Povežite se s nama

U fokusu

Grad Varaždin želio kupiti Stari grad, srušiti ga i na tom mjestu izgraditi stanove

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Varaždinski gradski vijećnici burno su raspravljali o tome treba li Grad Varaždin kupiti Stari grad, srušiti ga i na tom mjestu izgraditi radničke stanove. Sjednica je održana 1925. godine, a nakon puno svađa i rasprava, Grad je odlučio kupiti Stari grad, ali ne za gradnju stanova, nego ga je na upravljanje dao Gradskom muzeju.  

Ispričao je to gradskim vijećnicima u ponedjeljak ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini želeći ih uvjeriti da bi Grad trebao kupiti Varteksovu robnu kuću na Franjevačkom trgu i kuću Ritz. Te objekte prodaje Zagrebačka banka, cijena je oko 10 milijuna kuna, pa je po hitnom postupku na dnevni red u ponedjeljak uvršten zaključak da se krene u pregovore za kupnju objekata u samom centru. 

– Nakon puno rasprava i svađa 1925. sačuvan je Stari grad i predan Muzeju na upravljanje. Ravnatelj Muzeja Krešimir Filić je 50-ih godina imao slične probleme, a tada mu je na upravljanje dana palača Sermage. Brojni uglednici su mu tada prigovarali da će Varaždin pretvoriti u Muzej. On je odgovorio: „Varaždin je sam po sebi veliki i lijepi muzej.“ Grad se potom, prije 40-ak godina, obvezao izložiti djela Miljenka Stančića, ali taj ugovor do danas nismo ispunili – napomenuo je Morandini.

Iznio je podatak da Grad muzej ima izloženo svega pet posto svojega fundusa, a Varteksova robna kuća, koja se prostire na 2.600 kvadrata, bila bi, kaže, idealna da se u prizemlju otvori novi galerijski prostor, na katu bi se mogla izložiti Stančićeva djela, a u podrumu, atomskom skloništu bio bi spremišni prostor.

Vijećnici HDZ-a su istaknuli da su protiv kupnje, jer se Grad mora zadužiti za 10 milijuna kuna, što nije opravdano zbog niza drugih financijskih problema. Vijeće je većinom glasova podržalo da se krene u pregovore o kupnju, pri čemu su vijećnici HDZ-a bili protiv, a Hrasta suzdržani. 

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje