Povežite se s nama

Kultura

Glazbenici Varaždinskog komornog orkestra od svojih honorara plaćaju troškove koncerata

Objavljeno:

- dana

Hoće li se ugasiti VKO?

Varaždinski komorni orkestar prije desetak je dana odsvirao prvi koncert u novoj, 23. sezoni. U sezonu su ušli još uvijek registrirani kao Udruga građana, s Gradom Varaždinom kao osnivačem, što već neko vrijeme bezuspješno pokušavaju promijeniti.

Komorni orkestar danas preživljava sa odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je realno samo za pet osnovnih programa potrebno u prosjeku minimalno 300 tisuća kuna. Glazbenici se odriču svojih honorara kako orkestar ne bi propao 

U orkestru smatraju kako je VKO – kao međunarodno priznati orkestar sa pet premijera u sezoni – već odavno nadišao nivo udruge, kako je registriran 1994. godine. Konkretno, Komorni orkestar u istom je rangu kao folklorna društva, iako je VKO, zapravo, veli njegov voditelj Krešimir Lazar, profesionalni pogon.

– „Udruga“ nam se obija o glavu. Kad se u krizi režu dotacije, prvo se reže udrugama građana. Komorni orkestar ne spada u to okruženje – veli Lazar.

Komorni orkestar i HNK

On smatra da bi Komorni orkestar trebao biti gradska institucija ili dio neke gradske institucije. Zbog toga su iz Komornog orkestra već neko vrijeme u pregovorima sa varaždinskim Hrvatskim narodnim kazalištem. – Intenzivirali smo pregovore za registraciju unutar HNK-a. Kazalište je dobilo nacionalni status pa je dužno imati produkciju glazbeno scenskih programa – priča Lazar o obostranom interesu Kazališta i Komornog orkestra.

O tome se već neko vrijeme razgovara s gradskim vodstvom i takva im se opcija čini jedina izglednom. – Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti pravne pretpostavke za to – priča. To znači da Kazalište mora promijeniti svoj Statut, nakon čega bi Grad, preko Gradskog vijeća, morao blagosloviti cijelu priču. Tada bi se VKO, kao dio gradske institucije, pozicionirao unutar proračuna – To nam je zadnja šansa da se prestanemo, kao i svih ovih 23 godine, natezati oko novca. Više ne bi sve bilo na nivou obećanja, i to ćesto neispunjenih – govori.

Novac

Komorni orkestar danas živi s odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je samo za pet osnovnih programa realno potrebno minimalno 300 tisuća kuna. I tu nisu uračunati gostujući koncerti. – Promet na računu nam je oko 600 tisuća kuna pa i do milijun – veli Lazar. Na pitanje kako se od 160 tisuća kuna namakne 600 tisuća, Lazar veli da je to zaslugom – entuzijazma.

– Zarađeni novac od komercijalnih koncerata, kao koncerti na Baroknim večerima ili gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, ulažemo u sezonu jer nemamo izbora. Glazbenici, njih 19, se odriču honorara. Podijeli se simboličan novac, a veći dio se dalje investira – kaže Lazar. On veli kako Komornom orkestru u startu fali najmanje 50 posto novca. – Sponzora je sve manje, na žalost – kaže.

I sve je rezigniraniji : – Moramo shvatiti da je u pitanju visoka kultura, čija je publika možda pet posto stanovnika. Trebamo se dogovoriti sami sa sobom želimo li biti Benin ili Hrvatska. Benin ne treba visoku kulturu niti komorni orkestar. Društvo i vlast trebaju prihvatiti da smo došli do civilizacijske razine koja košta. Nismo Halid Bešlić nego Varaždinski komorni Da smo Halid Bešlić, Grad nam ne bi trebao dati ništa jer bi tri dana punili Arenu sa kartama od 100 kuna. Ali Bešlića sluša 90 posto pučanstva, a Bacha njih pet posto – ljut je Lazar.

Njemu je jasno, kaže, da njihovih 160 tisuća kuna u tom rangu „bode oči“ jer amaterska udruga ljubitelja nečega dobije deset tisuća. – Godinama nas prozivaju da dobijemo nemjerljivo više i da se nemamo razloga žaliti – priča

O čemu govori Krešimir Lazar jasnije je kad se usporede njihove financije s onima koje imaju drugi orkestri istog ranga. Tu je riječ o milijunima. Tako Dubrovački komorni orkestar godišnje troši između četiri i osam milijuna gradskih kuna, a zadarski najmanje 400 tisuća kuna ali svira samo u Zadru. Varaždinski komorni orkestar, pak, svira u cijeloj Hrvatskoj, a i vani.

Gašenje orkestra?

Lazar je svjestan da orkestar nema šanse odmah se skroz profesionalizirati pa predlažu prijelazno rješenje.

– S Kazalištem bi dogovorili devet predstava u sezoni i deset koncerata koje bi pokrivao proračun. Težnja bi bila potpuna profesionalizacija. Naravno da je to nemoguće od danas do sutra jer bi to bio šok za proračun. Godišnje bi profesionalizirali petero glazbenika – predlaže. Zbog svega toga Komorni orkestar bi zadržao dio svoje autonomije. – Bio bi to princip holdinga. Imali bismo svoju umjetničku autonomiju i odvojeni žiro račun, kako bi se jasno definirale koncertna i glazbeno-scenska djelatnost. Jer ipak se radi o Varaždinskom komornom orkestru koji bi zadržao ime – kaže Lazar.

Trenutno je u tijeku rješavanje pravnih poslova, dakle promjene oba statuta, HNK i VKO. Nakon toga bi Komorni orkestar postao nositelj glazbene produkcije HNK. Lazar alarmira kako je kranje vrijeme to učiniti, ukoliko se ne želi gašenje Komornog orkestra. – Naša generacija je pred penziju, a ako sve ostane na entuzijazmu on će ishlapjeti i orkestar će se ugasiti. Profesionalci nam više neće dolaziti iz Zagreba bez novaca – upozorava Lazar.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Lepoglavi otvorena izložba “Čipka u filateliji”, može se razgledati do 30. kolovoza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi, u utorak, 16. kolovoza otvorena je izložba “Čipka u filateliji” autora Milka Lineca iz Maribora.

Na 15-ak panoa autor je predstavio hrvatske čipkarske centre koristeći filatelističke materijale kao i informacije koje je prikupio istražujući pojedinosti o svakom od predstavljenih centara.
Tako se uz čipku i način njene izrade, posjetitelji mogu upoznati s krajem iz kojeg predstavljena čipka dolazi, počecima čipkarstva u navedenom kraju, okolnostima u kojima je započela njena izrada te drugim zanimljivim podacima. Najviše, na izložbi predstavljenog materijala odnosi se na lepoglavsku čipku koju Milko Linec, autor izložbe, neumorno promovira na čemu mu je, ispred domaćina izložbe – Gradske knjižnice Ivana Belostenca, zahvalila njena ravnateljica Karmela Geček.

Izložba nudi brojne odgovore o čipki, naglasio je Linec, a što je, govoreći o izložbi, potvrdio i Josip Jelenečki iz Varaždinskog kluba kolekcionara istaknuvši pri tom da je Linec jedan od rijetkih osoba koja ima uvid u širinu čipkarskih centara u Hrvatskoj i Sloveniji. Izložbu je otvorio predsjednik Varaždinskog kluba kolekcionara, ujedno i potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Milan Pavleković rekavši pri tom da je riječ o vrijednoj izložbi koja na reprezentativni način predstavlja 10 hrvatskih čipkarskih centara. Dodao je da je filatelija redoviti pratitelj Međunarodnih festivala čipke u Lepoglavi, a da je autor izložbe zaljubljeniku filateliju.

U glazbenom dijelu otvorenja izložbe, koja će se moći razgledati do 30. kolovoza u radnom vremenu Gradske knjižnice Ivana Belostenca, nastupio je Ženski pjevački zbor Collegium artisticum iz Lepoglave. Izložba je otvorena ususret 26. Međunarodnom festivalu čipke koji će se u Lepoglavi održavati od 9. do 11. rujna.

Nastavite čitati

Kultura

U Ludbreg stiže međunarodna izložba radova djece i mladih „Peaceful Sky for Ukraine“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Centru za kulturu i informiranje Ludbreg organizira se međunarodna izložba radova djece i mladih „Peaceful Sky for Ukraine“/“Mirno nebo za Ukrajinu“. Otvorenje izložbe je u četvrtak, 18. kolovoza, u 18 sati u izložbenom prostoru dvorca Batthyany u Ludbregu.

Izložbu u Ludbreg dovodi pokret mladih „Zdrava Ukrajina“, koji od 2014. godine organizira program rehabilitacije putem likovnog stvaranja za djecu pogođenu ratom.

Intenziviranjem rata u Ukrajini, 2022. godine, projekt razvija humanitarnu notu te pod nazivom „Peaceful Sky for Ukraine“ izlaže radove mladih umjetnika diljem Europe.

Svim posjetiteljima, naročito onima koji žele doprinijeti akciji, važno je napomenuti da će se, osim donacijama, pomoć moći pružiti i kupnjom nekih od izloženih slika, ističu organizatori.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje