Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Nakon duge tri godine Varaždin dobio još jedne podzemne kontejnere

Objavljeno:

- dana

Nakon što su 2015. godine kod Studentskog centra postavljeni prvi podzemni kontejneri, drugi su svjetlo dana ugledali prosincu 2018. godine. Drugi po redu podzemni spremnici postavljeni su u POS naselju.

– Ovi podzemni kontejneri nisu nikakva novost. Pokušali smo napraviti prihvatljiv model da se na jednostavan i jeftiniji način omogući odvajanje otpada. Ova gradska vlast našla je razumijevanje za taj projekt – rekao je direktor Čistoće Davor Skroza. U Ulici 22. rujna postavljena su tako tri kontejnera za miješani otpad, dva za plastiku i jedan za papir. Oni su zapremine dva ‘kubika’ te će ih koristiti stanari dviju zgrada. Naime, riječ je o pilot projektu za koji je Grad Varaždin izdvojio 200.000 kuna, a spremnike je konstruirala ludbreška tvrtka Oprema d.d. – Podzemni kontejneri dizajnirani su prema potrebama Grada Varaždina i Čistoće. Točno za sve kamione i dizalice koje koristi Čistoća. Betonsku kadu izradila je tvrtka Tehnobeton i kada je nepropusna izvan i iznutra. Gornji dio je trajan, a ima sigurnosnu platformu tako da nitko ne može upasti unutra kada se spremnici prazne – rekao je Nenad Horvat, rukovoditelj istraživanja i razvoja u tvrtki Oprema. Naime, stanari dviju zgrada u POS naselju tako više neće koristiti klasične kontejnere. To im se neće osjetiti na računima. – Podzemni spremnici za stambene zgrade trebali su biti postavljeni do 1. siječnja 2017., no bivša gradska vlast to nije napravila. On bivšoj vlasti ne želim pričati. Ako građani žele ovakav tip spremnika, onda ćemo to morati ili mi ili Čistoća platiti. Pretpostavljam da građani ne bi željeli da se njih optereti, onda će to pasti proračun. Grad je spreman u suradnji s Opremom i Čistoćom to postaviti. Ipak, to zahtjeva i strogo pridržavanje pravila odvajanja otpada, a i pitanje je žele li građani prošetati do nego spremnika i do 200 metara – rekao je gradonačelnik Ivan Čehok koji je pozvao upravitelje zgrada da se odazovu pozivu na dogovor oko postavljanja spremnika.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje