Povežite se s nama

Život i društvo

Fantastični uspjesi mladih robotičara u Varaždin dovode Europsko prvenstvo u robotici

Objavljeno:

- dana

U lipnju 2023. godine u Varaždinu, u Areni, održat će se Europsko prvenstvo u robotici. Trajat će četiri dana. Riječ je o značajnom natjecanju na kojem će sudjelovati ekipe iz Njemačke, Italije, Francuske, Portugala i drugih zemalja. Očekuje se oko 900 učenika i 150 sudaca.

Velika je to čast za Hrvatsku i Varaždin te mlade robotičare Varaždinske županije koji već desetljeće postižu fantastične rezultate na robotičkim natjecanjima diljem svijeta. U timovima su bili i odlični robotičari iz drugih dijelova Hrvatske. Zapravo, rezultata je toliko da ćemo pobrojati samo najznačajnije tijekom 2022. godine.

Juraj Kolarić i Franko Prikratki osvojili su treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u robotici RoboCup Junior koje je od 13. do 16. srpnja 2022. održano u Bangkoku.

Čak osam medalja, četiri zlata i četiri srebra, osvojilo je sedmero polaznika Centra za nove tehnologije Varaždinske županije – programa za robotiku na Europskom prvenstvu u robotici – Euro RoboCupu, koje je od 1. do 4. lipnja ove godine održano u Guimarãesu u Portugalu.

Dvije medalje, zlatnu i srebrnu, osvojio je Luka Kolarić, tada polaznik 8. razreda VI. OŠ Varaždin. Zlatne medalje osvojili su Juraj Kolarić, tada učenik 2. razreda Elektrostrojarske škole Varaždin, Gabrijel Kraljić, učenik 5. razreda VI. OŠ Varaždin, i Nikša Vaupotić, učenik 5. a razreda IV. OŠ Varaždin. Srebrne medalje osvojile su Antonela Nikolić, učenica 8. razreda III. OŠ Varaždin, Barbara Prutki, učenica 8. razreda I. OŠ Varaždin, i Mirta Obelić, učenica 8. razreda V. OŠ Varaždin.

Od 14. do 21. travnja ove godine održano je veliko RoboCup Junior natjecanje te Otvoreno prvenstvo Austrije. Na Robocup Junioru u konkurenciji od 113 ekipa robotičari iz Varaždinske županije osvojili su šest prvih, sedam drugih i pet trećih mjesta. Bilo je to i izlučno natjecanje za Europsko prvenstvo u robotici koje se početkom lipnja održalo u Portugalu na kojem su bili fantastični. Na Otvorenom prvenstvu Austrije, u konkurenciji od 60 ekipa, naši su timovi osvojili 11 medalja u sedam kategorija: šest zlatnih, tri srebrne i dvije brončane, što je najboljih rezultat Hrvatske u posljednjih 12 godina. Tijekom listopada i studenoga ove godine održalo se natjecanje RoboCup Asia Pacific CoSpace Rescue – Online na kojem je ekipa Centra izvrsnosti Varaždinske županije pobijedia u kategoriji CoSpace Rescue 12. Članovi ekipe bili su Nikša Vaupotić, Viktor Žmegač, Gabrijel Kraljić i Dino Furjan.

– Ogromno robotičko natjecanje Europsko prvenstvo u rangu je Svjetskog prvenstva u nogometu. To je za nas veliko priznanje Svjetske i Europske organizacije. Potrebno je kandidirati se, pa se lobira, piše se potrebna dokumentacija, ide na međunarodnu komisiju i odlučuje se koja zemlja ima najbolje uvjete da organizira takvo natjecanje. Uz velike zemlje teško je dobiti ovakvo natjecanje, ali mi smo uspjeli zahvaljujući rezultatima varaždinskih robotičara u proteklih 10 godina – pojasnio je profesor Ivica Kolarić, voditelj Centra izvrsnosti za robotiku Varaždinske županije te nacionalni predstavnik Hrvatske u RoboCup organizaciji. Upravo on bio je mentor brojnim našim najuspješnijim robotičarima. Za organizaciju Europskog prvenstva ključna će biti i pomoć sponzora.

S Kolarićem i mladim robotičarima razgovarali smo na jednoj od njihovih radionica koje Centar izvrsnosti za robotiku Varaždinske županije provodi svaki dan u I. OŠ Varaždin. Učenici koji dolaze iz cijele varaždinske županije upravo se pripremaju za natjecanje CoSpace. Kolarić ne krije da je ponosan na njihovu samostalnost i brojne uspjehe, ali ističe da iza toga stoji ogroman rad i puno priprema.

– U CoSpaceu su učenici iz Varaždinske županije ove godine sudjelovali u dva natjecanja. Na Asia Pacificu su osvojili jedno prvo mjesto i jedno treće. Proteklu subotu su bili na natjecanju, imali su intervju, zanimljivo je kako su se predstavili. Zadovoljan sam njihovim rezultatima. Najvažnije je da analiziraju svoje programe između sebe i jedni drugima pomažu. Postavljaju mi pitanja kad imaju nejasnoće i ja uskačem kad treba. Učenici iz cijele županije se prijavljuju u Centar izvrsnosti na početku školske godine, u različite grupe. Neki se ipak ispišu. Radi se s učenicima od prvog razreda osnovne škole pa do 19 godina, s njih oko 200. Rade se različiti sustavi. Oni međusobno dijele znanje. Grupe su složene uglavnom po težini i godištima. Ako se netko posebno istakne, zovemo ga dodatno i s njim se više radi. Između 12 i 14 je onih koji samostalno rade. Nešto je malo više dječaka, ali djevojke su uglavnom vrhunske. Prostor u kojem smo trenutno nije idealan, trebao bi nam šest puta veći. Mi tu imamo jednu arenu, za jednu kategoriju, a postoji 14 kategorija, 14 liga i 14 arena. Sve su one teške. Za natjecanje u bilo kojoj kategoriji moraš uložiti trud kao da treniraš nogomet, jer i tamo ako želiš igrati u najboljoj ligi, moraš svaki dan dva sata trenirati – rekao je Kolarić.

Voditelja Centra izvrsnosti za robotiku pitali smo kako izgledaju natjecanja, a on nam je odgovorio da su priprema i samo natjecanje vrlo zahtjevni za djecu.

– Natjecanja traju pet dana, a za gotovo svako od njih trebaš vježbati i nekoliko godina. Najprije moraš pobijediti na državnom natjecanju da bi se plasirao na europsko ili svjetsko natjecanje. Najbolji budu pozvani u hrvatsku ekipu gdje predstavljaš Hrvatsku. Naporan je i put na natjecanja koja znaju biti u Kini ili Japanu, pa se učenici moraju i malo odmoriti, ponekad i više dana. Djeca moraju biti i fizički spremna pa ih vodim u šetnju ili idemo planinariti. Prvi dan natjecanja su prijave, pa dokumentacija, razgledaju arene da vide kakvo bi moglo biti natjecanje. To im je dovoljno da vide kako prilagoditi svog robota da riješe neki zadatak.

Na dan natjecanja ustajanje je često već u 5 sati, a učenici znaju biti u areni oko 7 sati. Djeca su uzbuđena, pripremaju i testiraju robota, pregledavaju staze i nalaze rješenja za problematične točke. Svaka ekipa ima svojih osam minuta za natjecanje, pustiš svog robota i čekaš da vidiš što će unaprijed pripremljeni robot napraviti. Tih osam minuta se čini kao vječnost, a svaka ekipa izvodi ukupno osam trka, tijekom više dana. Natječe se obično oko 20 ekipa iz cijelog svijeta, a na kraju se zbrajaju rezultati. Staze za trku su iz dana u dan sve teže te se prema najboljima daju zadaci. Komisija postavlja staze tako da roboti ne uspiju. Tu se klinci onda moraju dobro snaći i riješiti zadatke te je to po meni najteži dio natjecanja. Ako si najbolji, dobiješ ekipu iz neke lošije zemlje i onda moraš riješiti probleme njihovih robota. To je teško. Ja uvijek u svojim timovima imam jednog ili dva učenika kojima to leži – objasnio je Kolarić.

Prijateljski

Za fantastične rezultate važna je i dobra suradnja s mentorima, a upravo u tom segmentu Kolarić je dobio brojna priznanja. Pitali smo ga koja je njegova tajna za rad s učenicima.

– Moj odnos s djecom je manje učiteljski, a više prijateljski, jer oni u mene imaju povjerenja i to također dovodi do rezultata. Nema tajne mog uspjeha i dobre suradnje s djecom. Treba djeci dati sebe i ona to vraćaju. Oni vraćaju odličnim rezultatima. Najponosniji sam bio kad je Filip Kuzminski bio svjetski prvak prvi put na natjecanju u Nizozemskoj 2013. u Rescue Line Primary. Ne mogu opisati te osjećaje, bio sam jako ponosan. Danas nam i više od 10 učenika osvoji prvo mjesto na natjecanjima, i drago mi je zbog njih, ali nikad to nije kao prvi put. Svake godine treba sve više raditi da bi se postizali rezultati, tehnika se mijenja i moraš stalno napredovati. Sve je to za učenike jako zahtjevno. Robotika oduzima jako puno vremena pa sam i ja kao profesor shvatio da ne mogu svaštariti, da se moram samo tome posvetiti – završio je Ivica Kolarić.

Ima puno učenika Centra izvrsnosti za robotiku koji su napravili fantastične karijere.

– Roko Parać radi na umjetnoj inteligenciji za Facebook, a to isto je diplomirao u Londonu. Naši učenici sada su vrhunski doktori i kirurzi. Ne bave se svi robotikom. Uvijek su to marljiva djeca bila – rekao je Kolarić te dodao da smatra da je robotika budućnost jer u vremenima koja dolaze vjerojatno neće postojati poslovi u kojima neće biti robotike.

Gabrijel Kraljić i Nikša Vaupotić zlatni na Europskom prvenstvu

Gabrijel Kraljić, učenik VI. OŠ Varaždin, i Nikša Vaupotić, učenik IV. OŠ Varaždin bili su zlatni na Europskom prvenstvu u robotici u Portugalu.

Mladi robotičari svakodnevno rade na tome da postignu još bolje rezultate.

– Već nekoliko godina idem na robotiku i dosta mi je zanimljivo jer volim raditi rukama i softwareom koji koristimo. Ne mogu odučiti što mi je najzanimljivije, volim i programiranje i slaganje. Najveći uspjeh nam je prvo mjesto u Portugalu u kategoriji Soccer Entry. U našem timu bili smo dvojica, ja i Nikša. Bila je jaka konkurencija jer svi su bili stariji od nas. I dalje me zanima robotika, ali još nisam razmišljao što bih želio raditi u budućnosti – završio je Gabrijel.

Sve više djevojaka u robotici

Antonela Nikolić (15) sada pohađa Prvu gimnaziju Varaždin, a Centar izvrsnosti polazi od lani i već je osvojila medalje. Kazala je da se upisala jer želi raditi na razvoju softwarea i raznih aplikacija za široku upotrebu.

– Moj profesor iz osnovne škole pitao me želim li ići na robotiku i ja sam rekla da može te sam tako krenula. Rekla bih nekako slučajno. Bila sam na državnim natjecanjima iz robotike i Europskom natjecanju gdje sam sa svojim timom osvojila drugo mjesto. Kad smo došli na Europsko prvenstvo bili smo skroz uzbuđeni i malo “stisnuti”, ali bilo nam je super jer smo se zabavili i našli mnogo prijatelja. Kad smo postigli tako veliki rezultat baš smo bili ponosni jedni na druge jer smo bili prva godina robotike. Puno nam je značila podrška mentora i roditelja – prepričala nam je Antonela i dodala da bi se u budućnosti voljela baviti programiranjem i to u vlastitoj tvrtki.

Mlada robotičarka poslala je važnu poruku drugim djevojkama koje se žele time baviti, o čemu je rekla: “Nema puno cura koje se bave robotikom pa moramo prezentirati da mi to možemo raditi, dovoljno smo jake u tome i moramo zaboraviti predrasude da je to muški posao. Obožavam kad se cure upišu na robotiku, pa im pokažem što se sve može napraviti i još se više zainteresiraju. Cure bi trebale biti više u robotici.”

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje