Povežite se s nama

Kultura

Glazbenici Varaždinskog komornog orkestra od svojih honorara plaćaju troškove koncerata

Objavljeno:

- dana

Hoće li se ugasiti VKO?

Varaždinski komorni orkestar prije desetak je dana odsvirao prvi koncert u novoj, 23. sezoni. U sezonu su ušli još uvijek registrirani kao Udruga građana, s Gradom Varaždinom kao osnivačem, što već neko vrijeme bezuspješno pokušavaju promijeniti.

Komorni orkestar danas preživljava sa odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je realno samo za pet osnovnih programa potrebno u prosjeku minimalno 300 tisuća kuna. Glazbenici se odriču svojih honorara kako orkestar ne bi propao 

U orkestru smatraju kako je VKO – kao međunarodno priznati orkestar sa pet premijera u sezoni – već odavno nadišao nivo udruge, kako je registriran 1994. godine. Konkretno, Komorni orkestar u istom je rangu kao folklorna društva, iako je VKO, zapravo, veli njegov voditelj Krešimir Lazar, profesionalni pogon.

– „Udruga“ nam se obija o glavu. Kad se u krizi režu dotacije, prvo se reže udrugama građana. Komorni orkestar ne spada u to okruženje – veli Lazar.

Komorni orkestar i HNK

On smatra da bi Komorni orkestar trebao biti gradska institucija ili dio neke gradske institucije. Zbog toga su iz Komornog orkestra već neko vrijeme u pregovorima sa varaždinskim Hrvatskim narodnim kazalištem. – Intenzivirali smo pregovore za registraciju unutar HNK-a. Kazalište je dobilo nacionalni status pa je dužno imati produkciju glazbeno scenskih programa – priča Lazar o obostranom interesu Kazališta i Komornog orkestra.

O tome se već neko vrijeme razgovara s gradskim vodstvom i takva im se opcija čini jedina izglednom. – Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti pravne pretpostavke za to – priča. To znači da Kazalište mora promijeniti svoj Statut, nakon čega bi Grad, preko Gradskog vijeća, morao blagosloviti cijelu priču. Tada bi se VKO, kao dio gradske institucije, pozicionirao unutar proračuna – To nam je zadnja šansa da se prestanemo, kao i svih ovih 23 godine, natezati oko novca. Više ne bi sve bilo na nivou obećanja, i to ćesto neispunjenih – govori.

Novac

Komorni orkestar danas živi s odobrenih 167 tisuća kuna, a vele da im je samo za pet osnovnih programa realno potrebno minimalno 300 tisuća kuna. I tu nisu uračunati gostujući koncerti. – Promet na računu nam je oko 600 tisuća kuna pa i do milijun – veli Lazar. Na pitanje kako se od 160 tisuća kuna namakne 600 tisuća, Lazar veli da je to zaslugom – entuzijazma.

– Zarađeni novac od komercijalnih koncerata, kao koncerti na Baroknim večerima ili gostovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, ulažemo u sezonu jer nemamo izbora. Glazbenici, njih 19, se odriču honorara. Podijeli se simboličan novac, a veći dio se dalje investira – kaže Lazar. On veli kako Komornom orkestru u startu fali najmanje 50 posto novca. – Sponzora je sve manje, na žalost – kaže.

I sve je rezigniraniji : – Moramo shvatiti da je u pitanju visoka kultura, čija je publika možda pet posto stanovnika. Trebamo se dogovoriti sami sa sobom želimo li biti Benin ili Hrvatska. Benin ne treba visoku kulturu niti komorni orkestar. Društvo i vlast trebaju prihvatiti da smo došli do civilizacijske razine koja košta. Nismo Halid Bešlić nego Varaždinski komorni Da smo Halid Bešlić, Grad nam ne bi trebao dati ništa jer bi tri dana punili Arenu sa kartama od 100 kuna. Ali Bešlića sluša 90 posto pučanstva, a Bacha njih pet posto – ljut je Lazar.

Njemu je jasno, kaže, da njihovih 160 tisuća kuna u tom rangu „bode oči“ jer amaterska udruga ljubitelja nečega dobije deset tisuća. – Godinama nas prozivaju da dobijemo nemjerljivo više i da se nemamo razloga žaliti – priča

O čemu govori Krešimir Lazar jasnije je kad se usporede njihove financije s onima koje imaju drugi orkestri istog ranga. Tu je riječ o milijunima. Tako Dubrovački komorni orkestar godišnje troši između četiri i osam milijuna gradskih kuna, a zadarski najmanje 400 tisuća kuna ali svira samo u Zadru. Varaždinski komorni orkestar, pak, svira u cijeloj Hrvatskoj, a i vani.

Gašenje orkestra?

Lazar je svjestan da orkestar nema šanse odmah se skroz profesionalizirati pa predlažu prijelazno rješenje.

– S Kazalištem bi dogovorili devet predstava u sezoni i deset koncerata koje bi pokrivao proračun. Težnja bi bila potpuna profesionalizacija. Naravno da je to nemoguće od danas do sutra jer bi to bio šok za proračun. Godišnje bi profesionalizirali petero glazbenika – predlaže. Zbog svega toga Komorni orkestar bi zadržao dio svoje autonomije. – Bio bi to princip holdinga. Imali bismo svoju umjetničku autonomiju i odvojeni žiro račun, kako bi se jasno definirale koncertna i glazbeno-scenska djelatnost. Jer ipak se radi o Varaždinskom komornom orkestru koji bi zadržao ime – kaže Lazar.

Trenutno je u tijeku rješavanje pravnih poslova, dakle promjene oba statuta, HNK i VKO. Nakon toga bi Komorni orkestar postao nositelj glazbene produkcije HNK. Lazar alarmira kako je kranje vrijeme to učiniti, ukoliko se ne želi gašenje Komornog orkestra. – Naša generacija je pred penziju, a ako sve ostane na entuzijazmu on će ishlapjeti i orkestar će se ugasiti. Profesionalci nam više neće dolaziti iz Zagreba bez novaca – upozorava Lazar.

Izvor:
Foto:

Kultura

Biskupijska knjižnica Varaždin pridružuje se Svjetskom danu knjige

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska biskupija

Biskupijska knjižnica Varaždin i ove se godine pridružuje obilježavanju Svjetskog dana knjige i autorskih prava 23. travnja, kojem je ovogodišnja tema „Ljekovita moć knjige“, a knjižničari su pozvani u fondu svoje knjižnice potražiti naslove koje bi svojim korisnicima mogli ponuditi kao lijek.

U knjižnici je stoga postavljena izložba „Biblija kao lijek“. Putem plakata su predstavljene teme o Bibliji i poimanju bolesti, Bibliji i zdravlju, Bibliji i liječenju. Osim toga iz knjižničnog fonda su izloženi naslovi koji također progovaraju o spomenutim temama ali i drugi.

Naslovi se mogu razgledati u radnom vremenu za korisnike: ponedjeljkom od 10 do 18 sati te srijedom i četvrtkom od 9 do 12 sati, ističu iz Varaždinske biskupije.

Nastavite čitati

Kultura

U ponedjeljak u P4 spomen izložba „zaboravljene“ varaždinske umjetnice Aleksandrine Pascuttini

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pomalo neuobičajena, ali zanimljiva izložba očekuje nas ovaj ponedjeljak u Centru za mlade i nezavisnu kulturu – P4 i to u organizaciji Filmsko-kreativnog studija VANIMA i ogranka Matice Hrvatske Varaždin.

Riječ je o izložbi grafika i gvaševa Aleksandrine Pascuttini koja je preminula prošle godine. Iako je njena smrt prošla neopaženo, osim manje-više u obiteljskom krugu, zahvaljujući znatiželji i ljubavi njenog nećaka i nećakinje na tavanu obiteljske kuće u Varaždinu je pronađeno nekoliko njenih slika, crteža i grafika.

Njeni radovi, mahom grafike nastale šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a svojom likovnom svježinom, snagom pokreta i ritmom izvanprosječni su, ne samo u varaždinskim već i u hrvatskim likovnim krugovima uopće.

Aleksandrina Pascuttini rođena je u Varaždinu 1938. godine. Nakon varaždinske Gimnazije, pohađala je Likovnu Akademiju u Beogradu, gdje je 1966. godine i diplomirala. Postdiplomski studij, smjer grafika završila je 1968. godine. Cijenjena mlada grafičarka, članica tzv. Beogradskog grafičkog kruga, izlagala je na više izložbi, a za jednu je svoju grafiku svojevremeno dobila i Oktobarsku nagradu. Odlaskom na dvogodišnju specijalizaciju u Düsseldorf, a prilikom svog boravka u Njemačkoj pridružila se bratu, poznatom hrvatskom dirigentu Krešimiru Pascuttiniju koji je tada dirigirao filharmonijom u Ulmu. Svoje je grafike predstavila i na nekoliko izložbi u Njemačkoj. Ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća zauvijek napušta slikarstvo i grafiku i prestaje se ozbiljno baviti likovnom umjetnošću, uz koju ju veže tek povremeni pedagoški rad. Kako Aleksandrina ne bi živjela tek u sjećanjima dijela svoje obitelji i poznanika kojih je danas sve manje, organizatori su odlučili ispraviti tu nepravdu i upriličiti joj spomen izložbu.

Time nakon kratke stanke VANIMA nastavlja program „Podrum ponedjeljkom“, a neformalno otvorenje bit će održano 26. travnja od 19 sati.

Izložba će biti dostupna zainteresiranoj javnosti do 8. svibnja i to radnim danom od 10 do 14 sati uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Nastavite čitati