Povežite se s nama

Kultura

Glazbenici Varaždinskog komornog orkestra od svojih honorara plaćaju troškove koncerata

Objavljeno:

- dana

Hoće li se ugasiti VKO?

Varaždinski komorni orkestar prije desetak je dana odsvirao prvi koncert u novoj, 23. sezoni. U sezonu su ušli još uvijek registrirani kao Udruga građana, s Gradom Varaždinom kao osnivačem, što već neko vrijeme bezuspješno pokušavaju promijeniti.

Komorni orkestar danas preživljava sa odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je realno samo za pet osnovnih programa potrebno u prosjeku minimalno 300 tisuća kuna. Glazbenici se odriču svojih honorara kako orkestar ne bi propao 

U orkestru smatraju kako je VKO – kao međunarodno priznati orkestar sa pet premijera u sezoni – već odavno nadišao nivo udruge, kako je registriran 1994. godine. Konkretno, Komorni orkestar u istom je rangu kao folklorna društva, iako je VKO, zapravo, veli njegov voditelj Krešimir Lazar, profesionalni pogon.

– „Udruga“ nam se obija o glavu. Kad se u krizi režu dotacije, prvo se reže udrugama građana. Komorni orkestar ne spada u to okruženje – veli Lazar.

Komorni orkestar i HNK

On smatra da bi Komorni orkestar trebao biti gradska institucija ili dio neke gradske institucije. Zbog toga su iz Komornog orkestra već neko vrijeme u pregovorima sa varaždinskim Hrvatskim narodnim kazalištem. – Intenzivirali smo pregovore za registraciju unutar HNK-a. Kazalište je dobilo nacionalni status pa je dužno imati produkciju glazbeno scenskih programa – priča Lazar o obostranom interesu Kazališta i Komornog orkestra.

O tome se već neko vrijeme razgovara s gradskim vodstvom i takva im se opcija čini jedina izglednom. – Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti pravne pretpostavke za to – priča. To znači da Kazalište mora promijeniti svoj Statut, nakon čega bi Grad, preko Gradskog vijeća, morao blagosloviti cijelu priču. Tada bi se VKO, kao dio gradske institucije, pozicionirao unutar proračuna – To nam je zadnja šansa da se prestanemo, kao i svih ovih 23 godine, natezati oko novca. Više ne bi sve bilo na nivou obećanja, i to ćesto neispunjenih – govori.

Novac

Komorni orkestar danas živi s odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je samo za pet osnovnih programa realno potrebno minimalno 300 tisuća kuna. I tu nisu uračunati gostujući koncerti. – Promet na računu nam je oko 600 tisuća kuna pa i do milijun – veli Lazar. Na pitanje kako se od 160 tisuća kuna namakne 600 tisuća, Lazar veli da je to zaslugom – entuzijazma.

– Zarađeni novac od komercijalnih koncerata, kao koncerti na Baroknim večerima ili gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, ulažemo u sezonu jer nemamo izbora. Glazbenici, njih 19, se odriču honorara. Podijeli se simboličan novac, a veći dio se dalje investira – kaže Lazar. On veli kako Komornom orkestru u startu fali najmanje 50 posto novca. – Sponzora je sve manje, na žalost – kaže.

I sve je rezigniraniji : – Moramo shvatiti da je u pitanju visoka kultura, čija je publika možda pet posto stanovnika. Trebamo se dogovoriti sami sa sobom želimo li biti Benin ili Hrvatska. Benin ne treba visoku kulturu niti komorni orkestar. Društvo i vlast trebaju prihvatiti da smo došli do civilizacijske razine koja košta. Nismo Halid Bešlić nego Varaždinski komorni Da smo Halid Bešlić, Grad nam ne bi trebao dati ništa jer bi tri dana punili Arenu sa kartama od 100 kuna. Ali Bešlića sluša 90 posto pučanstva, a Bacha njih pet posto – ljut je Lazar.

Njemu je jasno, kaže, da njihovih 160 tisuća kuna u tom rangu „bode oči“ jer amaterska udruga ljubitelja nečega dobije deset tisuća. – Godinama nas prozivaju da dobijemo nemjerljivo više i da se nemamo razloga žaliti – priča

O čemu govori Krešimir Lazar jasnije je kad se usporede njihove financije s onima koje imaju drugi orkestri istog ranga. Tu je riječ o milijunima. Tako Dubrovački komorni orkestar godišnje troši između četiri i osam milijuna gradskih kuna, a zadarski najmanje 400 tisuća kuna ali svira samo u Zadru. Varaždinski komorni orkestar, pak, svira u cijeloj Hrvatskoj, a i vani.

Gašenje orkestra?

Lazar je svjestan da orkestar nema šanse odmah se skroz profesionalizirati pa predlažu prijelazno rješenje.

– S Kazalištem bi dogovorili devet predstava u sezoni i deset koncerata koje bi pokrivao proračun. Težnja bi bila potpuna profesionalizacija. Naravno da je to nemoguće od danas do sutra jer bi to bio šok za proračun. Godišnje bi profesionalizirali petero glazbenika – predlaže. Zbog svega toga Komorni orkestar bi zadržao dio svoje autonomije. – Bio bi to princip holdinga. Imali bismo svoju umjetničku autonomiju i odvojeni žiro račun, kako bi se jasno definirale koncertna i glazbeno-scenska djelatnost. Jer ipak se radi o Varaždinskom komornom orkestru koji bi zadržao ime – kaže Lazar.

Trenutno je u tijeku rješavanje pravnih poslova, dakle promjene oba statuta, HNK i VKO. Nakon toga bi Komorni orkestar postao nositelj glazbene produkcije HNK. Lazar alarmira kako je kranje vrijeme to učiniti, ukoliko se ne želi gašenje Komornog orkestra. – Naša generacija je pred penziju, a ako sve ostane na entuzijazmu on će ishlapjeti i orkestar će se ugasiti. Profesionalci nam više neće dolaziti iz Zagreba bez novaca – upozorava Lazar.

Izvor:
Foto:

Kultura

Objavljen novi CD s djelima varaždinskog skladatelja Davora Bobića – „Amida“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nakladi Koncertnog ureda Varaždin i Aulosa objavljen je novi nosač zvuka „Amida” s djelima varaždinskog skladatelja Davora Bobića.

Djela su to nadahnuta židovskom kulturom iz opusa kojeg je Bobić započeo 2004. klavirskim kvintetom Symphoneo, a završio skladbom Amida, prvi puta izvedenom na Osorskim glazbenim večerima.

Uz Amidu, skladbu koja nosi ime središnje molitve židovskog bogoslužja, nalaze se i skladba „Jephta”, posvećena tragičnoj sudbini starozavjetnog suca i vojskovođe Jephte, kao i već publici već poznato djelo „Koraci kroz Yad Vashem” posvećeno žrtvama holokausta, koje su do sada izveli svi ugledniji hrvatski komorni orkestri.

Upravo to djelo skladatelj je posvetio svojoj kćeri Ruti, koja ju i izvodi na ovom nosaču zvuka.

Tonsko snimanje i mastering potpisuje Marin Kereša iz NuArs d.o.o.

Ponosan sam što je ovaj nosač zvuka ugledao svjetlo dana jer je to trajni zapis za skladateljski opus kojem sam posvetio više od desetljeća i velika zahvala svim glazbenicima koji su izvodili moja djela, od Zagrebačkih solista do vrsnih glazbenika i solista. Zahvaljujem na potpori i Gradu Varaždinu i nadam se će publika i „Amidu“ prihvatiti i dati mi podršku za nova djela uz nadu i da ćemo ih uskoro ponovno moći predstaviti publici na koncertima – istaknuo je Davor Bobić, profesor na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu, dugogodišnji ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri i jedan od najaktivnijih hrvatskih skladatelja.

– Drago nam je i da smo ovim projektom imali prigodu podržati skladateljski opus Davora Bobića i nastaviti i u ovim izazovnim vremenima našu diskografsku aktivnost. „Amida” je posljednji u nizu nosača zvuka koji smo izdali u našoj nakladi, u kojoj se iz prijašnjih godina nalazi već pozamašan broj CD-a većinom glazbenika vezanih uz bogatu varaždinsku kulturu – naglasio je Raymond Rojnik, urednik izdanja i ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin.

Nastavite čitati

Kultura

Ludbreg petkom: pristigao rekordan broj za održavanje kulturno umjetničkih programa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izvor: Grad Ludbreg

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg izvijestio je kako je na natječaj za sudjelovanje u programu „Ludbreg petkom 2021.” pristigao rekordan broj prijava koje uključuju razne oblike kulturno umjetničkih programa.

Ove će se godine tako osim izložbi i koncerata, u sklopu spomenutog programa održavati i predstave, plesne predstave, predstavljanje knjiga te performansi i video projekcije.

– Želja nam je da putem programa „Ludbreg petkom” doprinesemo i dodatno unaprijedimo kulturni život grada Ludbrega, stoga nas iznimno veseli da su umjetnici amateri, ali i profesionalni umjetnici prepoznali njegov potencijal i javili se u velikom broju. Vjerujemo da će i ludbreška publika prepoznati njegovu kvalitetu i značaj te da će se rado odazivati. Ovogodišnji program je raznovrstan, prilagođen i djeci i odraslima, tako da će svatko moći nešto odabrati – poručuju organizatori.

– Kod pripreme rasporeda koji se sastoji od čak 22 programa, osim o epidemiološkoj situaciji morali smo razmišljati i o planiranoj obnovi kino dvorane zbog koje gubimo dio prostora koji je predviđen za događanja s većim brojem posjetitelja. Program smo stoga koncipirali tako da su predstave i koncerti većinom rezervirani za toplije mjesece, kada nam vrijeme omogućava da ih održimo vani. – dodaju.

Raspored ovogodišnjeg programa:

Nastavite čitati