Povežite se s nama

Kultura

Hrvoje Krištofić-Žikac, frontmen benda Genova: “Glazbom prenosimo pozitivnu energiju!”

Objavljeno:

- dana

„Biti ništa“, „Otporan na metke“, „Ona je rijeka“, „Baš sam lud“, „Božićna“, „Grad bez tebe“… samo su neki od singlova prepoznatljivoga čakovečko-varaždinskog benda Genova, koji publici nudi nadahnute audiovizualne kombinacije brojnih stilova, od rocka i popa do jazza i funka.

Sedmeročlani sastav djeluje od 2012. godine. Dodatnu prepoznatljivost na pozornici osigurava bendovska suradnja dvaju glavnih vokala, Hrvoja Krištofića i Gabriele Hrženjak. Osim njih, u bendu su i Matija Turk (klavijature), Dino Blažeka (bas gitara), Alen Horvat i Bruno Damjan (gitare) te Emil Kranjčić (bubnjevi).

Vrhunac prve faze stvaralaštva obilježili su izdavanjem debitantskog albuma jednostavnog naziva „Genova“, koji su izdali pod okriljem diskografske kuće Aquarius records, prethodno pobijedivši na prvom demo-festivalu na kojem su nastupili. Petu godinu djelovanja obilježio pak je ugovor s diskografskom kućom Croatia records. Prošle godine, u suradnji sa Zoranom Predinom i Matijom Dedićem, izdali su još uvijek aktualni singl „Baš sam lud“.

Glasovne mogućnosti

– Sa singlom „Baš sam lud“ prošli smo, i trebali nastupiti, na Zagrebačkom festivalu, no na kraju tamo nismo predstavili pjesmu jer su Matija Dedić i Zoran Predin bili spriječeni. Trenutno radimo na drugom albumu, koji će vjerojatno izaći iduće godine, i to ne u fizičkom obliku, kao CD, već u digitalnome. Nakon izlaska albuma uslijedit će, naravno, promocija. Do kraja godine ćemo, nadam se, izdati i jedan ili dva singla, za koje će, naravno, biti snimljeni i spotovi. Neke od novih pjesama kao glavni vokal će preuzeti Gabriela. I dalje ćemo razvijati muško-žensku kombinaciju po kojoj smo poznati, no smatram da ona i na taj način zavređuje pokazati svoje glasovne mogućnosti – kaže Hrvoje Krištofić-Žikac, frontmen te glavni autor tekstova i glazbe u sastavu.

Baš sam lud

Povodom izdavanja zadnjeg singla, „Baš sam lud“ članovi Genove pokrenuli su istoimenu kampanju na društvenim mrežama. Ideja kampanje bila je, kako kaže Hrvoje, „dodati malo boje i pozitivnog razmišljanja u ova tmurna vremena“. Bend je od obožavatelja zatražio da predstave neke od svojih najluđih i najotkačenijih životnih trenutaka. Podržali su ih, između ostalih, Mirko Fodor i Andro Tomović, Zsa Zsa, Filip Šovagović, Roko Leni Ukić, Scifidelity Orchestra, Igor Baksa, Ema Kovač te Žanamari Perčić (Lalić).

– U kampanji „Baš sam lud“ htjeli smo da ljudi pokažu kada su i kako proživjeli najspontanije trenutke. Mislim da je inicijativa uspjela i da smo pokazali da itekako još uvijek ima vedrine među svima, samo ponekad ljude valja podsjetiti na to. U bližoj budućnosti pokušat ćemo se fokusirati na klupske svirke u kombinaciji s bendom Gretta, u kojem bubnjeve svira Čakovčanin Robert Modlic. U međuvremenu i dalje stavljamo ideje na hrpu – kaže Krištofić.

Potražite Genovu na video servisu YouTube i poslušajte predivne eklektične skladbe čakovečko-varaždinskog benda!

Kultura

Za snimanje nisu dali ni centa, a sad iz HAVC-a priznaju da su Marginalci Ljubomira Kerekeša najgledaniji film

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska je audiovizualna proizvodnja u 2022. ostvarila izvanredan rezultat i to kroz niz kriterija: u domaćim je kinima prikazano rekordnih 25 premijernih hrvatskih  filmova (17 dugometražnih igranih i osam dokumentarnih), a rekordan je bio i broj debitantskih ostvarenja.

Nastavlja se i trend prepoznavanja hrvatskog filma na međunarodnoj filmskoj sceni započet 2021. i to kroz brojne nagrade i predstavljanja na festivalima A kategorije, priopćili su danas iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).

Navode i da prilog tome idu i brojke gledanosti hrvatskog filma kojeg je u kinima pogledalo sveukupno 220 776 gledatelja; time se nastavlja trend započet krajem 2021. kada je uspostavljen snažan oporavak  kinoprikazivačkog sektora.

Među ostalim navode i kako je film Marginalci Ljubomira Kerekeša najgledaniji hrvatski film u prošloj godini. No, istaknimo i da HAVC za snimanje Marginalaca nije izdvojio ni centa, dok su ukupno prošle godine potrošili 1,423,500 kuna, odnosno 190,354 eura.

Kako smo već ranije pisali, iz HAVC-a su procijenili da Marginalci nisu dovoljno dobri da bi ih financijski podržali. No, gledatelji su rekli svoje.

FOTO Kerekeševi ˝Marginalci˝ su za one koji se žele nasmijati do suza

U nastavku donosimo priopćenje HAVC-a sa podacima o gledanosti hrvatskih filmova.

2022. godina ovim je rezultatima gledanosti četvrta po redu najbolja godina od osnutka Hrvatskog audiovizualnog centra. Žanrovska i tematska raznovrsnost kao i različitost autorskih poetika i estetika pokazale su se kao dobre smjernice u proizvodnji filmova jer je pet najgledanijih filmova ostvarilo gledanost između 10 i 50 tisuća gledatelja, a drugih pet između 5 i 10 tisuća gledatelja.

Što se tiče brojki i najgledanijih filmova u protekloj godini: u 2022. godini najgledanije je komedija Marginalci koju je pogledalo 46,333 gledatelja. Filmovi za djecu, koji su ujedno manjinske koprodukcije, Kapa i Ljeto kada sam naučila letjeti imali su 37,084 odnosno 33,643 gledatelja te tako zauzeli drugo i treće mjesto na ljestvici gledanosti hrvatskih filmova.

Slijedi ratna drama Šesti autobus koja je sakupila 30,682 gledatelja. Film je polučio osmo najbolje ‘vikend-otvaranje’ hrvatskog filma uopće (18,141 gledatelja). Na petom je mjestu komedija Nosila je rubac črleni uz 18, 052 gledatelja. Od šestog do desetog mjesta najgledanijih filmova smjestili su se redom Sigurno mjesto s 9,012 gledatelja, Baci se na pod s 7,942 posjetitelja, Stric s 6,748 gledatelja, Divljaci s 5,347 gledatelja te Illyricvm s 5,330 gledatelja.

Dalje slijede Južni vjetar: Ubrzanje (2021.), Razgovor, Nije loše biti čovjek, Garbura, Baksuzno bubanje ili bezumni pornić, Zbornica (2021.), Tvornice radnicima, Nebesa (2021.), Yunaci rocka, Veće od traume, Mlungu, bijeli kralj, Poslije zime, Te mračne noći, Novo kino Buje, Putevi vode, Ljubav oko svijeta (2021.), Muzej revolucije, Plavi cvijet (2021.), Djeca s CNN-a, Po tamburi (2021.), Žica i Murina (2021.).

Što se dokumentarnih filmova tiče, u 2022. je distribuirano ih je osam, pogledalo ih je ukupno 3,849 gledatelja, a najgledaniji su Tvornice radnicima, Veće od traume te Mlungu, bijeli kralj.

U redovnoj kinodistribuciji sveukupno su prikazana 32 hrvatska filma (sedam je filmova kinodistribuciju započelo 2021.), od čega je 8 manjinskih koprodukcija. Hrvatski audiovizualni centar je kroz Javni poziv za distribuciju u 2021. i 2022. godini podržao čak 25 filmova u ukupnom iznosu od 1,423,500 kuna (190,354 eura).

*Rezultati gledanosti domaćih filmova te manjinskih koprodukcija prikupljani su izravno od distributera. 

Nastavite čitati

Kultura

Ministarstvo varaždinskim kulturnim ustanovama i organizacijama odobrilo više od 400.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo kulture i medija odobrilo je kulturnim ustanovama Grada Varaždina i varaždinskim umjetničkim organizacijama sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi za 2023. godinu u iznosu 401.221 euro, odnosno više od tri milijuna kuna, a očekuje se još sredstava i po drugim programima.

Sredstva dodijeljena temeljem javnog poziva na koji su aplicirale ustanove Grada Varaždina i umjetničke organizacije namijenjena su potpori programima, projektima, aktivnostima i manifestacijama u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu tako je odobreno 800 tisuća kuna za redovni program, 20 tisuća kuna za organizacijske troškove koncertne sezone, 23 tisuće kuna za međunarodnu kulturnu suradnju, 20 tisuća kuna za nabavu informatičke opreme, a za rekonstrukciju dvorane Petar Veček 500 tisuća kuna.

Gradskom muzeju Varaždin dodijeljeno je 160 tisuća kuna za muzejsku djelatnost, a Gradskoj knjižnici i čitaonici za nabavu knjižne i neknjižne građe 350 tisuća kuna. Za organizaciju 53. Varaždinskih baroknih večeri ministarstvo je Koncertnom uredu Varaždin namijenilo 650 tisuća kuna.

Ministarstvo je po programima podržalo i profesionalnu kazališnu djelatnost Kazališne družine Kerekesh teatar, zatim u dramskim, plesnim te izvedbenim umjetnostima Umjetničku organizaciju „VRUM“, a pod vizualnim umjetnostima Filmsko-kreativni studio, Kerameikon, Zlatni ajngel d.o.o. i HDLU.

Za organizaciju koncerata u Varaždinu, za potporu glazbenoj i glazbeno-scenskoj umjetnosti, sredstva su dodijeljena i Hrvatskoj glazbenoj mladeži Varaždin, Jeleni Štefanić, Udruzi za menadžment glazbene i primijenjene umjetnosti i Varaždinskom komornom orkestru.

CTK i Varaždinskom folklornom ansamblu odobrena su sredstva u kategoriji kulturno-umjetničkog amaterizma, a za međunarodnu kulturnu suradnju Varaždinskom tamburaškom orkestru i Varaždinskom folklornom ansamblu.

– Drago mi je da je Ministarstvo i ovaj put prepoznalo vrijednost i značaj programa varaždinskih kulturnih ustanova i organizacija jer njima zaista puno znači ova financijska potpora kako bi mogli organizirati i provesti svoje aktivnosti. Grad Varaždin zaista puno ulaže u kulturu i uključujemo se na svaki mogući način podržavajući sve one koji svojom kulturnom ponudom obogaćuju naš grad, jer oni uistinu to čine i Varaždin je bogat grad kulture upravo zbog njih – rekao je gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje