Povežite se s nama

U fokusu

Grad kupuje zgradu koja košta 11,5 milijuna kuna i to bez idejnog rješenja i studije izvedivosti

Objavljeno:

- dana

Dobra ideja?

Grad Varaždin će za 11,5 milijuna kuna kupiti bivšu Varteksovu robnu kuću i u nju preseliti dio Gradske knjižnice, sada smještene u HNK.

Odluku o kupovini podržalo je 13 vijećnika, nitko nije bio protiv, a tri su vijećnika ostala suzdržana.

Zanimljivo je kako su SDP-ovi Neven Bosilj i Bruno Ister žestoko bili protiv kupovine, dok ju je njihov stranački kolega, Alen Kišić zagovarao. Dvojica vijećnika SDP-a nisu bili u dvorani kad se glasalo.

HNS i Kišić  „za“, Strahonja se predomislio, Gotić izostao

To što su glasali „za“, vijećnici SDP-a i HNS-a su opravdavali raznim argumentima, od kojih je glavni bio da su u svom mandatu kao vladajući sami predložili kupovinu, ali vijećnici nisu podržali odluku pa bi sad „bilo licemjerno glasati protiv“, rečeno je.

Iako, Alen Kišić je dodao : –  Činjenica je da vjerujemo na riječ, a nismo vidjeli statičke izračune, studiju izvedivosti… To su otvorena pitanja – zaključio je i glasao za kupovinu, uz dodatnu primjedbu kako svi „imaju svoje argumente i svi su u pravu“.   Inače, SDP je jučer na stranačkoj sjednici donio odluku o prihvaćanju s omjerom 12:1.

Na sjednici se nije pojavio niti Robert Gotić (HDZ) koji je, zajedno sa Vjeranom Strahonjom na sjednici Odbora za financije u petak glasao protiv kupovine dok je njegov, tada istomišljenik, Vjeran Strahonja promijenio odluku i glasao za kupovinu zgrade na korzu.- Mišljenje nsam promijenio jer sam dobio odgovore koje na Odboru nismo imali, a izvršna vlast ih je bila dužna dostaviti. Ipak, mislim da će biti teško realizirati projekt za pet milijuna kuna, kao što je najavljeno. Ali, tko sam ja da to osporavam? – pojasnio nam je Vjeran Strahonja kako je došlo do promjene odluke. 

Bez idejnog rješenja  i studije

Rasprava je, očekivano, potrajala dva sata i izazvala, kako ju je nazvao gradonačelnik – konstruktivni dijalog.

Zagovornici su govorili o kulturnim aspektima potrebe kupovine dok su se oponenti usredotočili na nedostatak brojki, idejnog rješenja, izvedbene studije ali i nemogućnost dolaska automobilom ili biciklom, pristupa za invalide. Budući da se za kupovinu treba zadužiti, njih je, također, strah hoće li Grad postati prezadužen.

Dok je nositeljica ideje, dogradonačelnica Sandra Malenica, emotivno zagovarala preseljenje Knjižnice u strogi centar, Davor Patafta i Bruno Ister upozorili su da vatrogasci imaju vozila stara 30 godina.

Vijećnik Patafta se živopisno izrazio:

– Što ako sagradimo sve te kulturne objekte i knjižnicu,  a onda izbije požar i nema ih tko ugasiti? – pitao se.

Emocije nasuprot brojkama?

Spomenuto je i niz gradskih neuređenih  prostora, ostavljenih da propadaju i zahtjev državi da Gradu pokloni dodatne nekretnine dok se istovremeno kupuje još jedna zgrada. Također,  POS je zastao ne temeljima, pod hitno se treba riješiti prometni čep kod Kućanske rampe, a  novac treba imati i za javljanje na Europske fondove.

Neven Bosilj je naljutio gradonačelnika kad je rekao da je “ova kupovina odlično legla gradskoj vlasti jer sad vilu Oršić – u koju se prema planu trebala preseliti Knjižnica – mogu prodati investitoru za izgradnju hotela”. Ivan Čehok mu je rekao da priča gluposti i napamet, a da bi on, uostalom, bio jako sretan kad bi netko želio uložiti novac u izgradnju hotela u Varaždinu. 

Budući da su zagovornici spominjali brojke od 15 milijuna kuna potrebnih za kupovinu zgrade i pripadajuće kamate, nakon čega će i Ministarstvo kulture dati pet milijuna, navodno obećanih kuna, vijećnik Patafta je tražio da se sve točno unese u zapisnik kako bi se kasnije vidjelo je su li brojke prezentirane vijećnicima bile točne.

Gradonačelnik Čehok je rekao da je baš obećanje ministrice kulture o novcu koji će Ministarstvo dati Gradu za uređenje knjižnice bio momenat zbog kojega on sad podupire kupovinu zgrade.

– Teško je donositi odluke o dvadesetak milijuna kuna na bazi emocija – zaključio je vijećnik Patafta i uz Vesnu Dušak i Darka Detelja  (Reformisti) ostao suzdržan.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje