Europljani godišnje kupuju oko 26 kilograma tekstila, dok oko 11 kilograma završi u otpadu, naglasila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, ujedno i članica Odbora za okoliš (ENVI), prilikom rasprave o strategiji Europske unije za održivi tekstil.

Riječ je o rezoluciji kojoj je cilj osigurati održivi oporavak i razvoj tekstilne industrije nakon krize uzrokovane COVID-om 19. Zastupnici su, među ostalim, raspravljali o pitanju štetnosti za okoliš, radnim pravima, održivim tekstilima, popravku i ponovnom korištenju tekstilnih proizvoda, kao i primjeni principa kružnog gospodarstva kako bi se ojačala konkurentnost europske tekstilne industrije.

Zastupnica Glavak ukazala je na problem neusklađenosti potrošnje i potreba europskih građana za tekstilom. Osim što Europljani godišnje kupuju oko 26 kilograma tekstila, dok oko 11 kilograma završi u otpadu, podaci pokazuju da se u Europi na godišnjoj razini gotovo 90 % tekstila spaljuje ili uništava, iako bi se mogao reciklirati, što ostavlja golemi ugljični otisak.

– Investicijama u istraživanje i razvoj održivih tekstila možemo pomoći sektoru da jača svoju konkurentnost, a istovremeno doprinese ekološkim ciljevima Europske unije primjenom principa kružnog gospodarstva na proizvodnju, potrošnju, gospodarenje otpadom i sekundarnim sirovinama – istaknula je zastupnica Glavak, dodavši da je građane potrebno osvješćivati o ulozi koju tekstilna industrija ima u ostvarenju klimatskih ciljeva Europske unije.

Moglo bi Vas zanimati:

FOTO Zavirite u novootvoreni “Centar za posjetitelje Kukuljević” u ivanečkom parku

Ivanec je od srijede, 10. travnja, bogatiji za dva turistička sadržaja. U povijesnom objektu u ivanečkome gradskom parku, jedinom koji...

Prijedlog rezolucije zastupnica ocjenjuje dobrim i usmjerenim na održivi razvoj, iako naglašava potrebu za snažnijim uključivanjem i pružanjem financijske podrške novim smjerovima u održivoj modi. Izdvaja koncept virtualne odjeće koji je snažno počeo mijenjati uporabu klasičnih odjevnih predmeta.

Zastupnica Glavak ukazala je i na problem radnih prava brojnih zaposlenih u ovom sektoru, pogotovo onih koji dolaze iz trećih zemalja, gdje nema visoke razine zaštite na radu i radnih prava kao u Europskoj uniji. Iz tog razloga, pozvala je na jaču zastupljenost radničkih prava u vanjskotrgovinskim ugovorima s ciljem poticanja naših partnera na ekološku i društvenu odgovornost.