Povežite se s nama

U fokusu

250. rođendan varaždinskog groblja: Herman Haller je prve sadnice čempresa kupio uzevši kredit na svoju plaću!

Pogled na sjeverni dio groblja - dio Glavne aleje i grobne kapele obitelji Oršić Slavetićki (A. Švoger 2023.)

Objavljeno:

- dana

Vrijedni varaždinski muzealci ovih dana imaju pune ruke posla sa završetkom dugotrajne pripreme po mnogo čemu – osebujne tematske izložbe kojom će se obilježiti 250. obljetnica osnutka varaždinskog gradskog groblja.

Kraljičina zabrana

Varaždinsko groblje slovi jednim od najljepših u Europi, stoga cijele godine privlači brojne znatiželjnike i turiste. Ono nije samo počivalište mrtvih, već i primjer parkovne arhitekture te spomenik prirode. Kako doznajemo od muzejske savjetnice Spomenke Težak, groblje je osnovano 1773. godine nakon zabrane ukopa preminulih unutar gradskih zidina. Izdala ju je kraljica Marija Terezija 1768. godine, a za današnji izgled groblja najzaslužniji je njegov bivši upravitelj i zaljubljenik u hortikulturu Herman Haller …

Sahrana žrtava anglo-američkog bombardiranja Varaždina (24. 5. 1944. GMVPO 1099-12)

– Kraljičina zabrana potakla je Varaždince da pronađu adekvatan prostor kako bi se izbjegli ukopi u povijesnoj gradskoj jezgri. Prva groblja bila su smještena uz sakralne objekte, odnosno uz crkvu sv. Nikole, sv. Florijana, sv. Vida, sv. Roka, sv. Fabijana i Sebastijana te uz Franjevačku i Kapucinsku crkvu (Presvetog Trojstva). Uglavnom su sve varaždinske crkve s iznimkom Uršulinske imale pripadajuća groblja, a i kripti je u crkvama bilo na pretek (Franjevačka, sv. Nikole, sv. Florijana…). U kriptama su sahranjivani bogatiji građani, a za okolna groblja poput onog kod crkve sv. Roka znamo da su pokapani siromašni građani te stranci i to na trošak grada. Iz tog razloga Varaždinci su ga prozvali “bogečko groblje” – objasnila je Težak.

Tek 1773. godine, kada se počinje s ukopima na novom groblju zabilježen je u matici umrlih podatak da je 22. kolovoza te godine obavljen ukop djeteta. Riječ je o trogodišnjem Josipu Janušiću i faksimil spomenutog dokumenta bit će izložen za razgled u kripti crkve sv. Nikole biskupa, koja je ujedno glavna župna crkva u gradu Varaždinu.

Sprovod Vatroslava Jagića (12. 8. 1923. GMV46490)

– U dugogodišnjoj povijesti Gradskog muzeja Varaždin nije zapamćeno da se ovakve tematske izložbe postavljaju u kriptama. Kada smo razmišljali što napraviti za 250. obljetnicu varaždinskog gradskog groblja i njezino obilježavanje, bilo nam je jasno da nemamo raspoloživ prostor. Naime, imamo stalni program koji se odvija prema unaprijed utvrđenom rasporedu te je trebalo pronaći prostor izvan GMV-a. Razmišljali smo je li groblje prikladno mjesto za izložbu ili da je prezentiramo pomoću panoa na nekoj lokaciji u gradu. Među svim tim idejama na kraju se pokazalo da je najbolja da se izložba napravi u kripti crkve sv. Nikole jer znamo da je očišćena te uređena, jer je još tijekom Drugog svjetskog rata Varaždincima služila i kao sklonište kod savezničkih bombardiranja – podsjeća naša sugovornica koja je ujedno i autorica koncepcije izložbe.

Osim nje, najviše posla ovih dana imaju muzejska pedagoginja Jelena Petković, te Davor Kraš, kustos Povijesnog odjela. Dodajmo da je likovni dizajn izložbe povjeren
arhitektici Dori Gorenak.

– Zahvaljujući publiciranim istraživanjima pokojnog prof. Krešimira Filića znamo tko je sve bio sahranjen u kriptama. Primjerice, u crkvi sv. Nikole posljednje počivalište imali su roditelji Ivana Kukuljevića Sakcinskog, u kripti je sahranjen geograf Nikola Plantić i sačuvan je natpis iz kojeg doznajemo da je u župnoj crkvi pokopan 1777. godine. Dakako, tu su sahranjeni i crkveni velikodostojnici čiji su posmrtni ostaci zatvoreni u kolumbariju – veli Težak.

I dodaje kako je velečasni Stjepan Najman koji dugi niz godina rukovodi župom bio oduševljen idejom da se izložba priredi u kripti župne crkve. To ne čudi jer tema izložbe povezuje groblje i kriptu, a sv. Nikola je ionako nebeski zaštitnik grada Varaždina i svih njegovih žitelja.
– Ovo je samo jedna od izložbi koje potvrđuju iznimno dobru suradnju Gradskog muzeja i Varaždinske biskupije. Podsjećam, s biskupijom smo surađivali na projektima poput obilježavanja 300. obljetnice dolaska Uršulinki, te 200 godina Kaptola u Varaždinu. Sinergija postoji i kada je riječ o stručnim skupovima o franjevcima i kapucinima – naglašava Težak te napominje da u pripremi izložbe sudjeluje i varaždinska komunalna tvrtka Parkovi koja brine o groblju.

Nadgrobni spomenik Zvonimira Barabasa (J. Tschoop oko 1880. GMV 59648)

Zahvaljujući koncepciji izložbe, znatiželjnici će štošta doznati o ukopima prije osnutka gradskog groblja, a najviše prostora rezervirano je za bogato ilustriranu priču o povijesnom slijedu od grobljanskog parka do suvremenog groblja.

Revoltirani građani

– Smatram da treba puno pozornosti dati Hermanu Halleru, te njegovim prethodnicima i sljedbenicima (Josip Matušin, Stjepan Haller, Josip Pajtak…). Haller je početkom 20. stoljeća započeo s opsežnim uređenjem groblja posadivši oko 7.000 stabala čempresa (Thuja occidentalis), javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Inspiraciju je Haller pronašao u francuskom stilu uređenja parkova i vrtova tadašnjih austrijskih i njemačkih gradova. Treba znati da je već Josp Matušin kao svjetovnjak i prvi upravitelj groblja počeo voditi više brige o uređenju groblja na način da je proširio glavnu aleju. Takav njegov potez je 60-tih godina 19. stoljeća izazvao je veliki revolt građana jer je morao izmjestiti veliki broj grobova i grobnica na tom putu… – zaključila je Spomenka Težak.

Svečano otvorenje izložbe bit će u srijedu, 13. rujna, u 18 sati i bit će postavljena za razgled samo tri tjedna, do 9. listopada.

Crkva svetog Nikole

U fokusu

Bilić: sustav je trom, treba zaposliti psihologe u školama i u Varaždinu otvoriti Ured pravobraniteljice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić u Saboru je pokrenuo inicijativu da se u Varaždinu otvori Ured pravobraniteljice za djecu. Također, apelirao je da se ulože maksimalni napori da s osigura zaštita i adekvatna skrb za djecu, te da se na razini Ministarstva obrazovanja u svim školama u Hrvatskoj omogući i osigura rad psihologa.

U raspravi vezanoj za Izvješće pravobraniteljice za djecu Bilić je istaknuo kako je taj Ured u zadnjih dvadesetak godina puno napravio po pitanju zaštite djece, odnosno zahvaljujući njihovim preporukama napravljeni su značajni pomaci na razini države.

-Pravobraniteljica se na početku izlaganja zapitala kako bi Hrvatska izgledala da ovog Ureda nema, ja se zapravo ne usudim ni pomisliti kako bi to izgledalo – rekao je Dubravko Bilić u raspravi u ime Kluba Nezavisne platforme Sjever i Centra.

Dodao je kako je sustav previše trom i ˝prezabavljen˝ samim sobom i administracijom da bi mogao na vrijeme reagirati na sve one pritužbe korisnika, bilo da je riječ o roditeljima, skrbnicima, ljudima iz obrazovnih ustanova ili samoj djeci.

-Ova institucija je tu da upozorava i savjetuje, a brojke koje su iznesene o više od 1900 prijava zapravo govori kolika je potreba. Drago mi je da nakon ovih dvadesetak godina postoji poštovanje prema ovom Uredu, a ponegdje i strah što će pravobraniteljica reći na određene slučajeve. Vidimo da se ministarstva i javne ustanove često konzultiraju, roditelji i djeca komuniciraju s Uredom pravobraniteljice i na taj način – rekao je Bilić. Pritom je spomenuo i važnost rada u dislociranim uredima koji pokrivaju Slavoniju, Istru, Dalmaciju i Zagreb.

-To je prijeko potrebno jer ne živi cijela Hrvatska u Zagrebu i ljudi ne mogu stupiti u kontakt s pravobraniteljstvom. Molio bih da se razmisli da se jedan takav ured, koji bi pokrivao sjever Hrvatske, otvori i u Varaždinu. Tamo živi 300 tisuća stanovnika u tri sjeverne županije i bez obzira što Zagreb nije toliko daleko, nisu svi u mogućnosti doći. Uz to, postojala bi i mogućnost rada Ureda na terenu, kroz promoviranje dječjih prava – rekao je Bilić.

Napomenuo je i kako se sada zapravo raspravlja o izvješću za 2022. godinu jer se iz nekog razloga o tome propustilo raspravljati na odborima u prošlom sazivu Sabora.

-Meni je žao da se nije našlo vremena da se o ovoj važnoj temi, o djeci se ne stigne progovoriti i ona postaju nečija druga briga. To je loša poruka koju mi kao ljudi, ne kao zastupnici, nego ljudi, šaljemo prema građanima, odnosno samoj djeci – rekao je Bilić.

Rekao je i kako je zabrinjavajuće jer u spomenutom izvješću stoje i podaci da današnja djeca u velikoj mjeri osjećaju zabrinutost i pesimizam, koji vodi i do anksioznosti i do depresivnih stanja.

-To postaje pandemijski problem koji nam se desio nakon pandemije i mi kao društvo na to ne odgovaramo na adekvatan način. U ovom izvješću vidjeli smo i odgovor Vlade na ove probleme – rekao je Bilić i pohvalio Ministarstvo rada koje najčešće uvažava primjedbe pravobraniteljice.

-Veseli me da se povećava broj zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, te se tako uvažavaju potrebe samih korisnika. Ono što me jako žalosti je Ministarstvo obrazovanja čiji sustav zakazuje – rekao je Bilić.

Djeca većinu svog života provedu u sustavu obrazovanja, od predškole, pa do završetka osnovne škole i na kraju srednje škole.

-Poražavajuće je da na 850 srednjih škola imamo 190 psihologa. Poražavajuće je da se djeca koja se suočavaju sa najvećim izazovima u odrastanju često nemaju kome obratiti jer mi nemamo psihologa. I to nije zato jer ih ne školujemo. Mi psihologe školujemo na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj, ali ne raspisujemo natječaje jer u Ministarstvu obrazovanja i dalje stoji da nema novog zapošljavanja. I još uvijek stoji pravilo da nakon dva odlaska u mirovinu ide jedno zapošljavanje. Kad vam jedan psiholog ode u mirovinu vi ćete čekati da ode još jedan u nekoj drugoj školi pa ćete zaposliti jednoga, odnosno svaka škola će dobiti pola psihologa. U osnovnim školama još je izraženiji nedostatak psihologa. To je suludo i to se mora mijenjati. Sustav nažalost najviše voli pronaći neki veliki tepih i sve probleme gurnuti ispod – zaključio je Bilić.

Na kraju je napomenuo i da se preko lokalnih zajednica, koje su najzainteresiranije za rješavanje problema, omogući da te probleme samostalno i rješavaju, ali pravom decentralizacjom.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenija produžuje kontrole na granicama za još šest mjeseci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom za još šest mjeseci, odnosno do 21. prosinca, objavio je u srijedu slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar.

Tu su informaciju jučer objavili slovenski mediji, a kao razlog navodi se nastojanje da se spriječi kriminal. Slovenija je na ovaj potez odlučila nakon što je i Italija najavila da će produžiti kontrole svojih granica.

Podsjetimo da su Slovenija i Italija te kontrole uvele još u listopadu prošle godine, a kao razlog tada se navodilo pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku i povećana opasnosti od terorizma.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje