Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dopustila preuzimanje Čakovečkih mlinova
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je na prvoj razini namjeru provedbe koncentracije koja nastaje stjecanjem izravne kontrole na trajnoj...
Olujni vjetar i jaka kiša ponovno su jučer zadali probleme građanima na sjeveru Hrvatske. Najviše posla imali su vatrogasci koji su uklanjali srušeno drveće.
Vjetar je drveće rušio i na ludbreškom području.
– Dana 28.05.2022 u 00:20 dobivamo dojavu od VOC-a Varaždin o potrebi uklanjanja srušenog stabla na dionici ceste Apatija – Sveti Petar. Na mjesto intervencije izlazimo s 9 vatrogasca. Dolaskom na mjesto intervencije pristupamo piljenju srušenog stabla i micanju s ceste – objašnjavaju iz DVD-a Ludbreg.
U međuvremenu dobili su još jednu dojavu.
– U međuvremenu dobivamo dojavu o više srušenih stabala na dionici ceste Sveri Petar – Čukovec, te po završetku i sanaciji kolnika na prethodnoj intervenciji odlazimo na spomenutu lokaciju. Dolaskom na mjesto intervencije uviđamo da se radi o više srušenih stabala na spomenutoj dionici ceste, te pristupamo piljenju i čišćenju s dvije grupe vatrogasaca – kažu u DVD-u.
– U međuvremenu šaljemo vozilo u ophodnju gdje pronalazimo srušeno stablo na dionici ceste Bolfan – Sveti Petar, gdje po završetku raščišćavanja ceste Sveti Petar – Čukovec, odlazimo na uklanjanje stabla i čišćenje kolnika. S nama na mjestu intervencije bili su još djelatnici PZC- a Ludbreg i PP-a Ludbreg. Vrijeme završetka intervencija 01:50 – kažu vatrogasci.
Prema našim informacijama, i na području Općine Veliki Bukovec, koja je najviše bila pogođena tučom prije nekoliko dana, također se noćas rušilo drveće. Osim toga, voda je ulazila i u kuće, čija su krovišta prethodno oštećena tučom.
Varaždinska gradska tvrtka Varkom obnavlja fontanu na Kazališnom trgu.
Temeljito se obnavlja konstrukcija od bračkog kamena i izvodi se rekonstrukcija upravljačkog sustava fontane.
-Planirani rok završetka radova je početak kolovoza. Veselimo se vidjeti je ponovo u punom sjaju – rekao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da: