Povežite se s nama

Kultura

FOTO Međunarodni festival čipke u Lepoglavi – čarolija koju se mora doživjeti svim čulima

Objavljeno:

- dana

Ovogodišnji Međunarodni festival čipke potvrdio se kao kruna svega što se proteklih godinu dana u gradu pavlina radilo na promociji Lepoglave kao grada čipke i čipkarstva. Da je tome zaista tako, mogli su se uvjeriti brojni posjetitelji izložbe lepoglavske čipke s prezentacijom njene primjena u dizajnu na različitim predmetima – od haljina do čaša.

Organizatori Festivala su ove godine znatiželjnicima priuštili brojna iznenađenja, a posebno upečatljiv bio je osebujni svjetlosni šou na unutarnjim zidovima pavlinskog samostana u kojem se do nedjelje predstavljaju čipke iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Slovenije, Estonije, Mađarske te Italije, iz gradova Novedrate i Cantu. Uz njih, izložene su čipke s otoka Hvara i Paga, iz Sv. Marije u Međimurju, Sikirevaca, Trga kraj Ozlja, Križevaca i Primoštena, potom čipke Slovenskog kulturnog društva „Triglav“ iz Splita i nezaobilazna domaća lepoglavska čipka. O potonjoj je na otvorenju Festivala govorio gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, podsjetivši okupljene da je UNESCO još 2009. godine prepoznao vrijednost lepoglavske čipke, uvrstivši je na listu nematerijalne svjetske baštine. – Mi u Lepoglavi oživljavamo baštinu, tradiciju, rukotvorstvo. Kultura se uči, nasljeđuje kroz društvo. Kulturna baština ima univerzalnu vrijednost i važno ju je prenijeti budućim naraštajima. Važnost kulture u našim životima prepoznata je i kroz 2018. – godinu europske kulturne baštine –  poručio je gostima i uzvanicima lepoglavski gradonačelnik. Dodao je da u kulturi Lepoglave središnje mjesto zauzima čipka, te naglasio kako zainteresiranost posjetitelja govori da je riječ o neprocjenjivoj vrijednosti, od pavlina do danas. – Lepoglavska čipka je davno zapažena u Europi, a 22. Međunarodnom izložbom čipke, s nizom izložbi i bogatim kulturno-zabavnim programom, želimo istaknuti da smo svjesni svojih vrijednosti i posebnosti. Čipkom smo uspjeli obuhvatiti kulturne, turističke i gospodarske segmente našeg života – istaknuo je Škvarić. Na njega se nadovezao zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak rekavši da svi ljudi koji se zanimaju znanost, povijest i kulturu  dobroznaju što Lepoglava znači. Stoga ne čudi da je ona zabilježena visoko na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj mapi znanosti i kulture. – No, potom je Lepoglava postala pojam kažnjavanja i zatvora. Da ipak na bude tako, zaslužna je čipka. Ona je prije svega znak duha lepoglavskog čovjeka, vrijednih ljudi koji su ovdje živjeli i stvarali. Zato danas imamo već 22. Izdanje festivala – rekao je Paljak i čestitao organizatorima ove manifestacije, svojevrsne čarolija koju treba doživjeti. U Lepoglavu je stigla i izaslanica Predraga Štromara, ministra graditeljstva i potpredsjednika Vlade, saboorska zastupnica Božica Makar koja je posebno pozdravila čipkarice. – One su te koje s velikom ljubavlju prenose znanje na unuke, koji će nastaviti s izradom čipke. Morate biti ponosni na sve to, ali i na rezultate koje danas imate, vrijedne ljude i kulturnu baštinu. Ona vas spaja s ostatkom Hrvatske, zemljama u Europi i šire. Italija kao ovogodišnja zemlja Partner svjedoči o tome da je Festival odavno prešao granice Hrvatske. Čipka je mala, ali krije neobično snagu koja povezuje. Ona je krije u svojim malim nitima, povezuje ljude u čitavom svijetu, bez obzira na jezik i zemlju, jer čipka govori jezik koji svi razumiju – ustvrdila je Makar. Bogatim festivalskim programom koji je počeo u petak, predavanjima i radionicama na temu kulturne baštine bili su oduševljeni predstavnici spomenute zemlje – partnera lepoglavskog čipkarskog festivala. – Festival spaja dva gradića u Italiji i Hrvatskoj koji usprkos geografskoj udaljenosti, dijele ljubav prema čipki. Riječ je o staroj vještini koja se prenosila s generacije na generaciju sve do današnjih dana. To je umjetnost kojoj se brojni posjetitelji mogu diviti zahvaljujući brojnim međunarodnim izložbama. Povijesne, kulturne i gospodarske veze između Italije i Hrvatske brojne su. Postoji sinergija između naših dviju zemalja, i ja želim vidjeti još veći rast te dinamike – istaknuo je Adriano Chiodi Cianfarani, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj. Čast da otvori ovogodišnji Festival čipke pripala je izaslaniku predsjednice Republike, državnom tajniku Ministarstva obrane, generalu Zdravku Jakopu. On je poput svojih prethodnika naglasio da je Lepoglava danas čipkarsko središte koje predstavlja u punom svijetlu posebnost hrvatske tradicije i baštine. – Naše čipkarice čuvaju bogatstvo neprocjenjive vrijednosti, a njihove se škrinjice sve češće otvaraju kako bi i mi spoznali tu vrijednost. Moramo govoriti o očuvanju vrijednosti i temelja na kojima je nastala hrvatska država. Domovinski rat i hrvatski branitelji temelj su domovine, branili su i našu baštinu koju čini i lepoglavska čipka. Kad pogledamo čipku, ona kao da je neki čip koji nosi memoriju povijesti i sadašnjosti. No, ona je i poticaj za budućnost. Stoga čuvajmo priču o čipki i hrvatskim junacima jer svi zaslužuju istinu – zaključio je Jakop otvarajući festival. Dodajmo da se i ove godine u okviru Festivala održava Sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata. S posebnim programom predstavlja se Italija. Cijelu tu čaroliju zaokružuje zanimljiva modna revija, koncert Glazbenog ansambla Hrvatsko-talijanskog društva, te tradicionalni nastup kulturno-umjetničkih društava.  

Kultura

Noć knjige 23. travnja i u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 23. travnja, održat će se jubilarna, deseta Noć knjige.

Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (na isti dan) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade RH. U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su je ove godine tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga u razdobljima društvenih i intimnih kriza.

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i ove godine organizira manifestaciju Noć knjige. S posebnim veseljem predstavljaju ovogodišnji program koji realiziraju s ICARUS-om Hrvatska. Pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže u proslavi, a zauzvrat možete pronaći teme i aktivnosti koji bi mogle biti korisne za sve ustanove i zanimanja.

Program, koji će se održati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga, započet će u 18 sati. Izložbu “Priče iz arhiva” otvorit će predsjednica ICARUS-a Hrvatska, dr. sc. Vlatka Lemić. Članica ICARUS-a dr. sc. Tamara Štefanac predstavit će priručnik za razvoj publike u projektu CHEARCH, a glazbena gošća večeri je Lea Šprajc.

S obzirom na epidemiološke mjere, broj gostiju u dvorani je ograničen, a potvrda dolaska je obavezna. Prijaviti se možete putem poveznice na obrazac.

Nastavite čitati

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati