Povežite se s nama

U fokusu

Grad kupuje zgradu koja košta 11,5 milijuna kuna i to bez idejnog rješenja i studije izvedivosti

Objavljeno:

- dana

Dobra ideja?

Grad Varaždin će za 11,5 milijuna kuna kupiti bivšu Varteksovu robnu kuću i u nju preseliti dio Gradske knjižnice, sada smještene u HNK.

Odluku o kupovini podržalo je 13 vijećnika, nitko nije bio protiv, a tri su vijećnika ostala suzdržana.

Zanimljivo je kako su SDP-ovi Neven Bosilj i Bruno Ister žestoko bili protiv kupovine, dok ju je njihov stranački kolega, Alen Kišić zagovarao. Dvojica vijećnika SDP-a nisu bili u dvorani kad se glasalo.

HNS i Kišić  „za“, Strahonja se predomislio, Gotić izostao

To što su glasali „za“, vijećnici SDP-a i HNS-a su opravdavali raznim argumentima, od kojih je glavni bio da su u svom mandatu kao vladajući sami predložili kupovinu, ali vijećnici nisu podržali odluku pa bi sad „bilo licemjerno glasati protiv“, rečeno je.

Iako, Alen Kišić je dodao : –  Činjenica je da vjerujemo na riječ, a nismo vidjeli statičke izračune, studiju izvedivosti… To su otvorena pitanja – zaključio je i glasao za kupovinu, uz dodatnu primjedbu kako svi „imaju svoje argumente i svi su u pravu“.   Inače, SDP je jučer na stranačkoj sjednici donio odluku o prihvaćanju s omjerom 12:1.

Na sjednici se nije pojavio niti Robert Gotić (HDZ) koji je, zajedno sa Vjeranom Strahonjom na sjednici Odbora za financije u petak glasao protiv kupovine dok je njegov, tada istomišljenik, Vjeran Strahonja promijenio odluku i glasao za kupovinu zgrade na korzu.- Mišljenje nsam promijenio jer sam dobio odgovore koje na Odboru nismo imali, a izvršna vlast ih je bila dužna dostaviti. Ipak, mislim da će biti teško realizirati projekt za pet milijuna kuna, kao što je najavljeno. Ali, tko sam ja da to osporavam? – pojasnio nam je Vjeran Strahonja kako je došlo do promjene odluke. 

Bez idejnog rješenja  i studije

Rasprava je, očekivano, potrajala dva sata i izazvala, kako ju je nazvao gradonačelnik – konstruktivni dijalog.

Zagovornici su govorili o kulturnim aspektima potrebe kupovine dok su se oponenti usredotočili na nedostatak brojki, idejnog rješenja, izvedbene studije ali i nemogućnost dolaska automobilom ili biciklom, pristupa za invalide. Budući da se za kupovinu treba zadužiti, njih je, također, strah hoće li Grad postati prezadužen.

Dok je nositeljica ideje, dogradonačelnica Sandra Malenica, emotivno zagovarala preseljenje Knjižnice u strogi centar, Davor Patafta i Bruno Ister upozorili su da vatrogasci imaju vozila stara 30 godina.

Vijećnik Patafta se živopisno izrazio:

– Što ako sagradimo sve te kulturne objekte i knjižnicu,  a onda izbije požar i nema ih tko ugasiti? – pitao se.

Emocije nasuprot brojkama?

Spomenuto je i niz gradskih neuređenih  prostora, ostavljenih da propadaju i zahtjev državi da Gradu pokloni dodatne nekretnine dok se istovremeno kupuje još jedna zgrada. Također,  POS je zastao ne temeljima, pod hitno se treba riješiti prometni čep kod Kućanske rampe, a  novac treba imati i za javljanje na Europske fondove.

Neven Bosilj je naljutio gradonačelnika kad je rekao da je “ova kupovina odlično legla gradskoj vlasti jer sad vilu Oršić – u koju se prema planu trebala preseliti Knjižnica – mogu prodati investitoru za izgradnju hotela”. Ivan Čehok mu je rekao da priča gluposti i napamet, a da bi on, uostalom, bio jako sretan kad bi netko želio uložiti novac u izgradnju hotela u Varaždinu. 

Budući da su zagovornici spominjali brojke od 15 milijuna kuna potrebnih za kupovinu zgrade i pripadajuće kamate, nakon čega će i Ministarstvo kulture dati pet milijuna, navodno obećanih kuna, vijećnik Patafta je tražio da se sve točno unese u zapisnik kako bi se kasnije vidjelo je su li brojke prezentirane vijećnicima bile točne.

Gradonačelnik Čehok je rekao da je baš obećanje ministrice kulture o novcu koji će Ministarstvo dati Gradu za uređenje knjižnice bio momenat zbog kojega on sad podupire kupovinu zgrade.

– Teško je donositi odluke o dvadesetak milijuna kuna na bazi emocija – zaključio je vijećnik Patafta i uz Vesnu Dušak i Darka Detelja  (Reformisti) ostao suzdržan.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje