Povežite se s nama

Život i društvo

Fitoplazme opustošile vinograde diljem Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

NEKIMA ZADNJA BERBA

Unatrag nekoliko godina sa sve većim intenzitetom u vinogradima cijele Hrvatske, pa tako i Varaždinske županije, širi se bolest koju se u svakodnevnom žargonu pojednostavljeno naziva fitoplazma.

Riječ je o bolesti vinove loze koja se kod nas naziva žutica vinove loze, a uzročnici su dva mikroorganizma (Flavescence dorée i Bois noir) koji pripadaju fitoplazmama. Ovi mikroorganizmi mogu preživjeti samo u kukcu – prenosiocu (vektoru) i provodnim snopovima biljke domaćina, čime ometaju tok hranjivih tvari i hormonsku ravnotežu biljke.
Širenje fitoplazmi u vinorodnim područjima kontinentalne Hrvatske poprima epidemijske razmjere i prijeti pravom katastrofom suvremenom vinogradarstvu, upozorava dipl. inž. agr. Miroslav Matovinović iz Savjetodavne službe.

 

U Varaždinskoj županiji žarište zaraze utvrđeno je na području Općine Ljubešćica

– Zbog svega toga je fitoplazma Flavescence dorée (FD) uvrštena u grupu karantenskih štetnika i stoga ovom problemu svi trebaju pristupiti ozbiljno i odgovorno. Osim vinove loze, biljke domaćini fitoplazmi su još ukrasna biljka pavitina i crna joha te neke korovske vrste u vinogradu ili okolici. Takve su slak i kopriva, što je važna činjenica s obzirom na to da američki cvrčak kao jedini prenositelj ove bolesti obitava i na tim biljkama – ističe Matovinović te dodaje da fitoplazme napadaju i od nje obolijevaju i direktno rodeće loze, a ne samo plemenita loza.

Naredba je tu, ali…

Zbog svega navedenog, u cilju sprečavanja širenja Ministarstvo poljoprivrede je 2013. godine donijelo Naredbu o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine Flavescence dorée MLO. Ove je godine Ministarstvo donijelo i odluku kojom se određuju tzv. demarkirana područja na području RH. To su područja koja obuhvaćaju žarište zaraze polumjera 1 km oko mjesta na kojem je utvrđena prisutnost fitoplazme i sigurnosno područje oko žarišta zaraze polumjera pet kilometara. Kako doznajemo od Miroslava Matovinovića, u Varaždinskoj županiji žarište zaraze utvrđeno je na području Općine Ljubešćica.

– Treba naglasiti da je prema svim dostupnim saznanjima ova bolest neizlječiva te se apelira na savjest svih vinogradara i posjednika vinograda da s najvećom pažnjom i oprezom pregledavaju svoje vinograde i da provode sve neophodne mjere za sprečavanje širenja fitoplazmi – naglasio je Matovinović.

Prepoznajte simptome

Simptomi žutica vinove loze na zaraženom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a tijekom ljeta i ujesen sve su izraženiji. Češće se javljaju na cijelom trsu, ali mogu biti zaražene samo pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku. Mladice su zakržljale i zaostaju u rastu (skraćeni internodiji), ne odrvenjavaju i ostaju zelene pa izmrzavaju tijekom zime. I cvatnja i oplodnja su poremećene, grozdovi se osipaju, smežuraju i suše, a uroda nema.

 

Osim vinove loze, biljke domaćini fitoplazmi su još ukrasna biljka pavitina i crna joha, korovi…

– U mladicama zaraženih čokota začepljuju provodne snopove uzrokujući njihovo propadanje te gomilanje šećera u lišću. Rubovi listova se karakteristično uvijaju prema dolje (naličju) i poprimaju trokutast/kopljast izgled, a zbog nagomilavanja šećera listovi postaju krti i lako se drobe. Često su staklastoga ili masnog izgleda, a kod bijelih sorti rano požute – pojasnio je Matovinović, dodavši da  “kod crnih sorti lišće prerano promijeni boju, odnosno pocrveni“. U konačnici, dijelovi lista odumiru i ostaju na čokotu, dok zdravo lišće otpadne ujesen. Nažalost, nakon 2-3 godine zaraženi trsovi u potpunosti propadnu.

Fitoplazma intenzivnija u sušnim godinama

Pojava fitoplazmi intenzivnija je u vrućim i sušnim godinama, što je u neposrednoj vezi s brojnošću i prisutnošću prirodnoga glavnog prenositelja, američkog cvrčka. Stručnjaci upozoravaju da se on osim na vinovoj lozi hrani i na drugim vrstama iz roda Vitis. Primjerice na pavitini, na crnoj johi te  zaraženime sadnime materijalom. To je kukac čiji je odrasli oblik smeđe boje, velik 5 do 6 mm, a glava je trokutastog oblika. Ličinke su žute boje, ali razvojem postaju sve više smeđe i mogu skakati. Prezimi u obliku jaja ispod kore dvogodišnje vinove loze, a ličinke izlaze u svibnju i sišu na donjem lišću. Odrasli oblici javljaju se u srpnju i kolovozu.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Na 1. svibnja varaždinski će policajci posebno motriti mopediste i motocikliste

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske provest će u srijedu, 1. svibnja, u vremenu od 12 do 20 sati, operativnu akciju „Mopedisti i motociklisti“ s ciljem utvrđivanja prekršaja od strane ove skupine sudionika u prometu te prekršaja drugih sudionika u prometu, kojima se ugrožava sigurnost mopedista i motociklista.

Akcija će se provoditi na cijelom području Varaždinske županije, ovisno o mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s najtežim posljedicama, a kontrola prekršaja provodit će se na mjestima gdje je zabilježeno učestalo činjenje istih, javila je policija.

Nastavite čitati

Život i društvo

Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U većini Hrvatske je tijekom ožujka zabilježeno više oborine u odnosu na prosjek, a u Zadru je ožujak 2024. bio najkišovitiji u povijesti mjerenja na toj postaji. Samo je u istočnim predjelima količina oborine bila manja od prosjeka za ožujak, ukazuju najnoviji podaci DHMZ-a.

Prema raspodjeli percentila u ožujku 2024. godine ožujak je bio ekstremno kišan u Zadru, vrlo kišan u dijelu srednje Dalmacije (Split, Šibenik), središnje Istre (Pazin) i sjeverne Hrvatske (Varaždin i Zagreb).

Kišne prilike prevladale su u gorju (Parg, Zavižan, Gospić) te zapadnim predjelima kontinentalne Hrvatske, a u Slavoniji je bilo sušno.

Normalne količine oborine zabilježene su u središnjem dijelu kontinentalne unutrašnjosti, dijelu sjevernog primorja (Senj, Rijeka) te krajnjem jugu (Dubrovnik).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje