Povežite se s nama

Kultura

Festival kajkavske komedije „Dani Mladena Kerstnera“ ove godine uz 16 predstava

Objavljeno:

- dana

U Ludbregu će se i ove godine održati popularni 16. po redu festival kajkavske komedije „Dani Mladena Kerstnera“.

Manifestacija se održava u čast hrvatskog književnika, scenarista i promicatelja kajkavske riječi Mladena Kerstnera, Ludbrežanina najpoznatijeg po kultnim serijama „Gruntovčani“ i „Mejaši“.

– Mladen Kerstner radio je u našoj zgradi, u Knjižnici. Vodio je i amatersku glumačku družinu s kojom je puno putovao Hrvatskom. Upravo ta činjenica potaknula me je da napravim projekt festivala kajkavske komedije. Od 2006. godine tako se održavaju Dani Mladena Kerstnera. Ovaj festival nije natjecateljskog karaktera, on je namijenjen publici. Bitno nam je da se radi o komedijama i naravno da su na kajkavskom – objašnjava Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” i začetnik ovog festivala.

Šesnaesto izdanje festivala nastavlja tradiciju promicanja kajkavske riječi kroz smijeh. U razdoblju od 23. do 26. studenoga 15 će amaterskih kazališnih družina izvesti 16 predstava, a publiku u navedena četiri dana očekuje preko šest sati smijeha. Predstave svakog dana počinju od 18 sati u Centru za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ Ludbreg, a ulaz je besplatan.

Kultura

Dvor Trakošćan dobio EU sredstva za energetsku obnovu pomoćne zgrade

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ne samo da Dvor Trakošćan 2024. godine slavi svoju jubilarnu 70. obljetnicu već će u novoj godini započeti i s energetskom obnovom pomoćne zgrade Dvora, koja je zaštićeno kulturno dobro.

Projekt prijave energetske obnove pomoćne zgrade Dvora Trakošćan realiziran je u suradnji s poduzećem BDC d.o.o. iz Zagreba, specijaliziranim za usluge savjetovanja u vezi s pridobivanjem sredstava iz EU fondova. Cijela priča započela je već u ožujku 2023. godine izradom glavnog projekta i prijavom na javni poziv br. NPOO.C6.1.R1-I1.01. Nakon obavljene preliminarne procjene utvrđeno je da su zadovoljeni kriteriji prihvatljivosti ustanove Dvor Trakošćan za prijavu na javni poziv „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“.

Predmetna zgrada pomoćne je namjene, a u njoj se obavljaju kulturna, muzejsko – galerijska i pomoćna djelatnost. Energetska obnova će uspostaviti i očuvati svojstva za kvalitetnije obavljanje raznih aktivnosti te poboljšati korištenje zgrade za djelatnike i korisnike zgrade.

Poduzeće BUILDING d.o.o. iz Ivanca izradilo je projektno – tehničku dokumentaciju.

Ispred naručitelja Dvora Trakošćan ovlaštena osoba za izvršenje međusobnih obveza i koordinaciju poslova bio je Ivan Mravlinčić, koji je pripremao dokumentaciju potrebnu za izradu prijave te komunicirao s konzultantima, izvođačima i drugim službama. Na projektu je također sudjelovala i Andreja Srednoselec te ravnateljica Goranka Horjan.

Sljedeći korak je provedba javne nabave te izvršenje radova na energetskoj obnovi pomoćne zgrade.

Nastavite čitati

Kultura

Novim Zakonom do sveobuhvatne reforme načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom otvorenog javnog savjetovanja o nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Udruženjem hrvatskih arhitekata, Ministarstvo kulture i medija organiziralo je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu okrugli stol arhitekata i konzervatora.

U ponedjeljak se stoga raspravljalo se o nacrtu novog zakona koji se donosi nakon više od dva desetljeća te osigurava sveobuhvatnu reformu načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom.

Nacrt Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavili su ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, nakon čega je uslijedila rasprava za koju se očekuje da potakne struku na podnošenje prijedloga u e-savjetovanje.

Predstavljajući novi prijedlog Zakona, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je ovaj zakon dio sveobuhvatne reforme propisa vezanih za prostorno planiranje i građenje i doprinosi svemu onome što Vlada radi kako bi se ubrzala postupanja ishođenja dozvola.

Podsjećajući kako se 13% zgrada u Hrvatskoj nalazi u kulturno povijesnim cjelinama, ministrica je naglasila važnost preciznog definiranja postupanje konzervatora. Ministrica je izrazila uvjerenje da će donošenje novog zakona biti velika prekretnica koja će učiniti postupanja konzervatora predvidljivijima, jasno definiranima i ujednačenima što će građanima omogućiti lakše očuvanje i zaštitu kulturne baštine, bilo da su njezini korisnici ili vlasnici.

Ministrica je naglasila i da će novi zakon biti suvremeniji, prilagođen današnjim potrebama jer donosi puno iskoraka u smislu digitalizacije, uvođenja e-usluga, novih alata i instrumenata od kojih se dio implementira kroz reformu koju financiramo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Govoreći o ključnim promjenama Zakona, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec izrazio je uvjerenje da taj nacrt predstavlja veliko unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite kulturne baštine. 

Rasprava koja je uslijedila nakon prezentacije promjena koje donosi novi zakon, iznjedrila je nove prijedloge i primjedbe djelatnih arhitekata, članova Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, kao i djelatnika konzervatorskih odjela Ministarstva kulture i medija.

Podsjećamo, cilj novog zakona je preciznije definirati i urediti sva postupanja koja se odnose na projektiranje i ishođenje dozvola u kontekstu provođenja mjera zaštite kulturne baštine. Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.

 Zakon, također, daje okvir za  izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Propisuje se javna dostupnost izrađenih podloga  putem e-usluga na portalu e-Građani i Geoportalu kulturnih dobara, čime se građanima, projektantima, drugim javnopravnim tijelima olakšavaju administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva kulture i medija.

Nadalje, nacrt novog  Zakona predviđa da se prije poduzimanja bilo koje radnje na kulturnom dobru od Ministarstva može dobiti prethodna konzervatorska lokacijska obavijest u kojoj su sadržane sve upute za postupanje, odnosno potrebna dokumentacija. Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturno-povijesnim cjelinama propisuje se unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje