Povežite se s nama

U fokusu

GONG predlaže snižavanje dobne granice za glasanje na 16 godina

Objavljeno:

- dana

Hrvatska treba sniziti dobnu granicu za glasanje na svim izborima na 16 godina, a zajedno s tim treba se implementirati Građanski odgoj i obrazovanje kao obavezan predmet u školske kurikulume, zaključeno je na Gongovom okruglom stolu “Prema inkluzivnoj demokraciji: spuštanje dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina”.

Na okruglom stolu održanom 26. rujna profesor s Fakulteta političkih znanosti i predsjednik Vijeća Gonga, Berto Šalaj, predstavio je studiju o snižavanju dobne granice za glasanje na 16 godina, s kojom Gong kreće u zagovaranje izborne inovacije.

– Gong će zagovarati spuštanje granice na 16 godina za sve izbore. Demokracija znači da svi oni na koje se neka odluka odnosi moraju sudjelovati u donošenju te odluke. Empirijska istraživanja kako nema negativnih iskustava za društvo i demokraciju u državama u kojima je spuštena granica za glasanje – kazao je uvodno Šalaj.

Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet istaknula je kako je ova tema logičan nastavak Gongovog rada s mladima na podizanju građanskih kompetencija i zagovaranjem sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja.

Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske upozorila je kako mladi kao društvena skupina često izostaje u političkim programima i obećanjima.

Vesna Nađ, saborska zastupnica Socijaldemokrata, kazala je kako je “logično i jasno podržati ovu inicijativu Gonga”.

Lovro Lukavečki, predsjednik Foruma mladih SDP-a, smatra kako društvo i politika ne vjeruje u mlade i rijetko im pruža priliku za participaciju. Dodao je kako SDP jasno stoji iza ideje snižavanja dobne granice za glasanje jer želi mladima pružiti priliku i osigurati preduvjete za da budu osviješteni i aktivni u društvenom i političkom životu.

U fokusu

Može li država pokriti troškove da bi vrtići mogli biti besplatni za roditelje?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mogu li vrtići biti za roditelje potpuno besplatni i koliko se država može i treba uključiti u njihovo financiranje?

To je pitanje koje se svako malo javlja u javnom prostoru, a prošlog je tjedna i međimurski župan i predsjednik Nezavisne platforme sjever Matija Posavec opet otvorio tu temu.

U kontekstu razvoja obrazovanja u lokalnim sredinama, Posavec je rekao da jedinice lokalne samouprave treba u tom smislu potaknuti i osnažiti. Referirao se pritom na jedinstveni projekt koji se upravo realizira u Ludbregu, a riječ je o Newton sobama, kojih je svega 45 u svijetu, a uskoro će se učenicima otvoriti i u Ludbregu. Da bi gradovi i općine i dalje mogli participirati u takvim projektima, Posavec smatra da se treba uključiti i država, i to na način da na sebe preuzme financiranje vrtića, što bi ujedno olakšalo i roditeljima i u konačnici moglo rezultirati time da za roditelje vrtići budu i besplatni.

– Svjedočimo važnom koraku u napretku obrazovanja u našoj zemlji. Projekti poput ovoga razvijaju obrazovanje budućnosti zato je vrlo važno osnažiti općine i gradove da što više kandidiraju i osmišljavaju takve projekte, tako što će ih se osloboditi troškova za financiranje vrtića, odnosno da država preuzme i financirane predškolskog odgoja, poput osnovnih škola. Time bi se roditelji oslobodili troška za vrtić u cilju demografske revitalizacije, a s druge strane, općine i gradovi bi mogli realizirati više projekata u obrazovanju koji djeci osiguravaju visoke kompetencije – naglasio je župan Posavec.

Podsjetimo da se država prošle godine po prvi put uključila u financiranje dječjih vrtića koje je isključivo bilo na leđima općina i gradova. Međutim, prema uredbi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno odluci Vlade, to financiranje nije za sve jednako.

Glavni je kriterij indeks razvijenosti, što znači da gradovima poput Varaždina i Čakovca pripada najmanje, a na neki način zakinuti su svi gradovi i općine koji spadaju u viši rang indeksa razvijenosti.

Tako da prema spomenutoj odluci Vlade slabije razvijeni gradovi i općine dobivaju 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na razini Hrvatske, a razvijenije sredine, poput Varaždina i Čakovca tek 6,25 posto prosječne cijene.

To je naravno izazvalo dosta polemike na političkoj sceni, a odluci Vlade o financiranju vrtića, od kad je stupila na snagu, protivili su se mahom načelnici i gradonačelnici iz redova SDP-a. I u SDP-u su prošle godine u javnom prostoru komunicirali inicijativu za besplatnim vrtćima.

Treba naglasiti i da je ekonomska cijena vrtića porasla unazad dvije godine, a da gradovi i općine i dalje nastoje pokrivati razliku da bi vrtić roditeljima poskupio minimalno, ili da ostane na istoj razini kao prošlih godina.

Sredstva za pokrivanje sve većih cijena vrtića načelnici i gradonačelnici osiguravaju u svojim proračunima. Stoga međimurski župan smatra da ih treba rasteretiti tog troška, posebice iz razloga jer sada država u troškovima ne participira u svim sredinama jednako.

Roditelji izdvajaju više od 100 eura mjesečno samo za vrtiće

Ovisno o gradu ili općini, odnosno ovisno o tome s kolikim postotkom pojedina sredina sufinancira vrtiće, roditeljima i dalje ostaje veliki trošak na leđima.

Primjerice, u Varaždinu roditelji plaćaju 117 eura za prvo dijete, a kao i u ostalim gradovima i općinama prošle je godine porasla ekonomska cijena vrtića koja sada iznosi 280 eura po djetetu. To bi konkretno značilo da bi roditelji plaćali mjesečno 280 eura da nema sufinanciranja.

Slično je i u ostalim sredinama. Međutim, kad se uzmu u obzir ostali životni troškovi, posebno za roditelje s više djece, rasterećenje od plaćanja vrtića zasigurno bi bilo i više nego dobrodošlo. No, odluka o tome bit će politička.

Potrebna je politička volja

S međimurskim županom složio se i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, domaćin prošlotjedne konferencije za medije.

Grad Ludbreg spada u VII. skupinu prema indeksu razvijenosti, odmah iza Varaždina i Čakovca koji su središta županija. S jedne strane ovo je priznanje da se grad razvija u dobrom smjeru. Međutim, kad je u pitanju financiranje vrtića od strane države, Ludbreg je zakinut, smatra Bilić.

Prema odluci Vlade država tako u Ludbregu sufinancira vrtiće sa 12,5 posto.

Također, kao i u većini gradova i općina, i u Ludbregu je porasla ekonomska cijena vrtića. Međutim, Grad je nadoknadio razliku da roditeljima cijena ne bi rasla.

– Grad Ludbreg nastoji maksimalno olakšati roditeljima, koliko god je moguće. Isto tako cilj nam je i nastaviti s projektima poput LORI-ja, koji je jedinstven i ima dodanu vrijednost, a to je činjenica da našim učenicima omogućava da imaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci u razvijenijim zemljama. Država ima i novca i mogućnosti da podupire obrazovanje, od najranije dobi i potrebna je samo politička volja da se osigura financiranje vrtića na način da se i gradove i općine, ali i roditelje maksimalno rastereti – rekao je gradonačelnik Bilić.

Bosilj najavio Ustavnu tužbu zbog vrtića

Gradonačelnik Varaždina neven Bosilj u nekoliko je navrata rekao da Vladina uredba o financiranju vrtića zapravo krši ustavna prava navodeći kako Vladi očito nisu sva djeca jednaka.

– Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi biti drugačiji i trebao bi biti jednak za svako dijete u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne bi trebao biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić jer je to diskriminirajuće prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima budući da iste čine skoro 80% ukupnog troška svakog vrtića – govorio je Bosilj.

HDZ prozivao Bosilja zbog dizanja cijena vrtića

U raspravu oko cijena vrtića i tko bi koliko trebao sufinancirati u više je navrata komentirao i varaždinski HDZ. Damir Habijan, aktualni ministar gospodarstva, prošle je godine u više navrata prozivao varaždinskog gradonačelnika jer je Grad povisio cijene vrtića.

– SDP-ovci jedno govore za potrebe nacionalne politike, očito za predizbornu kampanju, a nešto sasvim drugo provode u gradu Varaždinu – govorio je Habijan prošle godine, a isto su više puta ponovili i ostali HDZ-ovci.

Vlada novom mjerom izdvaja preko 70 milijuna eura godišnje

Od jeseni prošle godine Vlada sufinancira vrtiće i to od 6,25 % pa do 50 % prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine.

– Osiguravamo sredstva jedinicama lokalne i područne samouprave za dječje vrtiće čiji su oni osnivači kao i za privatne vrtiće. Prva smo Vlada koja je osigurala sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića, od doprinosa od 6,25 posto pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedine sredine – govorio je premijer Plenković.

Godišnje će se za ovu mjeru izdvajati preko 70 milijuna eura.

Spomenimo i da je besplatne vrtiće još prije četiri godine predlagao i HNS.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci i Međimurci imali manju neto plaću od hrvatskog prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac 2023. iznosila 1191 eura, što je za 13.9 % više nego za prosinac 2022.

Kretanje državne prosječna plaća je dobar indikator općeg ekonomskog stanja, ali se između različitih sektora gospodarstva može jako razlikovati. Isto vrijedi za geografske razlike, tj. razliku u prosječnoj neto plaći po županijama.

Najveća prosječna neto plaća je u prosincu prošle godine bila u Gradu Zagrebu, koji se gleda kao zasebna jedinica jer ima ovlasti županije. Iznosila je 1370 eura neto, odnosno 179 eura ili 15 % više od državnog prosjeka. Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1210 eura, Primorsko-goranska s 1194 eura, Karlovačka s 1167 eura i Krapinsko-zagorska s 1154 eura.

U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji prosječna neto plaća za prosinac bila je manja od hrvatskog prosjeka. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je ona za Varaždinsku županiju iznosila 1102 eura, a za Međimursku županiju 1099 eura.

Ipak, u obje sjeverne županije plaća je rasla u odnosu na prosinac 2022. godine i to za 13,5 %.

Najmanje plaće u prosincu prošle godine bile su u Virovitičko-podravskoj županiji i njihov prosječni neto iznos bio je 1050.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje