Vrijedni varaždinski muzealci ovih dana imaju pune ruke posla sa završetkom dugotrajne pripreme po mnogo čemu – osebujne tematske izložbe kojom će se obilježiti 250. obljetnica osnutka varaždinskog gradskog groblja.
Kraljičina zabrana
Varaždinsko groblje slovi jednim od najljepših u Europi, stoga cijele godine privlači brojne znatiželjnike i turiste. Ono nije samo počivalište mrtvih, već i primjer parkovne arhitekture te spomenik prirode. Kako doznajemo od muzejske savjetnice Spomenke Težak, groblje je osnovano 1773. godine nakon zabrane ukopa preminulih unutar gradskih zidina. Izdala ju je kraljica Marija Terezija 1768. godine, a za današnji izgled groblja najzaslužniji je njegov bivši upravitelj i zaljubljenik u hortikulturu Herman Haller …
– Kraljičina zabrana potakla je Varaždince da pronađu adekvatan prostor kako bi se izbjegli ukopi u povijesnoj gradskoj jezgri. Prva groblja bila su smještena uz sakralne objekte, odnosno uz crkvu sv. Nikole, sv. Florijana, sv. Vida, sv. Roka, sv. Fabijana i Sebastijana te uz Franjevačku i Kapucinsku crkvu (Presvetog Trojstva). Uglavnom su sve varaždinske crkve s iznimkom Uršulinske imale pripadajuća groblja, a i kripti je u crkvama bilo na pretek (Franjevačka, sv. Nikole, sv. Florijana…). U kriptama su sahranjivani bogatiji građani, a za okolna groblja poput onog kod crkve sv. Roka znamo da su pokapani siromašni građani te stranci i to na trošak grada. Iz tog razloga Varaždinci su ga prozvali “bogečko groblje” – objasnila je Težak.
Tek 1773. godine, kada se počinje s ukopima na novom groblju zabilježen je u matici umrlih podatak da je 22. kolovoza te godine obavljen ukop djeteta. Riječ je o trogodišnjem Josipu Janušiću i faksimil spomenutog dokumenta bit će izložen za razgled u kripti crkve sv. Nikole biskupa, koja je ujedno glavna župna crkva u gradu Varaždinu.
– U dugogodišnjoj povijesti Gradskog muzeja Varaždin nije zapamćeno da se ovakve tematske izložbe postavljaju u kriptama. Kada smo razmišljali što napraviti za 250. obljetnicu varaždinskog gradskog groblja i njezino obilježavanje, bilo nam je jasno da nemamo raspoloživ prostor. Naime, imamo stalni program koji se odvija prema unaprijed utvrđenom rasporedu te je trebalo pronaći prostor izvan GMV-a. Razmišljali smo je li groblje prikladno mjesto za izložbu ili da je prezentiramo pomoću panoa na nekoj lokaciji u gradu. Među svim tim idejama na kraju se pokazalo da je najbolja da se izložba napravi u kripti crkve sv. Nikole jer znamo da je očišćena te uređena, jer je još tijekom Drugog svjetskog rata Varaždincima služila i kao sklonište kod savezničkih bombardiranja – podsjeća naša sugovornica koja je ujedno i autorica koncepcije izložbe.
Osim nje, najviše posla ovih dana imaju muzejska pedagoginja Jelena Petković, te Davor Kraš, kustos Povijesnog odjela. Dodajmo da je likovni dizajn izložbe povjeren arhitektici Dori Gorenak.
– Zahvaljujući publiciranim istraživanjima pokojnog prof. Krešimira Filića znamo tko je sve bio sahranjen u kriptama. Primjerice, u crkvi sv. Nikole posljednje počivalište imali su roditelji Ivana Kukuljevića Sakcinskog, u kripti je sahranjen geograf Nikola Plantić i sačuvan je natpis iz kojeg doznajemo da je u župnoj crkvi pokopan 1777. godine. Dakako, tu su sahranjeni i crkveni velikodostojnici čiji su posmrtni ostaci zatvoreni u kolumbariju – veli Težak.
I dodaje kako je velečasni Stjepan Najman koji dugi niz godina rukovodi župom bio oduševljen idejom da se izložba priredi u kripti župne crkve. To ne čudi jer tema izložbe povezuje groblje i kriptu, a sv. Nikola je ionako nebeski zaštitnik grada Varaždina i svih njegovih žitelja. – Ovo je samo jedna od izložbi koje potvrđuju iznimno dobru suradnju Gradskog muzeja i Varaždinske biskupije. Podsjećam, s biskupijom smo surađivali na projektima poput obilježavanja 300. obljetnice dolaska Uršulinki, te 200 godina Kaptola u Varaždinu. Sinergija postoji i kada je riječ o stručnim skupovima o franjevcima i kapucinima – naglašava Težak te napominje da u pripremi izložbe sudjeluje i varaždinska komunalna tvrtka Parkovi koja brine o groblju.
Nadgrobni spomenik Zvonimira Barabasa (J. Tschoop oko 1880. GMV 59648)
Zahvaljujući koncepciji izložbe, znatiželjnici će štošta doznati o ukopima prije osnutka gradskog groblja, a najviše prostora rezervirano je za bogato ilustriranu priču o povijesnom slijedu od grobljanskog parka do suvremenog groblja.
Revoltirani građani
– Smatram da treba puno pozornosti dati Hermanu Halleru, te njegovim prethodnicima i sljedbenicima (Josip Matušin, Stjepan Haller, Josip Pajtak…). Haller je početkom 20. stoljeća započeo s opsežnim uređenjem groblja posadivši oko 7.000 stabala čempresa (Thuja occidentalis), javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Inspiraciju je Haller pronašao u francuskom stilu uređenja parkova i vrtova tadašnjih austrijskih i njemačkih gradova. Treba znati da je već Josp Matušin kao svjetovnjak i prvi upravitelj groblja počeo voditi više brige o uređenju groblja na način da je proširio glavnu aleju. Takav njegov potez je 60-tih godina 19. stoljeća izazvao je veliki revolt građana jer je morao izmjestiti veliki broj grobova i grobnica na tom putu… – zaključila je Spomenka Težak.
Svečano otvorenje izložbe bit će u srijedu, 13. rujna, u 18 sati i bit će postavljena za razgled samo tri tjedna, do 9. listopada.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
