Grad Ludbreg posljednjih nekoliko godina se uvijek iznova potvrđuje kao jedan od najuspješnijih po korištenju EU fondova, što je potvrđeno brojnim priznanjima, a uz to je i među rijetkim gradovima koji se mogu pohvaliti povećanjem broja stanovnika.

Što sve zapravo stoji iza ovakvih rezultata te koji su najvažniji planovi za iduće razdoblje, otkrio nam je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, koji je dokazao da dobro vođeni gradovi s manje od 10.000 stanovnika imaju itekako velike potencijale.

U odnosu na 2013. godinu Ludbreg danas ima više od 600 novih radnih mjesta

Pod ruku s poduzetnicima

U prosincu smo i pravi je trenutak za pogled unatrag. Jeste li zadovoljni učinjenim u 2019. godini?

Moram priznati da sam iznimno zadovoljan jer je u Gradu Ludbregu ostvareno daleko više od planiranog i očekivanog. Mnogo je truda i novaca uloženo u opremanje gradske infrastrukture, pa su otvorene novouređene ulice i poslovni sadržaji. Ove godine intenzivnije smo se brinuli o našim najmlađima, koji su naša budućnost. Posebno me raduje i gospodarski razvoj našeg grada, u kojem je 2019. prvi put dosegnuta brojka od 4000 zaposlenih, što je u odnosu na 2013. godinu više od 600 novih radnih mjesta. Ludbreg je jedno veliko gradilište, što se dobro vidi po brojnim kranovima na zapadnom ulazu u grad. To je kao da imate jednu novu, veliku tvornicu, i to govori u prilog činjenici da se Ludbreg proteklih godina dosta razvijao i napredovao. Sve su to, između ostaloga, rezultati predanog rada gradske uprave, svih njezinih zaposlenika te Gradskog vijeća, koje velikom većinom podržava njezin rad, pa tako i onaj moje zamjenice i mene. Za prosperitet grada zaslužni su i gospodarstvenici, koji stalnim ulaganjima doprinose njegovu razvoju, i ta sinergija između Grada i poduzetnika je konstantno na najvišoj razini. S obzirom na to da je 2019. godina bila uspješna, s puno optimizma gledam i u 2020. godinu.

Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća spomenuli ste da je Ludbreg među rijetkim gradovima koji se mogu pohvaliti povećanjem broja stanovnika. Čemu to možemo zahvaliti?

Trudimo se naš grad učiniti što boljim, većim i kvalitetnijim za život, kako bi on bio prijatelj svojim sugrađanima. U tome uspijevamo i to se ogleda u brizi za sve generacije stanovnika, a projekti koje pripremamo omogućit će građanima da još više navijaju za njegov razvoj, da ga se ne srame i da ga vole. K nama dolaze živjeti i novi ljudi, a ono što veseli je da u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine u našoj sredini bilježimo porast za 600-tinjak novih sugrađana. Ludbreg zapravo pretvaramo u jednu atraktivnu sredinu za život i na to smo posebno ponosni. Puno toga ovisi i o dobroj klimi, koju, nažalost, nismo imali zbog naslijeđenog proračunskog duga iz prošlih vremena, koji je bilo nužno vraćati. Premda smo zbog toga imali poteškoća s financiranjem pojedinih projekata, nikada nismo gledali na razvoj grada jednosmjerno, na način da odrežemo jednu nogu, pa da na drugoj skakućemo dok ne dobijemo protezu. Cijelo smo vrijeme umjereno razvijali grad i sve njegove segmente – od sporta, kulture, gospodarstva, obrazovanja pa do elemenata koji se mogu svesti pod slobodno vrijeme i zaštitu okoliša. Sve to je doprinijelo tomu da ljudi vjeruju u grad i žele u njemu živjeti. U njemu se organiziraju brojna događanja, kulturne i sportske manifestacije, koje potvrđuju činjenicu da je u Ludbregu lijepo živjeti.

Nedavno ste donijeli proračun za 2020. godinu. Je li on razvojan i što sve donosi?

Svaki proračun Grada Ludbrega je razvojan i na početku mojeg prvog mandata kretao se od 15 do 20 milijuna kuna. Međutim, zadnjih godina on iznosi od 60 do 80 milijuna kuna, zahvaljujući našim projektima i intenzivnom povlačenju europskog novca. Po tome smo najbolji grad u Republici Hrvatskoj i na to smo posebno ponosni jer smo na najbolji mogući način iskoristili ulazak u Europsku uniju i pritom iskoristili priliku da našim građanima omogućimo život u jednom malom europskom gradu. U tom smjeru nastavljamo i s proračunom za 2020. godinu, koji nam omogućava provođenje svih zacrtanih europskih projekata. Nadamo se da ćemo dobiti prigodu i za ulaganja kroz nove europske projekte koji su usmjereni prema poboljšanju uvjeta za život u našem gradu.

Brzo do brzog  interneta

U 2020. godini očekuju vas i dva velika projekta – Aglomeracija i uvođenje širokopojasnog interneta. Koja je njihova vrijednost?

Izgradnja kanalizacijske mreže je jedan od najvećih projekata pred nama i ono što me posebno raduje je činjenica da je Grad Ludbreg jedini u Varaždinskoj županiji i jedan od 16 u Hrvatskoj koji će svojim sugrađanima izgraditi optičku internetsku mrežu s brzinama od 100 i više megabajta. Kod nas tu ne postoje uskogrudni prioriteti, u suradnji s partnerima iz T-coma brzina interneta bit će povećana i u susjednim općinama koje smo uključili u projekt. Već sada na gradskom području dio stanovnika ima brzi internet, a dobit će ga i u naseljima poput Segovine i Ludbreških Vinograda. To će svim našim građanima omogućiti ulazak u digitalni svijet, a poduzetnicima transformaciju u digitalno gospodarstvo. Time će biti još prisutniji na hrvatskom tržištu i konkurentniji na europskom i svjetskom.

Ovo je vaš drugi mandat. Čini li vam se Ludbreg danas drugačijim nego prije i jeste li zadovoljni razvojnim pravcem?

Smatram da se još puno toga dobroga može napraviti za Ludbreg. Primjećujem kod sugrađana da su zadovoljni svime što je dosad učinjeno i raduje me da prepoznaju dobre poteze u transformaciji našeg grada. Ludbreg je dobitnik brojnih priznanja i u cijeloj Hrvatskoj prepoznat po izvrsnosti te ga mnogi ističu kao primjer dobrog upravljanja. To me dodatno motivira da nastavim raditi ovaj posao gradonačelnika, koji je toliko odgovoran da ga smatram najtežim na svijetu. Naime, nije ni najmanje lako mijenjati svoj grad, pa makar i uz veliku pomoć najbližih suradnika. Ako se nećemo mijenjati nabolje i stremiti praćenju novih trendova, Ludbreg bi krenuo u pogrešnom smjeru, onom propadanja i zaostajanja. Nažalost, takvih primjera imamo previše te nezadovoljni građani napuštaju svoje gradove, sela i općine. Oni zapravo traže ambiciozne sredine koje su vođene na način da se promišlja što trebaju priuštiti svojim građanima kako bi mogli biti dio suvremenog svijeta i konzumirati sve što nude veliki gradovi. Ako se mali gradovi zatvore u sebe i ne razmišljaju o potrebama svojih stanovnika na način onih velikih, propast će definitivno, prije ili kasnije. Iz tih razloga je posao gradonačelnika koji upravlja malim gradom još teži i izazovniji od onoga u velikom gradu, koji po prirodi stvari privlači stanovnike. Zato se mi u malim gradovima moramo više truditi i ako to dobro radimo, onda će nam i novi stanovnici dolaziti iz drugih gradova i manje ambicioznih sredina, koje nemaju toliko mogućnosti i znanja o potrebama stanovnika.

Nužna decentralizacija

I za kraj, recite nam smatrate li da je sustav u Hrvatskoj dobro posložen ili pak ne ide na ruku razvoju gradova poput Ludbrega?

Sustav treba decentralizirati i omogućiti gradovima da na svojem teritoriju pruže što više sadržaja koje samostalno mogu kontrolirati i usmjeravati. Riječ je o osnovnom školstvu, rješavanju pitanja minimalne zdravstvene zaštite, pružanju javnozdravstvenih usluga i svih onih stvari koje su zapravo organski vezane uz mjesto u kojem živite. Sve ono ostalo, što ne koristite svaki dan, poput bolnica i sveučilišta, treba prepustiti regijama i županijama. Tek kada Hrvatska postigne taj konsenzus, koji će omogućiti gradovima nesmetani razvoj, riješit ćemo se depopulacije i problema koji su doveli do toga da je 300.000 razočaranih ljudi iz Hrvatske otišlo trbuhom za kruhom.