Povežite se s nama

U fokusu

Crkavica za trgovce u Varaždinu: Rade “svetkom i petkom” za 3200 kuna u prosjeku, prekovremeni sati se “skrivaju”

Objavljeno:

- dana

Jedno je vjenčanje izazvalo socijalni bunt Varaždinaca na društvenim mrežama.

Zavjete su izmijenili potomci dviju moćnih obitelji hrvatskog sjevera – unuk Dragutina Drka i unuka Rudolfa Kišićeka. Svadbeno je slavlje u strogoj tajnosti za javnost održano u dvorcu obitelji Drk. Iako dvoje mladih nema baš nikakve veze s obiteljskim biznisom, ovo je vjenčanje desetljeća, kako su mu tepali nacionalni mediji do kojih je vijest dospjela prije nego na lokalne portale, bilo okidač za lavinu komentara na Facebooku.

U socijalnoj ogorčenosti bez konkretnog fokusa, rasprava se uskoro isprofilirala isprva kao bunt trgovaca Kitroa, trgovačkog poduzeća Rudolfa Kišićeka, a potom i trgovaca u dućanima prehrane uopće. Loši uvjeti rada u trgovini, minimalne plaće za puno rada, neplaćeni prekovremeni, rad „svetkom i petkom“, ono je na što trgovci upozoravaju godinama, međutim, bez rezultata. – Nećete raditi? Ima tko hoće – odgovor je koji su mnogi čuli, ne jedanput.

Na rubu zakona

Ipak, jedna se priča istaknula. Tvrdnja o 2300 kuna plaće u Kitrou i kartica za kupovinu u istom lancu dućana, u vrijednosti do zakonom zajamčenog minimalca od 2700 kuna neto, zvučala je alarmantno.

– Dobijemo 2300 kuna u gotovini i karticu na kojoj je 500 kuna za kupovinu u Kitrou, jasno, po maloprodajnim cijenama. Umjesto da sa zarađenim novcem kupujemo gdje želimo, mi smo silom prilika i dobre mušterije Kitroa – mogli smo čuti.

Uskoro je uslijedio demanti. Članica Uprave Bernarda Kramar u društvu je pravnice tvrtke pokazala novinarima Regionalnog rekapitulaciju plaća i energično demantirala tvrdnje prodavača.

Plaće su najveće u Plodinama, 4000 kuna plus naknada za prijevoz, dok je u ostalim trgovinama prosjek od 3000 do 3400 kuna

– To su neutemeljene priče, koje moguće šire oni koji su tu u prolazu. Zaista nitko nema takvu plaću. Istina je da često tražimo radnike, ali ne zato jer smo loš poslodavac pa trgovci odlaze, nego su tu bolovanja, mirovine… Istina je da smo prije nekoliko godina imali manje plaće, ali u tom smo ih periodu dizali nekoliko puta, a zadnji put u ovoj godini. Prodavač educiran kod nas ima ukupno oko 3800 kuna prosjek plaće, u što je uključena naknada za prijevoz. Trgovci kod nas zarađuju 3600 kuna plus prijevoz. Imamo shopping kartice, koje se radnicima nude kao mogućnost za kupovinu robe do određenog limita, a oni su sami pokazali interes za to. Takva je kupovina 5 % jeftinija – kaže Bernarda Kramar.

Istom su nam prigodom obećani i dokumenti koji potkrepljuju ove tvrdnje, ali kasnije smo zamoljeni da shvatimo tajnost takve dokumentacije.

Jednaku su nam visinu plaće uskoro potvrdili i radnici, ali takva je plaća, kažu, od – ljetos. Točnije, od trenutka kad je vlasnik shvatio da uskoro neće imati tko prodavati, jer Irska i konkurenti s bržom prilagodbom novim uvjetima na tržištu rada bili su primamljiva opcija. Pričom o 2300 kuna plaće do prije šest mjeseci namjera radnika je, kažu, bila upozoriti na podcjenjivanje trgovaca, a koje nitko ne shvaća ozbiljno dok se ne dovede u pitanje (ne)zakonitost. – Plaćati radnika djelomice karticom za naturu, a koju može potrošiti isključivo kod poslodavca, nezakonito je – saznajemo.

Biti trgovac u ovo je doba godine najteže – na prvoj su liniji blagdanske euforije

Iako je plaća danas nešto veća i kartica je samo alternativa,a ne i obveza, tvrdokorni poslodavac u poplavi poslova, a manjka radne snage, nije imao previše izbora.

Međutim, povećanje plaća, nakon kojeg one uglavnom ne prelaze 3500 kuna, iako Bernarda Kramar tvrdi drukčije, jedva je nešto malo više od novoutvrđenog minimalca, a
što je teško smatrati socijalnim herojstvom.

Zavjet šutnje

– Plaće su povećane tek toliko da se trgovine međusobno izjednače i ne konkuriraju jedne drugima. Oni su konkurenti sve dok im s druge strane ne stoje radnici. Tada zbiju redove. Jer, kako objasniti da u trenutku kad su im poslovne bilance prilično različite, svi plaćaju gotovo pa isto? Stotinjak kuna više-manje. Stječe se dojam da su se veliki opet, prešutno ili konkretno, dogovorili na štetu malih – opisuje situaciju u trgovačkom sektoru jedan trgovac.
Kako bismo usporedili plaće u trgovinama prehranom, upite smo poslali na adrese svih velikih trgovina s poslovnicama u Varaždinu.

Zakon o radu se u trgovinama učestalo krši, što je čest zaključak inspekcijskih nalaza

I pritom izgubili poprilično vremena dok nismo ustanovili popis mail adresa za slanje upita. Trgovački lanci, naime, gotovo redom na svojim stranicama nemaju naznačenu mail adresu ili direktan kontakt Uprave. Dojam je da su se čelni ljudi odlučili zaštititi svoj komfor od ikakvih upita.

Nas je zanimala visina prosječne plaće trgovca, hoće li trgovci dobiti 13. plaću, s kojim darovima tijekom godine mogu računati (Božić, sveti Nikola, regres, božićnica, uskrsnica…), plaćaju li se posebno subota, nedjelja i praznik, kako se rješava pitanje neprodane robe (primjerice, u nekim dućanima trgovci sami moraju otkupiti naručenu, a neprodanu robu).
Odgovore uglavnom nismo dobili.

Iznimka je tek Kaufland, iz kojeg, istina, nismo saznali konkretan iznos plaće, ali odgovor je stigao u traženom roku, s dodatnim pojašnjenjima o isplatama bonusa, plaćanju prekovremenih sati i načinom distribucije viškova robe pred istekom roka trajanja.

– …Za sve naše zaposlenike uveli smo petodnevni radni tjedan jer im želimo omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a za rad nedjeljom i praznikom isplaćujemo dodatak na plaću. Svojim zaposlenicima osiguravamo naknadu za troškove prijevoza, božićnicu u iznosu 1500 kn, božićni poklon paket u prosincu, poklon za svako dijete prijavljeno na poreznoj kartici, zdravi poklon paket više puta godišnje i poklon poslodavca za rođendan… – dio je odgovora iz Kauflanda.

Odgovor je poslao i Lidl.

– Dugi niz godina pratimo trendove povećanja ukupnih davanja za zaposlenike, a ove ćemo godine tako povisiti i iznos božićnice. Rad nedjeljom i praznikom se dodatno plaća – odgovorili su.

Pitanje kolika je plaća suptilno je u oba slučaja preskočeno. Međutim, propitkivanjem radnika lako je saznati da su plaće najveće u Plodinama, 4000 kuna plus naknada za prijevoz, dok je prosječna plaća u ostalim trgovinama od 3000 do 3400 kuna, a naknada za prijevoz je standard. Plodine imaju najveću plaću, ali riječki poslodavac najmanje brine o praznicima i radnom vremenu, pa Plodine svakog dana, primjerice, rade do 22 sata. Ostali s naše liste (Konzum, Interšpar, Kitro, Lidl i Kaufland) imaju kraće radno vrijeme i uglavnom trgovcima daju slobodan Božić i Novu godinu, a dan pred blagdan rade skraćeno. Tek je Kaufland sklon češće svojim radnicima dati slobodan dan za praznik. Baš je njemački poslodavac započeo s praksom češćeg zatvaranja trgovina praznicima, a što su zbog velikog odjeka koji je polučio potez Nijemaca nevoljko slijedili drugi poslodavci.

Skriveni prekovremeni

Biti trgovac najteže je u ovo doba godine. Dok za većinu Hrvata predblagdansko vrijeme znači advent, kićenje doma, osmišljavanje blagdanskog jelovnika i pripreme za novogodišnje slavlje, trgovci su u zapećku adventa i na prvoj liniji blagdanske euforije. Činjenica da će Hrvati s 13,5 milijardi potrošenih kuna tijekom prosinca ostvariti rekordnu potrošnju, radnicima u trgovini diže kosu na glavi. Manična potrošnja za ljude s one strane pulta znači krvav rad, s puno prekovremenih sati i jednakom plaćom kao i u poslovično trgovački mrtvom siječnju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća zaposlenih u trgovini iznosi 4500 kuna neto. Međutim, u taj su izračun uračunate i menadžerske plaće, bez kojih je prosječna plaća prodavača zapravo 3500 kuna neto! Radi se o primanjima koja su debelo ispod prosjeka, dok, s druge strane, prihodi trgovaca iz godine u godinu bilježe rekordan rast.

Najgore prolaze trgovci u trgovinama prehranom. Redovi na blagajnama i za uslužnim pultom su kao u vrijeme velikih nestašica,. Službeno radno vrijeme je osam sati i znatno se produžuje punjenjem opustošenih polica i obračunom blagajne. To je doba, saznajemo, vrijeme „skrivenih prekovremenih“. I dok su u tržišno i socijalno orijentiranim zemljama blagdanski dani prilika da studenti zarade džeparac, a radnici (koji to žele) da ih provedu s obiteljima, trgovački lanci u Hrvatskoj nisu oglasili potrebu za dodatnom radnom snagom. Na HZZ-u nema pojačane potražnje za trgovcima, osim već poslovične u zadnjoj godini dana.
Trgovci bi prema Zakonu o radu morali imati jedan slobodan radni dan u tjednu i 12 sati slobodno između dvije smjene. Mjesečno se smije odraditi 160 prekovremenih sati.

– Teško ćete pronaći makar jednog trgovca u prehrani čija prava tijekom ovog mjeseca neće biti prekršena – govori visokopozicionirana osoba iz sektora. Plaće u trgovinama na razini su onih u industrijskom sektoru, ali trgovci su često u riziku da izgube dio plaće na pokrivanje manjka po inventuri ili, što je praksa u manjim trgovinama, trgovci sami naručuju potrebne količine, a potom su dužni pokriti trošak naručenoga. Robu koja se ne proda dijelom je moguće vratiti, a ostalo plaća trgovac iz vlastitog džepa.

– Trgovac je često dužan pokriti manjkove po inventuri, neovisno o odgovornosti, što nije zakonito i trgovac može utužiti poslodavca. Još je puno zakonski dvojbenih postupaka poslodavaca u trgovini, ali djelomice im je takvo postupanje omogućeno manjkavim zakonima. Primjerice, Zakon definira uvećanu plaću za rad nedjeljom i praznikom, ali ne piše uvećanu od kojeg dijela plaće, od osnovne satnice ili čega? Teoretski to izgleda tako da trgovac dobije 50 lipa veću plaću po satu, čime je poslodavac ispunio svoju zakonsku obvezu, a trgovac je namagarčen. Zakon o radu se u trgovinama učestalo krši, što je česti zaključak inspekcijskih nalaza. Inspekciji tad preostane podnošenje optužnog prijedloga, na osnovu kojeg se pokreće prekršajni postupak. I tu je Inspekciji kraj. Najčešći prekršaj je prekovremeni rad. Kako poboljšati sistem? Tako da, kao što se to radi u razvijenim zemljama, ono što inspektor sasluša u svojstvu svjedoka ulazi u zapisnik, koji bi u sudskom postupku trebao biti vjerodostojna isprava neupitnog sadržaja – rekao nam je zagrebački inspektor koji želi ostati anoniman jer ne smije davati izjave novinarima. Ista je praksa u cijeloj državi, pa i u Varaždinskoj županiji.

– Za inspektore je to borba s vjetrenjačama.

Još donedavno je biti trgovac sa završenom Trgovačkom školom bilo časno zanimanje srednjeg sloja. Modernim trgovcima ne treba škola, zanimanje je od časnog devalviralo na „daj što daš dok se ne nađe nešto bolje“.

Velike promjene u maloj općini

Jedna mala općina u Varaždinskoj županiji pokazala se kao lider promjena u odnosu prema radnicima u trgovini.

Općina Martijanec uspjela je dogovoriti sa sedam trgovina na općinskom području neradnu nedjelju i blagdane.

Načelnik Martijanca, Dražen Levak, u petak će s čelnim ljudima sedam trgovina potpisati Sporazum o neradu radnika i zatvaranju prodavaonica mješovite robe na području Općine Martijanec nedjeljom, državnim blagdanom i neradnim danom.
U tekstu Sporazuma se navodi da se on potpisuje u cilju zaštite obitelji i prava radnika, sklapa se na neodređeno vrijeme, a s primjenom počinje s prvim danom nove godine, 1. siječnja 2019. godine.

Načelnik Martijanca je zadovoljan postignutim.
– Trgovci su zadnjih desetljeća u robovlasničkom odnosu, što smo vjerovali da se treba i može promijeniti, a ovim Sporazumom to i dokazujemo – govori načelnik.
Martijanec je tako zasad jedina općina u Varaždinskoj županiji i među rijetkima u Hrvatskoj, u kojima će trgovine nedjeljom i praznikom biti zatvorene.

Ako bez svježeg kruha u nedjelju mogu Nijemci, Austrijanci, Švicarci, Talijani…valjda mogu i Hrvati. Ovo je staro pitanje koje ovih dana opet nailazi na plodno tlo sve više europskih zemalja, a u u malom je Martijancu na njega već i odgovoreno.

U fokusu

Za manje od dva mjeseca nema više ograničenih cijena struje. Što nas čeka ovog proljeća?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za manje od dva mjeseca prestaju Vladine mjere kojima se ograničava cijena struje za kućanstva i tvrtke.

Građane i gospodarstvo stoga čekaju veliki izazovi. Za većinu potrošača cijena električne energije ograničena na 59 eura po megavatsatu. No, Vladine mjere pomoći na snazi su do 1. travnja.

Trenutačno su se cijene na veleprodajnom tržištu stabilizirale – između 150 i 170 eura, što je znatno niže nego prije godinu dana kada su povremeno prelazile 400 eura, a u prosjeku su bile oko 270 eura po megavatsatu.

Iz Vlade kažu, već se analizira situacija kako bi se na vrijeme odlučilo što dalje, nakon 31. ožujka, javlja HRT.

– Ono što mi kao poslodavci očekujemo je da na vrijeme dobijemo što se događa s cijenama energenata nakon 31. ožujka. Kao što sam više puta naglašavala, okruženje sigurnosti i izvjesnosti je neophodno za sve poslodavce, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Građani koji imaju ugovore s privatnim opskrbljivačima, već dobivaju najave o poskupljenju od 1. travnja, te ih se upućuje da se prebace u HEP.

Što će biti od 1. travnja s cijenama električne energije, Vlada tek treba odlučiti.

– Mi smo zadužili nadležne ministre, prije svega ministra gospodarstva i ministra financija da pripreme i analiziraju situaciju za nakon 1.travnja – rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Zbog tople zime i povoljnih hidroloških uvjeta, cijene struje na tržištu su niže nego prije godinu dana, ali su još znatno više od onih prije krize i kreću se oko 160 eura po megavatsatu.

– Analize pokazuju i neka predviđanja da će takve cijene ostati barem sljedeće dvije do tri godine, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinska županija: poslodavci u prosincu najviše tražili radnike u proizvodnji, vozače taksija i konobare

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem prosinca 2022. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu
Varaždin evidentirane su 2133 nezaposlene osobe.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 0,9 % ili za 20 osoba, a u usporedbi
s istim mjesecom 2021. godine broj nezaposlenih veći je za 110 osoba, odnosno 5,4 %.

Ujedno je evidentirano i 249 osoba kao tražitelja zaposlenja. Tijekom prosinca evidentirano je 300 novih nezaposlenih osoba.

POdaci HZZ-a Područnog ureda Varaždin pokazuju da je tijekom prosinca 2022. godine prijavljeno je 504 slobodnih radnih mjesta, što je za 29,6 % (212 slobodnih radnih mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 19 % (118 slobodnih radnih mjesta) manje nego u prosinac 2021.

Najtraženija zanimanja tijekom prosinca 2022. godine u Varaždinskoj županiji bila su radnik na proizvodnoj liniji (tražilo se 35 djelatnika), vozač taksija (30), konobar (24), odgojitelj predškolske djece (21) i kuhar (21).

Tijekom prosinca 2022. godine, iz evidencije nezaposlenih osoba PU Varaždin zaposleno je
ukupno 195 osoba na temelju radnog odnosa. To je 25,6 % manje nego u prethodnom mjesecu i 4,9 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za Varaždinsku je županiju iznosila za prosinac 3.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje