINGOLOG: Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan iz Varaždina

REUMATOLOG: Vesna Budišin iz Čakovca

ORALNI KIRURG: Damir Roki iz Varaždina

ORTODONT: Mirna Weber iz Varaždina

STOMATOLOG: Ivana Ereš-Dugalija iz Varaždina

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje