Povežite se s nama

Kultura

Veliki, 95. rođendan Hrvatskog kulturnog društva Napredak Varaždin

Objavljeno:

- dana

OBLJETNICA

Varaždinska podružnica Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” osnovana je u siječnju 1922. godine, a ove godine obilježava 95 godina postojanja.

Varaždinska podružnica jedna je od 56 ogranaka koji danas djeluju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u te broje više od 20.000 članova.

– Dobro je da je podružnica utemeljena upravo u gradu poticajnom za kulturnu djelatnost. Društvo “Napredak” taj je poticaj iskoristio te je na svoj način obogatio raznolikost kulturnog i prosvjetnog djelovanja u Varaždinu koji je upravno i kulturalno središte s utjecajem na široko područje sjeverozapadne Hrvatske – objasnio je Ivan Bošnjak, predsjednik varaždinske podružnice Napretka koji je ponosan na stipendiranje siromašnih i nadarenih učenika.

Povodom obilježavanja obljetnice čiji je moto “Puno dajemo, ništa ne primamo!” u pansionu i restoranu “Garestin” u Varaždinu od 17. siječnja do 26. ožujka održat će se prodajna izložba 20 akademskih slikara.

U Prelogu je izložba u muzeju “Croata insulanus”, a u Ivancu u Caritasovu domu “Ivan Krstitelj”. Također, kroz veljaču i ožujak biti će organizirano predavanje na temu ” Imaju li svi u Hrvatskoj jednake prilike za kvalitetno obrazovanje?” predavačice prof. dr. sc. Blaženke Divjak, a trbine će se održati u Varaždinu i Čakovcu.

Tijekom rujna i listopada ove godine u Ludbregu će se održati izložbe u Centru za kulturu i informiranje Dragutin Novak.

Aktivni u zajednici

Tijekom svih godina djelovanja, Društvo je organiziralo brojne priredbe i izložbe ne samo u Varaždinu, nego i u Prelogu, Murskom Središću, Donjoj Dubravi, Varaždinskim Toplicama, Novom Marofu, Ludbregu, Slatini, Ivancu, Čakovcu, Varaždinu, Slavonskom Brodu i Vitezu.

Održano je i 65 trbina sa predstavljanjem knjiga, a sudjeluju i humanitarnom radu. Dosad su podijelili više od 300 jakni i dvadesetak kamiona hrane. Također, članovi Napretka Varaždin izdali su više knjiga, a za svoj rad nagrađeni su prof. Drago Bišćan, župnik Blaž Tota, Miljenko Ladić, Dr. Ante Lujetić i Željko Strelec.

Kroz 22 godine, od Grada i Županije ukupno su primili 90.000 kuna, a učenicima i studentima pomažu kroz različite oblike – nekima financijski, a nekima je osigurana garderoba.

Izvor:
Foto:

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Na novoj stranici čakovečkog Ogranka Matice hrvatske čitajte o znanosti, običajima, knjigama, kajkavštini…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.

Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.

Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.

Filozofija, povijest, informatika…

Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.

– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.

Nastavite čitati