Povežite se s nama

Kultura

FOTO Varaždinski folklorni ansambl u prosincu proslavio 20 godina rada!

Objavljeno:

- dana

Velikim obljetničkim koncertom na domaćem terenu Varaždinski folklorni ansambl (VFA) proslavio je krajem studenoga 20 godina rada.

Na koncertu u Hrvatskome narodnom kazalištu u Varaždinu izveli su 10 folklornih i dvije instrumentalne točke s narodnim pjesmama i plesovima iz svih krajeva Hrvatske, a publiku su počastili i izvedbom dviju novih koreografija, pjesmama i plesovima Like “Cure dvije, a moja nijedna” Kreše Hegolje i dubrovačkom poskočicom “U kolo ponesi, radost donesi!” Fina Hrvaćanina. Veliko oduševljenje okupljenih izazvale su i dvije točke koje su zaštitni znak Ansambla, “Kućanske kućanice” i “Črna gora, javorek zeleni” koreografa i umjetničkog voditelja Ansambla Pjerina Hrvaćanina, na čiju je inicijativu krajem 1998. godine osnovan VFA. Naime, Hrvaćaninu se tada pridružilo oko 30 plesača i svirača iz jednoga starijega varaždinskoga KUD-a, a sve s ciljem očuvanja hrvatske tradicijske kulture, narodnih plesova, pjesama i običaja kao glazbeno-scenske umjetničke forme, po uzoru na Ansambl LADO i po načelima scenske primjene folklora. Danas Ansambl broji 40 članova, a njegovi plesni voditelji su Tim i Fin Hrvaćanin. Dosadašnji glazbeni voditelj bio je Matija Auker, dok će tu poziciju od iduće godine najvjerojatnije preuzeti Neven Risek. Ponose se velikom riznicom narodnih nošnji iz Hrvatskog zagorja, Međimurja, Podravine, Posavine i drugih krajeva Hrvatske. Većina njih su autentične replike, odnosno ručno šivane rekonstrukcije prema izvornim primjercima, koje je sašila bivša zaposlenica Varteksa Ivanka Hrvaćanin.

Najznačajnija nagrada u povijesti Ansambla je prva nagrada na 22. Susretu hrvatskih folklornih ansambala Hrvatskog sabora kulture 2015. godine. Draga im je i Plaketa Grada Varaždina, koju su primili iste godine za izvrsnost u očuvanju i promociji tradicijske kulture.

Dosad je Varaždinski folklorni ansambl nastupao u 21 europskoj državi, a ova će im godina ostati u sjećanju, objašnjavaju u Ansamblu, zbog sudjelovanja na festivalu Integration u poljskom gradu Poznańu, čija je produkcija uključivala četiri pozornice, razglas i light show dostojan najvećih rock koncerata. Dugo će pamtiti i prošlogodišnje gostovanje u Edinburghu u Škotskoj. – Naravno, nije uvijek sve idealno. Kad smo se 2005. vraćali iz Estonije, negdje usred Poljske pokvario nam se autobus. Na nekim su turnejama pojedini članovi izgubili osobne dokumente, a bilo je i ozljeda. No, sve je to neizostavni dio bavljenja folklorom i danas na te situacije gledamo s osmijehom – navode iz VFA-a, zadovoljni interesom mladih za folklor, iako bi voljeli da ojača suradnja Ansambla s varaždinskim školama. No, brinu ih loši uvjeti rada u kojima djeluju te slikovito izjavljuju da je u tom pogledu budućnost Ansambla – crna. – Financijskih sredstava sve je manje, zbog oštećenja krova prošle zime potrebna nam je i sanacija prostorija za rad, a otkad Ivanka Hrvaćanin više nije u mogućnosti šivati, sve manje možemo ulagati u obnovu i nadogradnju fundusa nošnji – kažu u Ansamblu. Ipak, optimizma im ne manjka. Vjeruju da će se situacija popraviti jer, ako mu se pristupi na ispravan način, folklor kao glazbeno-scenska umjetnost može i u 21. stoljeću ići uz bok primjerice, mjuziklu ili baletu. Iduće godine folkloraši će se natjecati na Festivalu folklorne koreografije u Splitu, za koji već pripremaju novu koreografiju. Kao i svakog ljeta dosad, u planu im je nekoliko inozemnih turneja, a voljeli bi objaviti i monografiju o prvih 20 godina Ansambla. Tijekom priprema koncerata prikupili su mnogo arhivskog materijala o povijesti njihove velike obitelji jer, VFA je, slažu se, drugi dom svim njihovim članovima.

Kultura

Varaždinski Kazališni studio mladih s predstavom „Ivona, kneginjica od Burgunda“gostuje na festivalu Assitej

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstava „Ivona, kneginjica od Burgunda“, W. Gombrowicz, Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu, predstavit će Varaždinsku županiju na na 26. susretu Hrvatskog centra Assitej profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade koji će se održati u Hvaru od 15. do 19. travnja 2024. godine.

Skupinu C3 Kazališnog studija mladih, koja je prije no što se uhvatila u koštac s poljskim klasikom, uprizorila Ionescovu „Ćelavu pjevačicu”, zanimalo je daljnje istraživanje dramskih klasika. Poljskog pisca W. Gombrowicza, koji je proglašen pretečom kazališta apsurda, i njegovu Ivonu – dramu koja sadrži odrednice komedije, farse i nadrealističke igre, našli su idealnom za produbljivanje razumijevanja teatra apsurda.

– Ovo uprizorenje ističe se svojim fokusom na istraživanju dinamike između kolektiva i individue, propitujući društvene malformacije koje često dovode do nepravdi prema pojedincu – istaknula je Tanja Novak, uz čije se dramskopedagoško vodstvo skupina između ostalog, upustila u istraživanje rada s maskama, dodatno produbljujući svoje umjetničko istraživanje.

„Ivona, kneginjica od Burgunda“ nudi maštovito i vizualno dojmljivo kazališno iskustvo koje istražuje suštinske aspekte ljudske psihe unutar okvira Gombrowiczeve genijalne drame.

Ova predstava obećava ne samo estetsko uživanje već i duboko razmišljanje o društvenim normama, konformizmu i ulozi pojedinca u kolektivu.

U predstavi „Ivona, kneginjica od Burgunda“ nastupaju polaznici supine C3 Kazališnog studija mladih: Vita Breški, Lorena Benčić, Dina Drožđek, Tvrtko Kolar, Tonka Lonjak, Fran Rabuzin, Greta Rukelj, Melani Šipek i Anamarija Zavrtnik. Zanimljivo je i to da su ovi mladi uključeni i u profesionalne produkcije ansambla HNK u Varaždinu, u „Slučaj vlastite pogibelji“ te u „San Ivanjske noći“.

Festival Assitej je natjecateljskog karaktera, a uz Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu nastupaju i Dramski studio Dada KD Pinklec iz Čakovca s predstavom „Posljednja pahulja“, Dramski studio Teatra Tirena iz Zagreba s predstavom „Ožiljak“, Dramski studio Donatolina Kazalište lutaka Zadar s predstavom „Božićni taxi“, Dramski i plesni studio Istarsko narodno kazalište s predstavom „Pravi izbor?“, Dramski studio Bjelovarsko kazalište s predstavom „Zato što sam žena, zar ne!“, Dramski studio Max teatar iz Zaprešića s predstavom „Tko će sve to pojesti?“, Dramski studio Ivana Jelić HNK u Šibeniku s predstavom „Slušajte nas“ te Učilište Zagrebačkog kazališta mladih s predstavom „Akvarij“.

Nastavite čitati

Kultura

Drevna grobnica iz 6. stoljeća pr. Kr. u Jalžabetu bit će rekonstruirana, a uz nju će biti prapovijesno naselje i centar za posjetitelje  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Arheološko nalazište Gomila u Jalžabetu u Varaždinskoj županiji jedno je od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznoga doba u srednjoj Europi, a otkriva moć, utjecaj i bogatstvo kraljeva istočnohalštatske kulture koji su ovim prostorima vladali u 6. stoljeću prije Krista.

Ogromna drevna grobnica, koja se prostire na površini 65 puta 8 metara, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u Europi.

Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, ovaj vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti na poseban način: kreće se u realizaciju projekta Posjetiteljskog centra Gomila.

Idejni projekt za budući kompleks izradio je projektantski ured Radionica arhitekture iz Zagreba, a 10. travnja je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

– Koliko je moćan bio jalžabetski kralj koji je vladao na ovim prostorima u 6. stoljeću prije Krista, govore nalazi pronađeni u njegovoj grobnici, zlato s Urala i jantar s Baltika. Do ovih senzacionalnih otkrića došlo se zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja je vodio dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, a kojima je Varaždinska županija dala punu podršku. Sada smo krenuli korak dalje, u rekonstrukciju i prezentaciju lokaliteta. Kolika je njegova važnost, dovoljno govori da je grobnica jalžabetskoga kralja pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini – ističe župan Anđelko Stričak.

Budući kompleks će se prostirati na površini od 8,79 hektara, od čega će više od 5 hektara zauzimati zelene površine, a planira se graditi u tri faze.

– Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi će niknuti prapovijesno naselje iz toga doba. Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice će biti vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa – navodi župan Stričak.

U zgradi za posjetitelje će se nalaziti suvenirnica, ugostiteljski objekt, dvorana za predavanje i izložbe te drugi prateći sadržaji. Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara će biti prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom.

Uređene će biti i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.

– Budući da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba, kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane – otkriva župan Anđelko Stričak.

U sklopu prezentacije halštadske kulture, bit će uređeni i dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje