Povežite se s nama

U fokusu

Crkavica za trgovce u Varaždinu: Rade “svetkom i petkom” za 3200 kuna u prosjeku, prekovremeni sati se “skrivaju”

Objavljeno:

- dana

Jedno je vjenčanje izazvalo socijalni bunt Varaždinaca na društvenim mrežama.

Zavjete su izmijenili potomci dviju moćnih obitelji hrvatskog sjevera – unuk Dragutina Drka i unuka Rudolfa Kišićeka. Svadbeno je slavlje u strogoj tajnosti za javnost održano u dvorcu obitelji Drk. Iako dvoje mladih nema baš nikakve veze s obiteljskim biznisom, ovo je vjenčanje desetljeća, kako su mu tepali nacionalni mediji do kojih je vijest dospjela prije nego na lokalne portale, bilo okidač za lavinu komentara na Facebooku.

U socijalnoj ogorčenosti bez konkretnog fokusa, rasprava se uskoro isprofilirala isprva kao bunt trgovaca Kitroa, trgovačkog poduzeća Rudolfa Kišićeka, a potom i trgovaca u dućanima prehrane uopće. Loši uvjeti rada u trgovini, minimalne plaće za puno rada, neplaćeni prekovremeni, rad „svetkom i petkom“, ono je na što trgovci upozoravaju godinama, međutim, bez rezultata. – Nećete raditi? Ima tko hoće – odgovor je koji su mnogi čuli, ne jedanput.

Na rubu zakona

Ipak, jedna se priča istaknula. Tvrdnja o 2300 kuna plaće u Kitrou i kartica za kupovinu u istom lancu dućana, u vrijednosti do zakonom zajamčenog minimalca od 2700 kuna neto, zvučala je alarmantno.

– Dobijemo 2300 kuna u gotovini i karticu na kojoj je 500 kuna za kupovinu u Kitrou, jasno, po maloprodajnim cijenama. Umjesto da sa zarađenim novcem kupujemo gdje želimo, mi smo silom prilika i dobre mušterije Kitroa – mogli smo čuti.

Uskoro je uslijedio demanti. Članica Uprave Bernarda Kramar u društvu je pravnice tvrtke pokazala novinarima Regionalnog rekapitulaciju plaća i energično demantirala tvrdnje prodavača.

Plaće su najveće u Plodinama, 4000 kuna plus naknada za prijevoz, dok je u ostalim trgovinama prosjek od 3000 do 3400 kuna

– To su neutemeljene priče, koje moguće šire oni koji su tu u prolazu. Zaista nitko nema takvu plaću. Istina je da često tražimo radnike, ali ne zato jer smo loš poslodavac pa trgovci odlaze, nego su tu bolovanja, mirovine… Istina je da smo prije nekoliko godina imali manje plaće, ali u tom smo ih periodu dizali nekoliko puta, a zadnji put u ovoj godini. Prodavač educiran kod nas ima ukupno oko 3800 kuna prosjek plaće, u što je uključena naknada za prijevoz. Trgovci kod nas zarađuju 3600 kuna plus prijevoz. Imamo shopping kartice, koje se radnicima nude kao mogućnost za kupovinu robe do određenog limita, a oni su sami pokazali interes za to. Takva je kupovina 5 % jeftinija – kaže Bernarda Kramar.

Istom su nam prigodom obećani i dokumenti koji potkrepljuju ove tvrdnje, ali kasnije smo zamoljeni da shvatimo tajnost takve dokumentacije.

Jednaku su nam visinu plaće uskoro potvrdili i radnici, ali takva je plaća, kažu, od – ljetos. Točnije, od trenutka kad je vlasnik shvatio da uskoro neće imati tko prodavati, jer Irska i konkurenti s bržom prilagodbom novim uvjetima na tržištu rada bili su primamljiva opcija. Pričom o 2300 kuna plaće do prije šest mjeseci namjera radnika je, kažu, bila upozoriti na podcjenjivanje trgovaca, a koje nitko ne shvaća ozbiljno dok se ne dovede u pitanje (ne)zakonitost. – Plaćati radnika djelomice karticom za naturu, a koju može potrošiti isključivo kod poslodavca, nezakonito je – saznajemo.

Biti trgovac u ovo je doba godine najteže – na prvoj su liniji blagdanske euforije

Iako je plaća danas nešto veća i kartica je samo alternativa,a ne i obveza, tvrdokorni poslodavac u poplavi poslova, a manjka radne snage, nije imao previše izbora.

Međutim, povećanje plaća, nakon kojeg one uglavnom ne prelaze 3500 kuna, iako Bernarda Kramar tvrdi drukčije, jedva je nešto malo više od novoutvrđenog minimalca, a
što je teško smatrati socijalnim herojstvom.

Zavjet šutnje

– Plaće su povećane tek toliko da se trgovine međusobno izjednače i ne konkuriraju jedne drugima. Oni su konkurenti sve dok im s druge strane ne stoje radnici. Tada zbiju redove. Jer, kako objasniti da u trenutku kad su im poslovne bilance prilično različite, svi plaćaju gotovo pa isto? Stotinjak kuna više-manje. Stječe se dojam da su se veliki opet, prešutno ili konkretno, dogovorili na štetu malih – opisuje situaciju u trgovačkom sektoru jedan trgovac.
Kako bismo usporedili plaće u trgovinama prehranom, upite smo poslali na adrese svih velikih trgovina s poslovnicama u Varaždinu.

Zakon o radu se u trgovinama učestalo krši, što je čest zaključak inspekcijskih nalaza

I pritom izgubili poprilično vremena dok nismo ustanovili popis mail adresa za slanje upita. Trgovački lanci, naime, gotovo redom na svojim stranicama nemaju naznačenu mail adresu ili direktan kontakt Uprave. Dojam je da su se čelni ljudi odlučili zaštititi svoj komfor od ikakvih upita.

Nas je zanimala visina prosječne plaće trgovca, hoće li trgovci dobiti 13. plaću, s kojim darovima tijekom godine mogu računati (Božić, sveti Nikola, regres, božićnica, uskrsnica…), plaćaju li se posebno subota, nedjelja i praznik, kako se rješava pitanje neprodane robe (primjerice, u nekim dućanima trgovci sami moraju otkupiti naručenu, a neprodanu robu).
Odgovore uglavnom nismo dobili.

Iznimka je tek Kaufland, iz kojeg, istina, nismo saznali konkretan iznos plaće, ali odgovor je stigao u traženom roku, s dodatnim pojašnjenjima o isplatama bonusa, plaćanju prekovremenih sati i načinom distribucije viškova robe pred istekom roka trajanja.

– …Za sve naše zaposlenike uveli smo petodnevni radni tjedan jer im želimo omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a za rad nedjeljom i praznikom isplaćujemo dodatak na plaću. Svojim zaposlenicima osiguravamo naknadu za troškove prijevoza, božićnicu u iznosu 1500 kn, božićni poklon paket u prosincu, poklon za svako dijete prijavljeno na poreznoj kartici, zdravi poklon paket više puta godišnje i poklon poslodavca za rođendan… – dio je odgovora iz Kauflanda.

Odgovor je poslao i Lidl.

– Dugi niz godina pratimo trendove povećanja ukupnih davanja za zaposlenike, a ove ćemo godine tako povisiti i iznos božićnice. Rad nedjeljom i praznikom se dodatno plaća – odgovorili su.

Pitanje kolika je plaća suptilno je u oba slučaja preskočeno. Međutim, propitkivanjem radnika lako je saznati da su plaće najveće u Plodinama, 4000 kuna plus naknada za prijevoz, dok je prosječna plaća u ostalim trgovinama od 3000 do 3400 kuna, a naknada za prijevoz je standard. Plodine imaju najveću plaću, ali riječki poslodavac najmanje brine o praznicima i radnom vremenu, pa Plodine svakog dana, primjerice, rade do 22 sata. Ostali s naše liste (Konzum, Interšpar, Kitro, Lidl i Kaufland) imaju kraće radno vrijeme i uglavnom trgovcima daju slobodan Božić i Novu godinu, a dan pred blagdan rade skraćeno. Tek je Kaufland sklon češće svojim radnicima dati slobodan dan za praznik. Baš je njemački poslodavac započeo s praksom češćeg zatvaranja trgovina praznicima, a što su zbog velikog odjeka koji je polučio potez Nijemaca nevoljko slijedili drugi poslodavci.

Skriveni prekovremeni

Biti trgovac najteže je u ovo doba godine. Dok za većinu Hrvata predblagdansko vrijeme znači advent, kićenje doma, osmišljavanje blagdanskog jelovnika i pripreme za novogodišnje slavlje, trgovci su u zapećku adventa i na prvoj liniji blagdanske euforije. Činjenica da će Hrvati s 13,5 milijardi potrošenih kuna tijekom prosinca ostvariti rekordnu potrošnju, radnicima u trgovini diže kosu na glavi. Manična potrošnja za ljude s one strane pulta znači krvav rad, s puno prekovremenih sati i jednakom plaćom kao i u poslovično trgovački mrtvom siječnju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća zaposlenih u trgovini iznosi 4500 kuna neto. Međutim, u taj su izračun uračunate i menadžerske plaće, bez kojih je prosječna plaća prodavača zapravo 3500 kuna neto! Radi se o primanjima koja su debelo ispod prosjeka, dok, s druge strane, prihodi trgovaca iz godine u godinu bilježe rekordan rast.

Najgore prolaze trgovci u trgovinama prehranom. Redovi na blagajnama i za uslužnim pultom su kao u vrijeme velikih nestašica,. Službeno radno vrijeme je osam sati i znatno se produžuje punjenjem opustošenih polica i obračunom blagajne. To je doba, saznajemo, vrijeme „skrivenih prekovremenih“. I dok su u tržišno i socijalno orijentiranim zemljama blagdanski dani prilika da studenti zarade džeparac, a radnici (koji to žele) da ih provedu s obiteljima, trgovački lanci u Hrvatskoj nisu oglasili potrebu za dodatnom radnom snagom. Na HZZ-u nema pojačane potražnje za trgovcima, osim već poslovične u zadnjoj godini dana.
Trgovci bi prema Zakonu o radu morali imati jedan slobodan radni dan u tjednu i 12 sati slobodno između dvije smjene. Mjesečno se smije odraditi 160 prekovremenih sati.

– Teško ćete pronaći makar jednog trgovca u prehrani čija prava tijekom ovog mjeseca neće biti prekršena – govori visokopozicionirana osoba iz sektora. Plaće u trgovinama na razini su onih u industrijskom sektoru, ali trgovci su često u riziku da izgube dio plaće na pokrivanje manjka po inventuri ili, što je praksa u manjim trgovinama, trgovci sami naručuju potrebne količine, a potom su dužni pokriti trošak naručenoga. Robu koja se ne proda dijelom je moguće vratiti, a ostalo plaća trgovac iz vlastitog džepa.

– Trgovac je često dužan pokriti manjkove po inventuri, neovisno o odgovornosti, što nije zakonito i trgovac može utužiti poslodavca. Još je puno zakonski dvojbenih postupaka poslodavaca u trgovini, ali djelomice im je takvo postupanje omogućeno manjkavim zakonima. Primjerice, Zakon definira uvećanu plaću za rad nedjeljom i praznikom, ali ne piše uvećanu od kojeg dijela plaće, od osnovne satnice ili čega? Teoretski to izgleda tako da trgovac dobije 50 lipa veću plaću po satu, čime je poslodavac ispunio svoju zakonsku obvezu, a trgovac je namagarčen. Zakon o radu se u trgovinama učestalo krši, što je česti zaključak inspekcijskih nalaza. Inspekciji tad preostane podnošenje optužnog prijedloga, na osnovu kojeg se pokreće prekršajni postupak. I tu je Inspekciji kraj. Najčešći prekršaj je prekovremeni rad. Kako poboljšati sistem? Tako da, kao što se to radi u razvijenim zemljama, ono što inspektor sasluša u svojstvu svjedoka ulazi u zapisnik, koji bi u sudskom postupku trebao biti vjerodostojna isprava neupitnog sadržaja – rekao nam je zagrebački inspektor koji želi ostati anoniman jer ne smije davati izjave novinarima. Ista je praksa u cijeloj državi, pa i u Varaždinskoj županiji.

– Za inspektore je to borba s vjetrenjačama.

Još donedavno je biti trgovac sa završenom Trgovačkom školom bilo časno zanimanje srednjeg sloja. Modernim trgovcima ne treba škola, zanimanje je od časnog devalviralo na „daj što daš dok se ne nađe nešto bolje“.

Velike promjene u maloj općini

Jedna mala općina u Varaždinskoj županiji pokazala se kao lider promjena u odnosu prema radnicima u trgovini.

Općina Martijanec uspjela je dogovoriti sa sedam trgovina na općinskom području neradnu nedjelju i blagdane.

Načelnik Martijanca, Dražen Levak, u petak će s čelnim ljudima sedam trgovina potpisati Sporazum o neradu radnika i zatvaranju prodavaonica mješovite robe na području Općine Martijanec nedjeljom, državnim blagdanom i neradnim danom.
U tekstu Sporazuma se navodi da se on potpisuje u cilju zaštite obitelji i prava radnika, sklapa se na neodređeno vrijeme, a s primjenom počinje s prvim danom nove godine, 1. siječnja 2019. godine.

Načelnik Martijanca je zadovoljan postignutim.
– Trgovci su zadnjih desetljeća u robovlasničkom odnosu, što smo vjerovali da se treba i može promijeniti, a ovim Sporazumom to i dokazujemo – govori načelnik.
Martijanec je tako zasad jedina općina u Varaždinskoj županiji i među rijetkima u Hrvatskoj, u kojima će trgovine nedjeljom i praznikom biti zatvorene.

Ako bez svježeg kruha u nedjelju mogu Nijemci, Austrijanci, Švicarci, Talijani…valjda mogu i Hrvati. Ovo je staro pitanje koje ovih dana opet nailazi na plodno tlo sve više europskih zemalja, a u u malom je Martijancu na njega već i odgovoreno.

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje