Povežite se s nama

Kultura

Glazbenici Varaždinskog komornog orkestra od svojih honorara plaćaju troškove koncerata

Objavljeno:

- dana

Hoće li se ugasiti VKO?

Varaždinski komorni orkestar prije desetak je dana odsvirao prvi koncert u novoj, 23. sezoni. U sezonu su ušli još uvijek registrirani kao Udruga građana, s Gradom Varaždinom kao osnivačem, što već neko vrijeme bezuspješno pokušavaju promijeniti.

Komorni orkestar danas preživljava sa odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je realno samo za pet osnovnih programa potrebno u prosjeku minimalno 300 tisuća kuna. Glazbenici se odriču svojih honorara kako orkestar ne bi propao 

U orkestru smatraju kako je VKO – kao međunarodno priznati orkestar sa pet premijera u sezoni – već odavno nadišao nivo udruge, kako je registriran 1994. godine. Konkretno, Komorni orkestar u istom je rangu kao folklorna društva, iako je VKO, zapravo, veli njegov voditelj Krešimir Lazar, profesionalni pogon.

– „Udruga“ nam se obija o glavu. Kad se u krizi režu dotacije, prvo se reže udrugama građana. Komorni orkestar ne spada u to okruženje – veli Lazar.

Komorni orkestar i HNK

On smatra da bi Komorni orkestar trebao biti gradska institucija ili dio neke gradske institucije. Zbog toga su iz Komornog orkestra već neko vrijeme u pregovorima sa varaždinskim Hrvatskim narodnim kazalištem. – Intenzivirali smo pregovore za registraciju unutar HNK-a. Kazalište je dobilo nacionalni status pa je dužno imati produkciju glazbeno scenskih programa – priča Lazar o obostranom interesu Kazališta i Komornog orkestra.

O tome se već neko vrijeme razgovara s gradskim vodstvom i takva im se opcija čini jedina izglednom. – Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti pravne pretpostavke za to – priča. To znači da Kazalište mora promijeniti svoj Statut, nakon čega bi Grad, preko Gradskog vijeća, morao blagosloviti cijelu priču. Tada bi se VKO, kao dio gradske institucije, pozicionirao unutar proračuna – To nam je zadnja šansa da se prestanemo, kao i svih ovih 23 godine, natezati oko novca. Više ne bi sve bilo na nivou obećanja, i to ćesto neispunjenih – govori.

Novac

Komorni orkestar danas živi s odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je samo za pet osnovnih programa realno potrebno minimalno 300 tisuća kuna. I tu nisu uračunati gostujući koncerti. – Promet na računu nam je oko 600 tisuća kuna pa i do milijun – veli Lazar. Na pitanje kako se od 160 tisuća kuna namakne 600 tisuća, Lazar veli da je to zaslugom – entuzijazma.

– Zarađeni novac od komercijalnih koncerata, kao koncerti na Baroknim večerima ili gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, ulažemo u sezonu jer nemamo izbora. Glazbenici, njih 19, se odriču honorara. Podijeli se simboličan novac, a veći dio se dalje investira – kaže Lazar. On veli kako Komornom orkestru u startu fali najmanje 50 posto novca. – Sponzora je sve manje, na žalost – kaže.

I sve je rezigniraniji : – Moramo shvatiti da je u pitanju visoka kultura, čija je publika možda pet posto stanovnika. Trebamo se dogovoriti sami sa sobom želimo li biti Benin ili Hrvatska. Benin ne treba visoku kulturu niti komorni orkestar. Društvo i vlast trebaju prihvatiti da smo došli do civilizacijske razine koja košta. Nismo Halid Bešlić nego Varaždinski komorni Da smo Halid Bešlić, Grad nam ne bi trebao dati ništa jer bi tri dana punili Arenu sa kartama od 100 kuna. Ali Bešlića sluša 90 posto pučanstva, a Bacha njih pet posto – ljut je Lazar.

Njemu je jasno, kaže, da njihovih 160 tisuća kuna u tom rangu „bode oči“ jer amaterska udruga ljubitelja nečega dobije deset tisuća. – Godinama nas prozivaju da dobijemo nemjerljivo više i da se nemamo razloga žaliti – priča

O čemu govori Krešimir Lazar jasnije je kad se usporede njihove financije s onima koje imaju drugi orkestri istog ranga. Tu je riječ o milijunima. Tako Dubrovački komorni orkestar godišnje troši između četiri i osam milijuna gradskih kuna, a zadarski najmanje 400 tisuća kuna ali svira samo u Zadru. Varaždinski komorni orkestar, pak, svira u cijeloj Hrvatskoj, a i vani.

Gašenje orkestra?

Lazar je svjestan da orkestar nema šanse odmah se skroz profesionalizirati pa predlažu prijelazno rješenje.

– S Kazalištem bi dogovorili devet predstava u sezoni i deset koncerata koje bi pokrivao proračun. Težnja bi bila potpuna profesionalizacija. Naravno da je to nemoguće od danas do sutra jer bi to bio šok za proračun. Godišnje bi profesionalizirali petero glazbenika – predlaže. Zbog svega toga Komorni orkestar bi zadržao dio svoje autonomije. – Bio bi to princip holdinga. Imali bismo svoju umjetničku autonomiju i odvojeni žiro račun, kako bi se jasno definirale koncertna i glazbeno-scenska djelatnost. Jer ipak se radi o Varaždinskom komornom orkestru koji bi zadržao ime – kaže Lazar.

Trenutno je u tijeku rješavanje pravnih poslova, dakle promjene oba statuta, HNK i VKO. Nakon toga bi Komorni orkestar postao nositelj glazbene produkcije HNK. Lazar alarmira kako je kranje vrijeme to učiniti, ukoliko se ne želi gašenje Komornog orkestra. – Naša generacija je pred penziju, a ako sve ostane na entuzijazmu on će ishlapjeti i orkestar će se ugasiti. Profesionalci nam više neće dolaziti iz Zagreba bez novaca – upozorava Lazar.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Murskome Središću ostale karte za predstavu “Potraga za gusarskim blagom”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Mursko Središće organizira “Ljeto uz Muru” u nešto drukčijem obliku, uz predstave niskog rizika, u kontroliranim uvjetima i uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Nakon što su podijeljene sve ulaznice za Kerekesh Teatar, nestale su i ulaznice za stand up show Vlatka Štampara „Odraslost“, koji je na rasporedu večeras, u petak, 23. srpnja u 20 sati. Ostale su još samo ulaznice za predstavu „Potraga za gusarskim blagom“, koja će se održati u subotu, 24. srpnja u 19 sati u lučici na šetnici. Svi zainteresirani mogu karte podići danas do 14 sati u prostorima Gradske uprave Murskoga Središća.

Kerekeshi predstavom “Imovina” zaključili mini turneju

Nakon što su prethodna dva dana nasmijavali publiku u Murskom Središću predstavama „Ringišpil“ i „Ja, trudnica“, Kerekeshi su svoju mini turneju zaključili predstavom „Imovina“. Smijeh je odzvanjao u jednakoj mjeri kao i prethodnih dana: Kerekeshi su se još jednom potvrdili kao omiljeni zabavljači publike u najsjevernijem gradu Republike Hrvatske.

Gledatelje je posebno zabavljalo i poznavanje lokalne toponimije, čime su dokazali koliko im je stalo publiku ostaviti zadovoljnom.

Nastavite čitati

Kultura

Ivica Dolenec priprema osebujnu izložbu “Poznati pred objektivom”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska “sedma sila” na okupu 1979. godine – Vukotić, Levatić, Fiket, Dolenec, Njegovec, Premuž i Puttar

Svatko tko je posljednjih nekoliko desetljeća ozbiljnije pratio varaždinsku medijsku scenu, nije mogao ne primijetiti iznimno vrijedne fotografije fotoreportera Ivice Dolenca.

Riječ je, podsjećamo, o doajenu varaždinskog novinarstva koji ove godine obilježava 50. obljetnicu profesionalnog bavljenja fotografijom.

Fotografijama “punio” Polet, Vikend, Arenu…

Tijekom višedesetljetne karijere Dolenec je dokazao da bez vrhunske sprege umjetnosti i zanata nema profinjenosti fotografskog umijeća. U njegovu slučaju sve je počelo kao hobi još u osnovnoj školi.

– Kod kuće sam imao i privatni fotolaboratorij s najnužnijom opremom za razvijanje crno-bijelih filmova i fotografija. Još pamtim recepture za pripremu razvijača, fiksira, prekidača tonera i drugih kemikalija u “domaćoj radinosti”. Srećom, moje mladenačke mušice i talent prepoznao je varaždinski fotograf Vjekoslav Plajh. Bio je moj prvi učitelj, ali najviše znanja stječem radeći s Dragutinom Brezovcem i kasnije Stephanom Lupinom. Iznimnu suradnju imao sam i s kolegom Mladenom Merlićem – prisjeća se Dolenec.

Naš sugovornik kao 15-godišnjak odlazi u Zagreb te kao polaznik Grafičke škole počinje suradnju sa studentskim listom Polet.

– Bila je to prekretnica u mom ranom druženju s objektivom i aparatom, pa ubrzo suradnju širim na tada iznimno popularne tjednike Vikend i Arenu. U mojoj profesionalnoj karijeri uzor mi je bio koprivnički novinar, fotoreporter, književnik, publicist i kolumnist Mladen Pavković. U prijateljskim odnosima smo već 45 godina, a iznimnu suradnju ostvarujemo tijekom Domovinskog rata. Slično je bilo i s kolegom Ivicom Baksom – ističe Dolenec, koji je kao ratni reporter najpotresnije fotografije zabilježio 1991. godine u opkoljenom Vukovaru.

Svojom bogatom arhivom dokumentarnih fotografija i nizom izložbi godinama nastoji pridonijeti stvaranju istine o Domovinskom ratu. No, otkrio nam je da trenutno priprema osebujnu fotoizložbu “Poznati pred objektivom”.

Zaustavio povijest

– Publiku uvijek zanima kako se ispred kamera i fotoaparata ponašaju osobe s estrade, političari, umjetnici i obični ljudi. Raditi nekada u medijima bilo je izazovno, inspirativno, zahtjevno, ali manje stresno nego danas. Preminule su mnoge poznate osobe koje sam snimio i intervjuirao, te spomenutom izložbom želim kulturnu javnost podsjetiti na neke od njih. Bit će to još jedna prigoda da znatiželjnici vide što fotograf mora osjetiti i prenijeti snimkama koje nerijetko nastaju u najneobičnijim situacijama – zaključio je Ivica Dolenec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!