Povežite se s nama

U fokusu

Grad kupuje zgradu koja košta 11,5 milijuna kuna i to bez idejnog rješenja i studije izvedivosti

Objavljeno:

- dana

Dobra ideja?

Grad Varaždin će za 11,5 milijuna kuna kupiti bivšu Varteksovu robnu kuću i u nju preseliti dio Gradske knjižnice, sada smještene u HNK.

Odluku o kupovini podržalo je 13 vijećnika, nitko nije bio protiv, a tri su vijećnika ostala suzdržana.

Zanimljivo je kako su SDP-ovi Neven Bosilj i Bruno Ister žestoko bili protiv kupovine, dok ju je njihov stranački kolega, Alen Kišić zagovarao. Dvojica vijećnika SDP-a nisu bili u dvorani kad se glasalo.

HNS i Kišić  „za“, Strahonja se predomislio, Gotić izostao

To što su glasali „za“, vijećnici SDP-a i HNS-a su opravdavali raznim argumentima, od kojih je glavni bio da su u svom mandatu kao vladajući sami predložili kupovinu, ali vijećnici nisu podržali odluku pa bi sad „bilo licemjerno glasati protiv“, rečeno je.

Iako, Alen Kišić je dodao : –  Činjenica je da vjerujemo na riječ, a nismo vidjeli statičke izračune, studiju izvedivosti… To su otvorena pitanja – zaključio je i glasao za kupovinu, uz dodatnu primjedbu kako svi „imaju svoje argumente i svi su u pravu“.   Inače, SDP je jučer na stranačkoj sjednici donio odluku o prihvaćanju s omjerom 12:1.

Na sjednici se nije pojavio niti Robert Gotić (HDZ) koji je, zajedno sa Vjeranom Strahonjom na sjednici Odbora za financije u petak glasao protiv kupovine dok je njegov, tada istomišljenik, Vjeran Strahonja promijenio odluku i glasao za kupovinu zgrade na korzu.- Mišljenje nsam promijenio jer sam dobio odgovore koje na Odboru nismo imali, a izvršna vlast ih je bila dužna dostaviti. Ipak, mislim da će biti teško realizirati projekt za pet milijuna kuna, kao što je najavljeno. Ali, tko sam ja da to osporavam? – pojasnio nam je Vjeran Strahonja kako je došlo do promjene odluke. 

Bez idejnog rješenja  i studije

Rasprava je, očekivano, potrajala dva sata i izazvala, kako ju je nazvao gradonačelnik – konstruktivni dijalog.

Zagovornici su govorili o kulturnim aspektima potrebe kupovine dok su se oponenti usredotočili na nedostatak brojki, idejnog rješenja, izvedbene studije ali i nemogućnost dolaska automobilom ili biciklom, pristupa za invalide. Budući da se za kupovinu treba zadužiti, njih je, također, strah hoće li Grad postati prezadužen.

Dok je nositeljica ideje, dogradonačelnica Sandra Malenica, emotivno zagovarala preseljenje Knjižnice u strogi centar, Davor Patafta i Bruno Ister upozorili su da vatrogasci imaju vozila stara 30 godina.

Vijećnik Patafta se živopisno izrazio:

– Što ako sagradimo sve te kulturne objekte i knjižnicu,  a onda izbije požar i nema ih tko ugasiti? – pitao se.

Emocije nasuprot brojkama?

Spomenuto je i niz gradskih neuređenih  prostora, ostavljenih da propadaju i zahtjev državi da Gradu pokloni dodatne nekretnine dok se istovremeno kupuje još jedna zgrada. Također,  POS je zastao ne temeljima, pod hitno se treba riješiti prometni čep kod Kućanske rampe, a  novac treba imati i za javljanje na Europske fondove.

Neven Bosilj je naljutio gradonačelnika kad je rekao da je “ova kupovina odlično legla gradskoj vlasti jer sad vilu Oršić – u koju se prema planu trebala preseliti Knjižnica – mogu prodati investitoru za izgradnju hotela”. Ivan Čehok mu je rekao da priča gluposti i napamet, a da bi on, uostalom, bio jako sretan kad bi netko želio uložiti novac u izgradnju hotela u Varaždinu. 

Budući da su zagovornici spominjali brojke od 15 milijuna kuna potrebnih za kupovinu zgrade i pripadajuće kamate, nakon čega će i Ministarstvo kulture dati pet milijuna, navodno obećanih kuna, vijećnik Patafta je tražio da se sve točno unese u zapisnik kako bi se kasnije vidjelo je su li brojke prezentirane vijećnicima bile točne.

Gradonačelnik Čehok je rekao da je baš obećanje ministrice kulture o novcu koji će Ministarstvo dati Gradu za uređenje knjižnice bio momenat zbog kojega on sad podupire kupovinu zgrade.

– Teško je donositi odluke o dvadesetak milijuna kuna na bazi emocija – zaključio je vijećnik Patafta i uz Vesnu Dušak i Darka Detelja  (Reformisti) ostao suzdržan.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje