Premda u PU varaždinskoj stanje sigurnosti u gradu ocjenjuju zadovoljavajućim, opuštanja ne smije biti jer je u odnosu na prvo polugodište 2019., ove godine zabilježeno značajno povećanje gospodarskog kriminaliteta i onog koji se odnosi na nezakonito posjedovanje i trgovanje drogama.
– Raduje nas činjenica da u strukturi kriminaliteta imamo 50 posto općeg u ukupnom broju što je 20 % manje od uobičajenog udjela. Istovremeno je učinkovitost otkrivanja počinitelja kaznenih djela na oko 70 %, a naši pokazatelji sugeriraju da imamo povećanje gospodarskog kriminaliteta, koji je u odnosu na lani porastao za 1650 %. Odnosno, dok je u prvih pet mjeseci lani bilo tek 7 takvih kaznenih djela, ove godine ih je otkriveno 123 – istaknuo je na prošlotjednoj sjednici Vijeća za prevenciju kriminaliteta, Krešimir Bosak, načelnik Policijske postaje Varaždin.
Pritom je zahvalio svim županijskim i gradskim institucijama te pojedincima, koji su policijskim službenicima izašli u susret tijekom donedavne epidemije koronavirusa, kada su oni bili 24 sata iznimno aktivni u provođenju mjera zaštite zdravlja i života građana. Dodao je da je tijekom ožujka 2020. na gradskom području zabilježen porast općeg kriminaliteta.
– Riječ je o krađama i teškim krađama, provalama i razbojništvima, kojih je bilo čak 95. No, treba znati da imamo 206 postotno povećanje kod kaznenih djela koja se odnose na droge i onih na štetu mladeži i obitelji – rekao je Bosak.
Na njega se nadovezao Dejan Piskač, načelnik Postaje prometne policije Varaždin, koji je okupljenima poručio da je u Varaždinu ove godine 35 % manje prometnih nesreća.
– Lani smo ih do kraja svibnja imali 162, a sada ih je 105 i to bez poginulih osoba. Nažalost, nedavno stradavanje biciklista u Gospodarskoj ulici i pješakinje na Kapucinskom trgu ukazuju na to da s najugroženijim skupinama u prometu treba još više raditi. Zadovoljni smo suradnjom s Gradom oko uređenja prometnica na gradskom području i u prigradskim naseljima – istaknuo je Piskač, dodavši da je dio vozača nakon vrhunca koronakrize odlučio sjedati za volan „na radnoj temperaturi“.
Štoviše, otkrio je da je ranije najveći broj pripitih vozača upravljao automobilima s jednim promilom, a sada rijetko kad „napušu“ ispod dva promila alkohola u krvi. Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok to je prokomentirao rekavši da je pijanstvo vozača „nakon COVID-a donekle psihološki razumljivo, ali nije nikako sa stanovišta sigurnosti u prometu“.
– Uvijek kada raspravljamo o prometnoj infrastrukturi u gradu, ispostavi se kako ona nije razlog stradavanja sudionika u prometu. Gotovo uvijek je glavni krivac ljudska nepažnja. Nedopustivo je da se biciklisti voze izvan uređenih iscrtanih staza po pločnicima, pa još i u suprotnom smjeru – naglasio je Čehok.
Na sjednici Vijeća za prevenciju kriminaliteta raspravljalo se i o gradskim „neuralgičnim točkama“, poput one s opijanjem neodgovornih pojedinaca na igralištu u Parku mladih. Najavljeno je i postavljanje dodatnog videonadzora na lokacijama s kojih „nestaju“ bicikli, a kradljivcima će se pokušati stati na kraj barkodovima i čvršćim lokotima.
– Statistike pokazuju da je zabilježeno manje krađa bicikala u prvih pet mjeseci, pogotovo na mjestima koja su osigurana videonadzorom. U gradu će biti tri mjesta za čuvanje bicikla pod videonadzorom – kod tržnice, na Trgu Slobode i kod meteorološkog sata u Stepinčevoj ulici. Nažalost, kradljivci sada više otuđuju bicikle iz privatnih kuća i zgrada – rekao je gradonačelnik.
Stoga je predloženo novo educiranje građana, kako bi bolje zaštitili svoje bicikle. U sklopu već predstavljenog projekta subvencija kupnje i servisiranja bicikla, gradonačelnik je ovaj put najavio razvoj aplikacije kojom bi uz pomoć bar-koda policija mogla utvrditi vlasnika i tako preventivno sprječavati potencijalne kradljivce bicikla.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
