Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Načelnik Horvatić o Poduzetničkoj zoni: “Prvi milijun eura došao je u Ljubešćicu, ali ne i zadnji!”

Objavljeno:

- dana

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat danas je stigao u Ljubešćicu i donio novac za vrlo važan projekt.

Naime, ministar je načelniku Općine Ljubešćica Nenadu Horvatiću donio ugovor vrijedan 7,36 milijuna kuna za financiranje projekta “Razvoj infrastrukture Poduzetničke zone Ljubešćica”. Tim će se novcem graditi cesta, rasvjeta i odvodnja u Poduzetničkoj zoni, a načelnik je najavio da bi svi radovi trebali završiti do kraja 2019. godine. Prije predaje ugovora ministar Horvat sa suradnicima je obišao u Ljubešćici tvrtke Fripol, Hoto lignum i Ljevaonica Bujan. Neke od njih su još u izgradnji. Tamo je razgovarao s poduzetnicima o njihovim planovima, ali upitao i za problem koji ih muče. – Gotovo milijun eura za Poduzetničku zonu u Ljubešćici i otprilike desetak milijuna kuna za Poduzetničku zonu u Varaždinu su dobra vijest koju nosimo u Varaždinsku županiju. Nadam se da nakon potpisivanja ugovora ubrzo kreću uređenja poduzetničkih zona i pretpostavka konkurentnosti hrvatskog gospodarstva – kazao je ministar Horvat. Načelnik Horvatić pak je objasnio kako je projekt Poduzetničke zone počeo još 2011. godine, te što se sve napravilo da bi gospodarstvenici mogli podići svoje pogone. – Danas je lijepo biti načelnik Općine Ljubešćica, danas se lijepo baviti politikom. Nakon dugotrajnog puta, koji je imao uspona i padova, malo više od godinu dana smo čekali odluku. Na području općine nezaposlenost je ispod dva posto, prosjek plaća je drugi u županiji, pa nam je dužnost da se brinemo o našim poduzetnicima. U godinu dana će poduzetnici dobiti najmoderniju infrastrukturu te da ćemo otvarati nova radna mjesta. Zahvaljujem se ministru i Vladi, saborskim zastupnicima i svima koji su pomogli. Ovo je prvi milijun eura koji je su došli iz strukturnih fondova u Ljubešćicu, ali ne i zadnji. Idemo u nove pobjede – rekao je Horvatić.

U fokusu

Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa.

On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca.

Baksa je tako 14. lipnja predao svoju imovinsku karticu u kojoj navodi da je po zvanju tehničar cestovnog prometa, živi u Belici, oženjen je i ima djecu.

Kao saborski zastupnik Baksa će primati plaću od 1242 eura neto mjesečno, a volonterski će nastaviti obavljati i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Prije ulaska u Sabor Ivica Baksa je od 2021. radi kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. Tamo mjesečno zarađuje 778,12 eura neto.

Njegova supruga radi u osnovnoj školi od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno.

Ovaj saborski zastupnik Sjevera lani je digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura.

I Baksina supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura dignut 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura.

U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita. Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine  549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto.

Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Što ne valja s demografskim mjerama? Čak 72 posto mladih želi otići iz Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsku u potrazi za kvalitetnijim životom želi napustiti 72 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina, pokazala je studija.

Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine…

Želim iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina, objasnila je za Deutsche Welle Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu.

Kako kaže, otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koja se tamo ostvaruje nakon tri godine rada.

-Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život – naglasila je.

Drugi sugovornik u Njemačkoj živi već neko vrijeme.

-Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme mjerkamo kad bismo se vratili. I još ne znamo ni kad ni kako, jer se stanje u Hrvatskoj nije popravilo, nego pokvarilo. A pokvarilo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani – kaže.

On i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kao što je rekao, nisu imali niti dandanas imaju „blagog pojma“ kako bi riješili svoje stambeno pitanje u Hrvatskoj, a i plaće su male…

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje