Povežite se s nama

Kultura

Hrvoje Krištofić-Žikac, frontmen benda Genova: “Glazbom prenosimo pozitivnu energiju!”

Objavljeno:

- dana

„Biti ništa“, „Otporan na metke“, „Ona je rijeka“, „Baš sam lud“, „Božićna“, „Grad bez tebe“… samo su neki od singlova prepoznatljivoga čakovečko-varaždinskog benda Genova, koji publici nudi nadahnute audiovizualne kombinacije brojnih stilova, od rocka i popa do jazza i funka.

Sedmeročlani sastav djeluje od 2012. godine. Dodatnu prepoznatljivost na pozornici osigurava bendovska suradnja dvaju glavnih vokala, Hrvoja Krištofića i Gabriele Hrženjak. Osim njih, u bendu su i Matija Turk (klavijature), Dino Blažeka (bas gitara), Alen Horvat i Bruno Damjan (gitare) te Emil Kranjčić (bubnjevi).

Vrhunac prve faze stvaralaštva obilježili su izdavanjem debitantskog albuma jednostavnog naziva „Genova“, koji su izdali pod okriljem diskografske kuće Aquarius records, prethodno pobijedivši na prvom demo-festivalu na kojem su nastupili. Petu godinu djelovanja obilježio pak je ugovor s diskografskom kućom Croatia records. Prošle godine, u suradnji sa Zoranom Predinom i Matijom Dedićem, izdali su još uvijek aktualni singl „Baš sam lud“.

Glasovne mogućnosti

– Sa singlom „Baš sam lud“ prošli smo, i trebali nastupiti, na Zagrebačkom festivalu, no na kraju tamo nismo predstavili pjesmu jer su Matija Dedić i Zoran Predin bili spriječeni. Trenutno radimo na drugom albumu, koji će vjerojatno izaći iduće godine, i to ne u fizičkom obliku, kao CD, već u digitalnome. Nakon izlaska albuma uslijedit će, naravno, promocija. Do kraja godine ćemo, nadam se, izdati i jedan ili dva singla, za koje će, naravno, biti snimljeni i spotovi. Neke od novih pjesama kao glavni vokal će preuzeti Gabriela. I dalje ćemo razvijati muško-žensku kombinaciju po kojoj smo poznati, no smatram da ona i na taj način zavređuje pokazati svoje glasovne mogućnosti – kaže Hrvoje Krištofić-Žikac, frontmen te glavni autor tekstova i glazbe u sastavu.

Baš sam lud

Povodom izdavanja zadnjeg singla, „Baš sam lud“ članovi Genove pokrenuli su istoimenu kampanju na društvenim mrežama. Ideja kampanje bila je, kako kaže Hrvoje, „dodati malo boje i pozitivnog razmišljanja u ova tmurna vremena“. Bend je od obožavatelja zatražio da predstave neke od svojih najluđih i najotkačenijih životnih trenutaka. Podržali su ih, između ostalih, Mirko Fodor i Andro Tomović, Zsa Zsa, Filip Šovagović, Roko Leni Ukić, Scifidelity Orchestra, Igor Baksa, Ema Kovač te Žanamari Perčić (Lalić).

– U kampanji „Baš sam lud“ htjeli smo da ljudi pokažu kada su i kako proživjeli najspontanije trenutke. Mislim da je inicijativa uspjela i da smo pokazali da itekako još uvijek ima vedrine među svima, samo ponekad ljude valja podsjetiti na to. U bližoj budućnosti pokušat ćemo se fokusirati na klupske svirke u kombinaciji s bendom Gretta, u kojem bubnjeve svira Čakovčanin Robert Modlic. U međuvremenu i dalje stavljamo ideje na hrpu – kaže Krištofić.

Potražite Genovu na video servisu YouTube i poslušajte predivne eklektične skladbe čakovečko-varaždinskog benda!

Kultura

Varaždinski Kazališni studio mladih s predstavom „Ivona, kneginjica od Burgunda“gostuje na festivalu Assitej

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstava „Ivona, kneginjica od Burgunda“, W. Gombrowicz, Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu, predstavit će Varaždinsku županiju na na 26. susretu Hrvatskog centra Assitej profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade koji će se održati u Hvaru od 15. do 19. travnja 2024. godine.

Skupinu C3 Kazališnog studija mladih, koja je prije no što se uhvatila u koštac s poljskim klasikom, uprizorila Ionescovu „Ćelavu pjevačicu”, zanimalo je daljnje istraživanje dramskih klasika. Poljskog pisca W. Gombrowicza, koji je proglašen pretečom kazališta apsurda, i njegovu Ivonu – dramu koja sadrži odrednice komedije, farse i nadrealističke igre, našli su idealnom za produbljivanje razumijevanja teatra apsurda.

– Ovo uprizorenje ističe se svojim fokusom na istraživanju dinamike između kolektiva i individue, propitujući društvene malformacije koje često dovode do nepravdi prema pojedincu – istaknula je Tanja Novak, uz čije se dramskopedagoško vodstvo skupina između ostalog, upustila u istraživanje rada s maskama, dodatno produbljujući svoje umjetničko istraživanje.

„Ivona, kneginjica od Burgunda“ nudi maštovito i vizualno dojmljivo kazališno iskustvo koje istražuje suštinske aspekte ljudske psihe unutar okvira Gombrowiczeve genijalne drame.

Ova predstava obećava ne samo estetsko uživanje već i duboko razmišljanje o društvenim normama, konformizmu i ulozi pojedinca u kolektivu.

U predstavi „Ivona, kneginjica od Burgunda“ nastupaju polaznici supine C3 Kazališnog studija mladih: Vita Breški, Lorena Benčić, Dina Drožđek, Tvrtko Kolar, Tonka Lonjak, Fran Rabuzin, Greta Rukelj, Melani Šipek i Anamarija Zavrtnik. Zanimljivo je i to da su ovi mladi uključeni i u profesionalne produkcije ansambla HNK u Varaždinu, u „Slučaj vlastite pogibelji“ te u „San Ivanjske noći“.

Festival Assitej je natjecateljskog karaktera, a uz Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu nastupaju i Dramski studio Dada KD Pinklec iz Čakovca s predstavom „Posljednja pahulja“, Dramski studio Teatra Tirena iz Zagreba s predstavom „Ožiljak“, Dramski studio Donatolina Kazalište lutaka Zadar s predstavom „Božićni taxi“, Dramski i plesni studio Istarsko narodno kazalište s predstavom „Pravi izbor?“, Dramski studio Bjelovarsko kazalište s predstavom „Zato što sam žena, zar ne!“, Dramski studio Max teatar iz Zaprešića s predstavom „Tko će sve to pojesti?“, Dramski studio Ivana Jelić HNK u Šibeniku s predstavom „Slušajte nas“ te Učilište Zagrebačkog kazališta mladih s predstavom „Akvarij“.

Nastavite čitati

Kultura

Drevna grobnica iz 6. stoljeća pr. Kr. u Jalžabetu bit će rekonstruirana, a uz nju će biti prapovijesno naselje i centar za posjetitelje  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Arheološko nalazište Gomila u Jalžabetu u Varaždinskoj županiji jedno je od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznoga doba u srednjoj Europi, a otkriva moć, utjecaj i bogatstvo kraljeva istočnohalštatske kulture koji su ovim prostorima vladali u 6. stoljeću prije Krista.

Ogromna drevna grobnica, koja se prostire na površini 65 puta 8 metara, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u Europi.

Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, ovaj vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti na poseban način: kreće se u realizaciju projekta Posjetiteljskog centra Gomila.

Idejni projekt za budući kompleks izradio je projektantski ured Radionica arhitekture iz Zagreba, a 10. travnja je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

– Koliko je moćan bio jalžabetski kralj koji je vladao na ovim prostorima u 6. stoljeću prije Krista, govore nalazi pronađeni u njegovoj grobnici, zlato s Urala i jantar s Baltika. Do ovih senzacionalnih otkrića došlo se zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja je vodio dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, a kojima je Varaždinska županija dala punu podršku. Sada smo krenuli korak dalje, u rekonstrukciju i prezentaciju lokaliteta. Kolika je njegova važnost, dovoljno govori da je grobnica jalžabetskoga kralja pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini – ističe župan Anđelko Stričak.

Budući kompleks će se prostirati na površini od 8,79 hektara, od čega će više od 5 hektara zauzimati zelene površine, a planira se graditi u tri faze.

– Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi će niknuti prapovijesno naselje iz toga doba. Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice će biti vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa – navodi župan Stričak.

U zgradi za posjetitelje će se nalaziti suvenirnica, ugostiteljski objekt, dvorana za predavanje i izložbe te drugi prateći sadržaji. Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara će biti prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom.

Uređene će biti i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.

– Budući da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba, kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane – otkriva župan Anđelko Stričak.

U sklopu prezentacije halštadske kulture, bit će uređeni i dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje