Vrijedni varaždinski muzealci ovih dana imaju pune ruke posla sa završetkom dugotrajne pripreme po mnogo čemu – osebujne tematske izložbe kojom će se obilježiti 250. obljetnica osnutka varaždinskog gradskog groblja.
Kraljičina zabrana
Varaždinsko groblje slovi jednim od najljepših u Europi, stoga cijele godine privlači brojne znatiželjnike i turiste. Ono nije samo počivalište mrtvih, već i primjer parkovne arhitekture te spomenik prirode. Kako doznajemo od muzejske savjetnice Spomenke Težak, groblje je osnovano 1773. godine nakon zabrane ukopa preminulih unutar gradskih zidina. Izdala ju je kraljica Marija Terezija 1768. godine, a za današnji izgled groblja najzaslužniji je njegov bivši upravitelj i zaljubljenik u hortikulturu Herman Haller …
– Kraljičina zabrana potakla je Varaždince da pronađu adekvatan prostor kako bi se izbjegli ukopi u povijesnoj gradskoj jezgri. Prva groblja bila su smještena uz sakralne objekte, odnosno uz crkvu sv. Nikole, sv. Florijana, sv. Vida, sv. Roka, sv. Fabijana i Sebastijana te uz Franjevačku i Kapucinsku crkvu (Presvetog Trojstva). Uglavnom su sve varaždinske crkve s iznimkom Uršulinske imale pripadajuća groblja, a i kripti je u crkvama bilo na pretek (Franjevačka, sv. Nikole, sv. Florijana…). U kriptama su sahranjivani bogatiji građani, a za okolna groblja poput onog kod crkve sv. Roka znamo da su pokapani siromašni građani te stranci i to na trošak grada. Iz tog razloga Varaždinci su ga prozvali “bogečko groblje” – objasnila je Težak.
Tek 1773. godine, kada se počinje s ukopima na novom groblju zabilježen je u matici umrlih podatak da je 22. kolovoza te godine obavljen ukop djeteta. Riječ je o trogodišnjem Josipu Janušiću i faksimil spomenutog dokumenta bit će izložen za razgled u kripti crkve sv. Nikole biskupa, koja je ujedno glavna župna crkva u gradu Varaždinu.
– U dugogodišnjoj povijesti Gradskog muzeja Varaždin nije zapamćeno da se ovakve tematske izložbe postavljaju u kriptama. Kada smo razmišljali što napraviti za 250. obljetnicu varaždinskog gradskog groblja i njezino obilježavanje, bilo nam je jasno da nemamo raspoloživ prostor. Naime, imamo stalni program koji se odvija prema unaprijed utvrđenom rasporedu te je trebalo pronaći prostor izvan GMV-a. Razmišljali smo je li groblje prikladno mjesto za izložbu ili da je prezentiramo pomoću panoa na nekoj lokaciji u gradu. Među svim tim idejama na kraju se pokazalo da je najbolja da se izložba napravi u kripti crkve sv. Nikole jer znamo da je očišćena te uređena, jer je još tijekom Drugog svjetskog rata Varaždincima služila i kao sklonište kod savezničkih bombardiranja – podsjeća naša sugovornica koja je ujedno i autorica koncepcije izložbe.
Osim nje, najviše posla ovih dana imaju muzejska pedagoginja Jelena Petković, te Davor Kraš, kustos Povijesnog odjela. Dodajmo da je likovni dizajn izložbe povjeren arhitektici Dori Gorenak.
– Zahvaljujući publiciranim istraživanjima pokojnog prof. Krešimira Filića znamo tko je sve bio sahranjen u kriptama. Primjerice, u crkvi sv. Nikole posljednje počivalište imali su roditelji Ivana Kukuljevića Sakcinskog, u kripti je sahranjen geograf Nikola Plantić i sačuvan je natpis iz kojeg doznajemo da je u župnoj crkvi pokopan 1777. godine. Dakako, tu su sahranjeni i crkveni velikodostojnici čiji su posmrtni ostaci zatvoreni u kolumbariju – veli Težak.
I dodaje kako je velečasni Stjepan Najman koji dugi niz godina rukovodi župom bio oduševljen idejom da se izložba priredi u kripti župne crkve. To ne čudi jer tema izložbe povezuje groblje i kriptu, a sv. Nikola je ionako nebeski zaštitnik grada Varaždina i svih njegovih žitelja. – Ovo je samo jedna od izložbi koje potvrđuju iznimno dobru suradnju Gradskog muzeja i Varaždinske biskupije. Podsjećam, s biskupijom smo surađivali na projektima poput obilježavanja 300. obljetnice dolaska Uršulinki, te 200 godina Kaptola u Varaždinu. Sinergija postoji i kada je riječ o stručnim skupovima o franjevcima i kapucinima – naglašava Težak te napominje da u pripremi izložbe sudjeluje i varaždinska komunalna tvrtka Parkovi koja brine o groblju.
Nadgrobni spomenik Zvonimira Barabasa (J. Tschoop oko 1880. GMV 59648)
Zahvaljujući koncepciji izložbe, znatiželjnici će štošta doznati o ukopima prije osnutka gradskog groblja, a najviše prostora rezervirano je za bogato ilustriranu priču o povijesnom slijedu od grobljanskog parka do suvremenog groblja.
Revoltirani građani
– Smatram da treba puno pozornosti dati Hermanu Halleru, te njegovim prethodnicima i sljedbenicima (Josip Matušin, Stjepan Haller, Josip Pajtak…). Haller je početkom 20. stoljeća započeo s opsežnim uređenjem groblja posadivši oko 7.000 stabala čempresa (Thuja occidentalis), javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Inspiraciju je Haller pronašao u francuskom stilu uređenja parkova i vrtova tadašnjih austrijskih i njemačkih gradova. Treba znati da je već Josp Matušin kao svjetovnjak i prvi upravitelj groblja počeo voditi više brige o uređenju groblja na način da je proširio glavnu aleju. Takav njegov potez je 60-tih godina 19. stoljeća izazvao je veliki revolt građana jer je morao izmjestiti veliki broj grobova i grobnica na tom putu… – zaključila je Spomenka Težak.
Svečano otvorenje izložbe bit će u srijedu, 13. rujna, u 18 sati i bit će postavljena za razgled samo tri tjedna, do 9. listopada.
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Priznanje
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
Zahvala
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
